Detalji
Iako je riječ o drugom djelu svojevrsne autobiografske trilogije – nastavku Najboljih namjera (Geopoetika, 2009), ovaj roman poznatog švedskog reditelja i scenariste sa lakoćom se može čitati nezavisno.
Vremenski pozicioniran u deceniju poslije događanja opisanih u Najboljim namjerama, djelu u kojem se autor bavio prvenstveno odnosom među njegovim roditeljima na početku veze, ovaj nastavak je potresan i zavodljiv roman o odnosu oca i sina i načinu života velike porodice Bergman za vrijeme boravka u ljetnjikovcu u drugoj deceniji dvadesetog vijeka.
Savršen niz slika, majstorski spojenih jezikom filma, oživljava nam glavnog junaka, dječaka Pua, rođenog u nedelju, što mu, prema vjerovanjima, daje specijalni dar naglašene osjetljivosti i vidovitosti. Njegovo djetinjstvo čine teror starijeg brata, slušanje priča o duhovima, seksualne fantazije, ali i prisustvovanja bolnim svađama roditelja, kao i susreti sa smrću. Nekoliko sekvenci „povrataka u budućnost“, pedeset godina nakon radnje romana, pomaže čitaocu da sklopi i poveže sve slike, bivajući nijemim svjedokom poseta Ingmara Bergmana ocu na samrti.