Tajna doline piramida: U potrazi za dokazima da su u Bosni i Hercegovini živjela inteligentna bića

U životu Dine Lostića sve je bilo, možda ne dobro ali barem stabilno: kretao se između kuće, kvartovskog kafića i kladionice, živio s majkom Senom od njezine penzije i vojne mirovine poginulog brata - sve dok se u Visoko iz SAD-a nije vratio arheolog-amater i Dinin bratić Amer Trampo. Trampo je na brdu Visočica, ili bolje pod njime, otkrio ni manje ni više nego – piramidu. I to bosansku, tj. prailirsku, tj. ostatke atlantidske kulture, tj. tko će ga znati, jer nitko osim njega nije vidio ni tu, ni još tri, kasnije otkrivene. Ali su mu uskoro mnogi povjerovali. Gradić Visoko je živnuo, para se zavrtjela, sve svjetske agencije su prenijele vijest o otkriću bosanske Doline piramida. U sjeni piramida životi stanovnika Visokog su se dramatično promijenili; očajno postratno stanje zamijenila je nada, u zanosu sličnom prvopetoljetkaškom rudari - dobrovoljci vikendom volonterski kopaju, ekskurzije iz cijele Bosne stižu na brdo osumnjičeno da skriva piramidu, čak i pizze dobivaju piramidalan oblik… Tajna Doline piramida (u potrazi za dokazima da su u Bosni i Hercegovini živjela inteligentna bića), drugi humoristički roman Emira Imamovića Pirkea je urnebesna satira nastala po istinitim motivima za koju moramo reći da je – vjerovali ili ne – ozbiljno i društveno-kulturno angažirana, jer iza projekta jednog zanesenjaka stala je vladajuća bosanska politička elita, naravno, novcem poreznih obveznika. Premda je tema romana epska, Emir Imamović Pirke se odlučio za dramu i panoramu, za studiju klasičnih porodičnih i socijalnih odnosa na novim, piramidalnim osnovama. Valja napomenuti i da je urednik u više navrata upozoravao autora da je pretjerao s opisima bedastoća, ali je autor sve prigovore s lakoćom odbacio, podastirući cijenjenom uredničkom sudu fakte: intervjue, reportaže, knjige… Potraga za bosanskim piramidama još traje.