Nevidljivi

Roman Aleksandra Gatalice Nevidljivi alegorijska je pripovijest o istoriji moderne umjetnosti oblikovana u posebno teškom trenutku kada je svijet zahvatio rat. Ni danas nije razjašnjena sudbina moderne umjetnosti, kao ni to da ona nešto govori i o savremenom čovjeku, što je posebno teško prihvatiti. Gatalica u romanu postavlja pitanje kako je poslije prve izložbe impresionista 1874. došlo do tako neočekivanog razvoja modernog slikarstva koje je dočekano sa prezirom i ismijvanjem. Nevidljivi se razvija kao pravi bildungsroman o karakterima koji od malih igrača epohe postaju kontrolori istorijskog toka umjetnosti. Roman Nevidljivi napisan je u 33 pisma koja dr Dimitrije Gerasimović Gerasim iz bolesničke postelje, počev od 1953. godine, šalje svom mladom prijatelju u Čikago i u kojima otkriva svoju ulogu u najvećoj umjetničkoj zavjeri vijeka. To nisu uobičajeni tragovi prepiske, već epistole koje obuhvataju opis epohe, događaja, razmišljanja i, naravno, grade snažan romaneskni zaplet. Na srpskom jeziku tako se pojavio roman u pismima u kojem su pored fikcionalnih karaktera, junaci i Mark Šagal, Andre Deren, Pablo Pikaso, Salvador Dali... Tako se u Nevidljivima već začeo onaj dijalog sa umjetnicima koji je Gatalica u Velikom ratu nastavio sa Gijomom Apolinerom, Žanom Koktoom, Fužitom, Manom Rejom, Kiki sa Monparnasa...