Detalji
Blistavi nastavak Odinovog djeteta i Brata po zakletvi, Kraljev čovjek je trijumfalno zaključio ovu epsku vikinšku pustolovinu.
Harald je sam stajao kao svjetionik na uzburkanom moru. Visoko na konju čiji je mahniti trk zaustavila ljudska masa, bori kao poludeli ratnik iz drevnih vremena. Nije imao ni štita ni oklopa, a u obje ruke držao je po sjekiru s jednim sječivom. Urlao je od bijesa. Svuda oko njega bijehu vojnici engleske pješadije koji su pokušavali da izbjegnu njegove žestoke udarce, ali bez uspjeha.
Konstantinopolj 1035. godine: Torgils je postao pripadnik carske varjaške garde i prisustvuje slavnim događajima najbogatijeg grada tadašnjeg svijeta, ali i dvorskim spletkama i ubilačkim namjerama članova carske porodice. Pod vođstvom ratnog zapovjednika Haralda Sigurdsona, i protiv svoje volje obreo se kao mamac u kobnoj zasjedi s namjerom da se unište arapski gusari koji su pljačkali vizantijske brodove i ometali morsku trgovinu u Sredozemlju.
Pošto se Harald konačno popeo na norveški prijesto, Torgils je poslat u tajnu misiju na dvor vojvode Vilijama od Normandije, s namjerom da mu izloži plan o savezništvu i koordiniranoj invaziji na Englesku. Haraldova flota od trista brodova 19. septembra 1066. godine plovi uzvodno rijekom Uz, uvjerena u uspjeh, ali proročki san upozorava Torgilsa da je vojvoda Vilijam izigrao svoje saveznike i da sjevernjaci hrle u propast kod Stamfordskog mosta. Torgils hita u borbi s vremenom da stigne do Haralda i upozori ga prije nego što bitka počne. Ali hoće li Odinov vjerni sljedbenik zaista biti u stanju da preduhitri sudbinu i spasi naslijeđe vikinških predaka?
U Kraljevom čovjeku, trećoj knjizi vikinške trilogije, Tim Severin besprijekorno vješto i dramatično završava putovanje Torgilsa Leifsona drevnim svijetom koji vrvi mitološkom ikonografijom vikinških saga.
Proizvoda u bazi
