Dostavljamo i u SAD!

Cijena dostave | Vrste plaćanja

+387 35 225 027

point@knjiga.ba

Dobrodošli!

Molimo prijavite se ili napravite svoj profil!

Slika knjizicaProizvoda u bazi

27.515

Facebook slicica

Katalog

Knjiga o Saladinu

Knjiga o Saladinu

Kliknite dva puta da vidite sliku u normalnoj rezoluciji

Zoom Out
Zoom In

Više slika

Pisac: Tariq Ali


ISBN:

86-7436-341-5

Ilustracija:

Ne

Izdavač:

Dostupnost:

rasprodano

Šifra:

N0289

Broj strana:

341

Težina:

405 g

Cijena:

Dostupnost: Na stanju

15,00 KM
rasprodano

Kategorije:

Sadržaj:

Najnoviji roman Tarika Alija bogata je i raskošna hronika čija se radnja odvija u dvanaestom vijeku, u Kairu, Damasku i Jerusalim. Knjiga o saladinu predstavlja izmišljene memoare Saladina, Kurda koji je oslobodio Jerusalim od krstaša, koji svoja sjećanja u pero kazuje Jevrejinu Ibn Jakubu, ličnom pisaru. Saladin dopušta Ibn Jakubu da razgovara sa njegovom ženom i slugama kako bi umemoarima mogao da prikaže cjelovit sultanov portret. Slijedi čitav niz međusobno povezanih priča, pripovjesti prepunih topline, sočnog humora i strasti, u kojima se ideali sudaraju sa stvarnošću, a želje brkaju sa snovima. U središtu radnje nalazi se dirljiva ljubavna priča između sultanove najdraže žene Džamile i prelijepe Halime, koja je kasnije dospjela u harem. Roman opisuje uspon Saladina do sultana Egipta i Sirije i prati njegove pripreme da, u savezu sa podanicima hrišćanima i Jevrejima, povrati Jerusalim od krstaša.

INTERVJU

Vijesti 09.03.06
Religija ne smije biti pokriće za pljačku
Tarik Ali
Ali Tarik

“Knjiga o Saladinu”, roman Tarika Alija drugi je naslov iz “Islamskog kvinteta” i prethodi mu roman “U sjenci nara”. To je bogata i raskošna hronika čija se radnja odvija u XII vijeku, u Kairu, Damasku i Jerusalimu. “Knjiga o Saladinu” predstavlja izmišljene memoare Saladina, Kurda koji je oslobodio Jerusalim od krstaša, koji svoja sjećanja u pero kazuje Jevrejinu Ibn Jakubu, ličnom pisaru. Saladin dopušta Ibn Jakubu da razgovara sa njegovom ženom i slugama kako bi u memoarima mogao da prikaže cjelovit sultanov portret. Roman opisuje uspon Saladina do sultana Egipta i Sirije i prati njegove pripreme da, u savezu sa podanicima hrišćanima i Jevrejima, povrati Jerusalim od krstaša. “Knjigu o Saladinu” objavila je “Laguna” u prevodu Dijane Radinović. Tarik Ali živi u Londonu odakle je i govorio za “Vijesti”.

“Knjiga o Saladinu” je Vaša druga knjiga iz kvinteta istorijskih romana o islamu...
- Da. Četiri knjige su već objavljene. Poslije “Knjige o Saladinu” slijedi “Kamena žena” i “Sultan iz Palerma”. Završni roman, koji se dešava u današnje vrijeme, tek treba da dođe.

Zbog čega ste izabrali žanr fikcionalnog memoara da ispričate priču o Saladinu?
- Zato što je to za mene bio jedini način. Postoji vrlo malo stvarnih informacija o ženama u zvaničnoj istoriji. Jedini način da rekonstruišem njihove živote bio je kroz fikciju. U “Knjizi o Saladinu”, na primjer žene igraju značajnu ulogu. One raspravljaju sa muškarcima, vode ljubav jedne sa drugima, one vode intrige, one čitaju knjige, recituju poeziju. Književno djelo je bilo jedini način da ih tu pronađem.

Zašto je glavni lik Saladin, ili Salah-al-Din (kurdski oslobodilac Jerusalima) bio toliko značajan za Vas da mu posvetite knjigu?
- Iz razloga što je on bio vođa ujedinjenih Arapa protih varvarskih krstaša i što je oslobodio Jerusalim, ali ne samo za islam. On ga je jasno otvorio za sve i crkve nijesu bile oskrnavljene. Grad je bio obezbijedio pomoć za ponovnu izgradnju sinagoga. To je priča za naše vrijeme. Želio bih da Izraelci m ogu da slijede Saladinov primjer.

Ovo je istinita istorijska priča. Kako ste tako uvjerljivo dočarali to doba, svakodnevni život, likove i događaje?
- Slijedeći imaginaciju, izgubio sam se u tom periodu. Da. Naravno, pročitao sam dosta knjiga koje se tiču tog perioda, posjetio sam gradove u tom regionu (izuzev Izraela). Ali, konačno, kada pišete književno djelo, ono što pišete izlazi iz vašeg najdubljeg bića. Kombinacija istorije i imaginacije može ponekad veoma dobro da uspije.

Jedno od pitanja iz “Knjige o Saladinu” je i svrha ratova. Zašto?
- To je očevidno. Zaostali Zapad je brzo poslao vojske da krenu na Istok kako bi opljačkali i uništili region. Oni su morali biti istjerani, i tako je bilo.

“Knjiga o Saladinu” govori o suočavanju islamske i hrišćanske civilizacije. Gdje je, po Vašem mišljenju, korijen ovih nerazumijevanja?
- U ponovnom osvajanju Španije i Sicilije (od strane hrišćana) i pokušaju poraza islamske vojske na arapskom istoku.

Nalazite li sličnost između Saladinovog i našeg vremena? U “Knjizi o Saladinu” javlja se eho modernog vremena...
- Da, postoji sada puno odjeka. Palestina je okupirana. Irak je okupiran. Ljudi pružaju otpor, ali avaj, nema više Saladina!

Koliko je danas jak uticaj religije i koji je njen značaj u modernom dobu?
- Sa degeneracijom i kolapsom komunizma veliki vakuum se otvorio u svijetu i on se ne može ispuniti neo-liberalnim idejama i novcem. Vidi se da svuda u svijetu raste religioznost, naročito u SAD, gdje su hrišćanska prava veoma dominantna unutar Republikanske partije. U Britaniji danas ratnohuškački premijer iznosi mišljenje da je Bog jedini njegov sudija u Iraku.

Uvijek ste bili revolucionar. Da li vjerujete u moć Dobra i Zla i kako promijeniti ovaj svijet?
- Uopšte nijesam religiozan tako da ne vjerujem u termine Dobro i Zlo. Ostao sam socijalista i ono što se danas dešava u Latinskoj Americi, u Venecueli i Boliviji, nudi nadu. Religija ne može dati odgovor za pljačku kapitala i carstva.< br>
Protivnik rata

Pisac, novinar i sineasta, urednik časopisa “New Left Review” Tarik Ali, rođen je u pakistanskom gradu Lahore 1943. godine. U to doba grad je bio pod britanskom upravom u sastavu Indije, a tek 1947. će postati dio Pakistana. Alijevi opozicioni stavovi prema pakistanskoj diktaturi doprinijeli su da tokom 60-ih godina pronađe stalni egzil u Velikoj Britaniji. Na oksfordskom Univerzitetu je završio studije politike, filozofije, ekonomije i u vrijeme studija istakao se kao oštar protivnik rata u Vijetnamu. Danas je Ali jedan od najznačajnijih lijevo orijentisanih intelektualaca današnjice, dugogodišnji politički aktivista, koga kada je riječ o radikalnim pogledima na bliskoistočne i centralnoazijske krize, često pominju uz Noama Čomskog i pokojnog Edvarda Saida.

Vujica OGNJENOVIĆ

  • Prevodilac: Dijana Radinović
  • Edicija: Islamski kvintet
  • Izdanje: 1
  • Godina: 2005
  • Jezik: Srpski jezik
  • Vrsta uveza: Meki uvez
  • Pismo: Latinica
  • Veličina: 130x200
  • Zemlja porijekla: Srbija
  • Stanje: Nova

Detalji

Najnoviji roman Tarika Alija bogata je i raskošna hronika čija se radnja odvija u dvanaestom vijeku, u Kairu, Damasku i Jerusalim. Knjiga o saladinu predstavlja izmišljene memoare Saladina, Kurda koji je oslobodio Jerusalim od krstaša, koji svoja sjećanja u pero kazuje Jevrejinu Ibn Jakubu, ličnom pisaru. Saladin dopušta Ibn Jakubu da razgovara sa njegovom ženom i slugama kako bi umemoarima mogao da prikaže cjelovit sultanov portret. Slijedi čitav niz međusobno povezanih priča, pripovjesti prepunih topline, sočnog humora i strasti, u kojima se ideali sudaraju sa stvarnošću, a želje brkaju sa snovima. U središtu radnje nalazi se dirljiva ljubavna priča između sultanove najdraže žene Džamile i prelijepe Halime, koja je kasnije dospjela u harem. Roman opisuje uspon Saladina do sultana Egipta i Sirije i prati njegove pripreme da, u savezu sa podanicima hrišćanima i Jevrejima, povrati Jerusalim od krstaša. INTERVJU Vijesti 09.03.06 Religija ne smije biti pokriće za pljačku Tarik Ali Ali Tarik “Knjiga o Saladinu”, roman Tarika Alija drugi je naslov iz “Islamskog kvinteta” i prethodi mu roman “U sjenci nara”. To je bogata i raskošna hronika čija se radnja odvija u XII vijeku, u Kairu, Damasku i Jerusalimu. “Knjiga o Saladinu” predstavlja izmišljene memoare Saladina, Kurda koji je oslobodio Jerusalim od krstaša, koji svoja sjećanja u pero kazuje Jevrejinu Ibn Jakubu, ličnom pisaru. Saladin dopušta Ibn Jakubu da razgovara sa njegovom ženom i slugama kako bi u memoarima mogao da prikaže cjelovit sultanov portret. Roman opisuje uspon Saladina do sultana Egipta i Sirije i prati njegove pripreme da, u savezu sa podanicima hrišćanima i Jevrejima, povrati Jerusalim od krstaša. “Knjigu o Saladinu” objavila je “Laguna” u prevodu Dijane Radinović. Tarik Ali živi u Londonu odakle je i govorio za “Vijesti”. “Knjiga o Saladinu” je Vaša druga knjiga iz kvinteta istorijskih romana o islamu... - Da. Četiri knjige su već objavljene. Poslije “Knjige o Saladinu” slijedi “Kamena žena” i “Sultan iz Palerma”. Završni roman, koji se dešava u današnje vrijeme, tek treba da dođe. Zbog čega ste izabrali žanr fikcionalnog memoara da ispričate priču o Saladinu? - Zato što je to za mene bio jedini način. Postoji vrlo malo stvarnih informacija o ženama u zvaničnoj istoriji. Jedini način da rekonstruišem njihove živote bio je kroz fikciju. U “Knjizi o Saladinu”, na primjer žene igraju značajnu ulogu. One raspravljaju sa muškarcima, vode ljubav jedne sa drugima, one vode intrige, one čitaju knjige, recituju poeziju. Književno djelo je bilo jedini način da ih tu pronađem. Zašto je glavni lik Saladin, ili Salah-al-Din (kurdski oslobodilac Jerusalima) bio toliko značajan za Vas da mu posvetite knjigu? - Iz razloga što je on bio vođa ujedinjenih Arapa protih varvarskih krstaša i što je oslobodio Jerusalim, ali ne samo za islam. On ga je jasno otvorio za sve i crkve nijesu bile oskrnavljene. Grad je bio obezbijedio pomoć za ponovnu izgradnju sinagoga. To je priča za naše vrijeme. Želio bih da Izraelci m ogu da slijede Saladinov primjer. Ovo je istinita istorijska priča. Kako ste tako uvjerljivo dočarali to doba, svakodnevni život, likove i događaje? - Slijedeći imaginaciju, izgubio sam se u tom periodu. Da. Naravno, pročitao sam dosta knjiga koje se tiču tog perioda, posjetio sam gradove u tom regionu (izuzev Izraela). Ali, konačno, kada pišete književno djelo, ono što pišete izlazi iz vašeg najdubljeg bića. Kombinacija istorije i imaginacije može ponekad veoma dobro da uspije. Jedno od pitanja iz “Knjige o Saladinu” je i svrha ratova. Zašto? - To je očevidno. Zaostali Zapad je brzo poslao vojske da krenu na Istok kako bi opljačkali i uništili region. Oni su morali biti istjerani, i tako je bilo. “Knjiga o Saladinu” govori o suočavanju islamske i hrišćanske civilizacije. Gdje je, po Vašem mišljenju, korijen ovih nerazumijevanja? - U ponovnom osvajanju Španije i Sicilije (od strane hrišćana) i pokušaju poraza islamske vojske na arapskom istoku. Nalazite li sličnost između Saladinovog i našeg vremena? U “Knjizi o Saladinu” javlja se eho modernog vremena... - Da, postoji sada puno odjeka. Palestina je okupirana. Irak je okupiran. Ljudi pružaju otpor, ali avaj, nema više Saladina! Koliko je danas jak uticaj religije i koji je njen značaj u modernom dobu? - Sa degeneracijom i kolapsom komunizma veliki vakuum se otvorio u svijetu i on se ne može ispuniti neo-liberalnim idejama i novcem. Vidi se da svuda u svijetu raste religioznost, naročito u SAD, gdje su hrišćanska prava veoma dominantna unutar Republikanske partije. U Britaniji danas ratnohuškački premijer iznosi mišljenje da je Bog jedini njegov sudija u Iraku. Uvijek ste bili revolucionar. Da li vjerujete u moć Dobra i Zla i kako promijeniti ovaj svijet? - Uopšte nijesam religiozan tako da ne vjerujem u termine Dobro i Zlo. Ostao sam socijalista i ono što se danas dešava u Latinskoj Americi, u Venecueli i Boliviji, nudi nadu. Religija ne može dati odgovor za pljačku kapitala i carstva.< br> Protivnik rata Pisac, novinar i sineasta, urednik časopisa “New Left Review” Tarik Ali, rođen je u pakistanskom gradu Lahore 1943. godine. U to doba grad je bio pod britanskom upravom u sastavu Indije, a tek 1947. će postati dio Pakistana. Alijevi opozicioni stavovi prema pakistanskoj diktaturi doprinijeli su da tokom 60-ih godina pronađe stalni egzil u Velikoj Britaniji. Na oksfordskom Univerzitetu je završio studije politike, filozofije, ekonomije i u vrijeme studija istakao se kao oštar protivnik rata u Vijetnamu. Danas je Ali jedan od najznačajnijih lijevo orijentisanih intelektualaca današnjice, dugogodišnji politički aktivista, koga kada je riječ o radikalnim pogledima na bliskoistočne i centralnoazijske krize, često pominju uz Noama Čomskog i pokojnog Edvarda Saida. Vujica OGNJENOVIĆ

Dodatne informacije

Izdavač Laguna
Preporuka Ne

Tagovi Proizvoda

Koristite razmak za odvajanje oznaka. Koristite jednostruke navodnike (') za fraze

Moja korpa

Nemate proizvoda u svojoj Korpi.

Reklama

Newsletter