Dostavljamo i u SAD!

Cijena dostave | Vrste plaćanja

+387 35 225 027

point@knjiga.ba

Dobrodošli!

Molimo prijavite se ili napravite svoj profil!



Slika knjizicaProizvoda u bazi

27.817

Facebook slicica

Katalog

Život i mučeništvo hrvatskog kralja blaženog Vladimira

Život i mučeništvo hrvatskog kralja blaženog Vladimira

Kliknite dva puta da vidite sliku u normalnoj rezoluciji

Zoom Out
Zoom In

Više slika


ISBN:

9789536497997

Ilustracija:

Ne

Izdavač:

Dostupnost:

do 7 dana

Šifra:

M5192

Broj strana:

100

Težina:

354 g

Cijena:

Dostupnost: Na stanju

30,30 KM
do 7 dana

Kategorije:

Sadržaj:

Legenda o blaženom kralju Vladimiru († 22. svibnja 1015.) i njegovoj ženi Kosari vjerojatno seže u XI. stoljeće, a prvi spomen o njoj imamo u djelu Grgura Barskog tzv. Popa Dukljanina koji sredinom XII. stoljeća, „na molbu puka i klera dukljanske Crkve, sa slavenskog na latinski jezik prevodi djelo Regnum Sclavorum. Od tada je legenda o tom vladaru dio historiografskog diskursa koji se bavi poviješću južnih Slavena i nalazimo je u raspravama hrvatskih latinista. Pavao Ritter Vitezović, koji je svojim literarnim nadahnućem na hrvatskoj književnopovijesnoj sceni dao velik doprinos, nije manje važnom smatrao hrvatsku hagiografiju koja je do njegova doba, ako izuzmemo Šibenčanina Ivana Tomka Mrnavića, bila dosta zanemarena i neistražena. Takvo je stanje potaknulo Vitezovića da se u većoj mjeri počne baviti hagiografijom. On je poput drugih autora svoga vremena u duhu baroknog slavizma veličao staru slavu naroda i njegove korijene često povezivao s biblijskim motivima (Usp. Slamnig, 1970: 49). Vitezovićevo djelo Vita et martyrium B. Vladimiri Croatiae regis jedno je od ukupno tri njegova hagiografska djela u kojem on veliča nacionalnu povijest, no ujedno ističe kako djela takve tematike gube na važnosti, a slavni junaci u narodu su sve manje poznati. Zanimljivo je da Vitezović, kako bi unaprijed otklonio svaku nedoumicu, već u naslovu djela naziva Vladimira hrvatskim kraljem (Croatiae rex) i navodi kako su ga na pisanje nagnala dva razloga: najprije što su život i mučeništvo bl. Vladimira, kralja Crvene Hrvatske, potpuno nepoznati narodu Bijele Hrvatske, a zatim jer Vladimira štuje samo Istočna Crkva. Iako Vitezović kao osnovicu koristi Barski rodoslov, to nikako ne znači da ga je doslovce prepisao ili prepričao. On je, osim uočljive kompozicijske razlike i živopisnog baroknog latinskog stila u događaje unio više dramatičnosti, postigao da ovo djelce zaista možemo nazvati hagiografskom minijaturom. Početak radnje Vitezović smješta u IX. stoljeće (Nonum a Christi nativitate ordiebatur saeculum) kad je Vladimir po smrti oca Petrislava zasjeo na prijestolje kraljevstva Crvene Hrvatske. Vitezović često preuzima neka locus communis koja se nalaze kod Grgura Barskog i Orbinija, primjerice o mudrosti i svetosti Vladimirovoj. I dok navedeni autori odmah počinju prepričavati Samuilov napad na Vladimirovo kraljevstvo, Vitezović se mjestimično zaustavlja donoseći lijepe književne epizode o Vladimirovoj mudrosti i kraljevskoj naravi

  • Izdanje: 1
  • Godina: 2015
  • Jezik: Hrvatski jezik
  • Vrsta uveza: Tvrdi uvez
  • Pismo: Latinica
  • Veličina: 130x210
  • Zemlja porijekla: Hrvatska
  • Stanje: Nova

Detalji

Legenda o blaženom kralju Vladimiru († 22. svibnja 1015.) i njegovoj ženi Kosari vjerojatno seže u XI. stoljeće, a prvi spomen o njoj imamo u djelu Grgura Barskog tzv. Popa Dukljanina koji sredinom XII. stoljeća, „na molbu puka i klera dukljanske Crkve, sa slavenskog na latinski jezik prevodi djelo Regnum Sclavorum. Od tada je legenda o tom vladaru dio historiografskog diskursa koji se bavi poviješću južnih Slavena i nalazimo je u raspravama hrvatskih latinista. Pavao Ritter Vitezović, koji je svojim literarnim nadahnućem na hrvatskoj književnopovijesnoj sceni dao velik doprinos, nije manje važnom smatrao hrvatsku hagiografiju koja je do njegova doba, ako izuzmemo Šibenčanina Ivana Tomka Mrnavića, bila dosta zanemarena i neistražena. Takvo je stanje potaknulo Vitezovića da se u većoj mjeri počne baviti hagiografijom. On je poput drugih autora svoga vremena u duhu baroknog slavizma veličao staru slavu naroda i njegove korijene često povezivao s biblijskim motivima (Usp. Slamnig, 1970: 49). Vitezovićevo djelo Vita et martyrium B. Vladimiri Croatiae regis jedno je od ukupno tri njegova hagiografska djela u kojem on veliča nacionalnu povijest, no ujedno ističe kako djela takve tematike gube na važnosti, a slavni junaci u narodu su sve manje poznati. Zanimljivo je da Vitezović, kako bi unaprijed otklonio svaku nedoumicu, već u naslovu djela naziva Vladimira hrvatskim kraljem (Croatiae rex) i navodi kako su ga na pisanje nagnala dva razloga: najprije što su život i mučeništvo bl. Vladimira, kralja Crvene Hrvatske, potpuno nepoznati narodu Bijele Hrvatske, a zatim jer Vladimira štuje samo Istočna Crkva. Iako Vitezović kao osnovicu koristi Barski rodoslov, to nikako ne znači da ga je doslovce prepisao ili prepričao. On je, osim uočljive kompozicijske razlike i živopisnog baroknog latinskog stila u događaje unio više dramatičnosti, postigao da ovo djelce zaista možemo nazvati hagiografskom minijaturom. Početak radnje Vitezović smješta u IX. stoljeće (Nonum a Christi nativitate ordiebatur saeculum) kad je Vladimir po smrti oca Petrislava zasjeo na prijestolje kraljevstva Crvene Hrvatske. Vitezović često preuzima neka locus communis koja se nalaze kod Grgura Barskog i Orbinija, primjerice o mudrosti i svetosti Vladimirovoj. I dok navedeni autori odmah počinju prepričavati Samuilov napad na Vladimirovo kraljevstvo, Vitezović se mjestimično zaustavlja donoseći lijepe književne epizode o Vladimirovoj mudrosti i kraljevskoj naravi

Dodatne informacije

Izdavač Biakova
Preporuka Ne

Tagovi Proizvoda

Koristite razmak za odvajanje oznaka. Koristite jednostruke navodnike (') za fraze

Moja korpa

Nemate proizvoda u svojoj Korpi.

Reklama

Newsletter