Dostavljamo i u SAD!

Cijena dostave | Vrste plaćanja

+387 35 225 027

point@knjiga.ba

Dobrodošli!

Molimo prijavite se ili napravite svoj profil!



Slika knjizicaProizvoda u bazi

27.635

Facebook slicica

Katalog

Metodologija tumačenja Kurana u hanefijskom mezhebu

Metodologija tumačenja Kurana u hanefijskom mezhebu

Kliknite dva puta da vidite sliku u normalnoj rezoluciji

Zoom Out
Zoom In

Više slika

Pisac: N/A


ISBN:

D2470

Ilustracija:

Ne

Izdavač:

Dostupnost:

do 14 dana

Šifra:

D2470

Broj strana:

0

Težina:

146 g

Cijena:

Dostupnost: Na stanju

55,00 KM
do 14 dana

Kategorije:

Sadržaj:

(Pogovor bosanskome izdanju)

Kad sam prije par godina pisao prikaz (Preporod br. 717, od 15. oktobra 2001.) djela Al-Imam Abu Bakr al-Razial-Gassas wa manhag hu fi al-tafsir {Kairo, 2001.), izvornika ovog prijevoda, imao sam namjeru da pažnji naših čitalaca koji znaju arapski jezik preporučim njegove vrijedne sadržaje, prije svega onih koji žele imati uvide u povijesni razvoj tefsirske znanosti. Pisanje prikaza se podudarilo s vremenom u kojem sam se, prevodeći ga na bosanski jezik, ugodno družio s djelom Usra al-Muwaylihi wa atar ha fi al-adab al-carabi al-hadit (Kairo, 1980.) Jusufa Ramića (prijevod kasnije objavljen pod naslovom Moderna arapska književnost - Porodica Al-Muwaylihi i njeni uticaji u književnosti, Sarajevo, 2003.). Budući da sam nedavno prije toga za priređivanje Izabranih djela Mehmeda Handžića, s arapskog na bosanski jezik, preveo i djelo Al-Gawhar al-asna. Fi taragim culama wa su cara Busna - Blistavi dragulj. Životopisi učenjaka i pjesnika iz Bosne (Sarajevo, 1999. I), nametnuo mi se neodoljiv utisak da stanovit značaj ima to što su autori ovih djela Bošnjaci, što su izvorno pisana na arapskom jeziku i što, pored neupitne naučne, imaju i specifičnu kultumopovijesnu vrijednost. Pošto se ne može reći da kod nas ima dovoljno literature iz tefsirske znanosti, već tada sam pomišljao da bi bilo opravdano na bosanski jezik prevesti i djelo iz predmeta spomenutog prikaza.

Sada, par godina kasnije, kad ne skrivam radost što je uz moj prevodilački trud i ovo tefsirsko djelo postalo pristupačno širem krugu čitalaca, a imajući u vidu da sam svojim prevođenjem na bosanski jezik, tom širem krugu čitalaca približio sadržaje djela koja se ocjenjuju kao najvredniji autorski radovi grupe istaknutih Bošnjaka svršenika studija na najprestižnijem islamskom univerzitetu u svijetu, Al-Azharu, uz zadovoljstvo što sam ja to uradio, osjećam i moralnu potrebu da istaknem, da bi uloženi trud bio još vredniji, pogotovo sa stanovišta odabira najvažnijih radova naših svršmika Al-Azhara, kad bi im se pridružio i bosanski prijevod djela Falsafa al-istišraq wa atar ha fi al-adab al- ‘arabi al-mu casir - Filozofija orijentalizma i njeni uticaji na modemu arapsku književnost (Kairo, 1980.), Ahmeda Smajlovića. Tako bi, rekao bih, prevedenošću bili pokriveni uistinu najvažniji radovi naših svršenika Al-Azhara, napisani na arapskom jeziku.

Ne sumnjajući da ima još vrijednih radova naših svršenjika Al-Azhara, ova zaslužuju prednost po tome što su tri: Filozofija orijentalizma Ahmeda Smajlovića, Porodica al-MuwaylihiJusufa Ramića i Abu Bakr al-Gassas Safveta Halilovića, neznatno adaptirani tekstovi doktorskih disertacija. Premda Mehmed Handžić djelom Blistavi dragulj nije stekao najviše akademsko zvanje, njime je on, još za studijskog boravka u Kairu, s nepunih dvadeset pet godina života, stekao naučna priznanja i najavio se kao budući veoma angažovan spisatelj i prosvjetitelj, čiji opus čini preko 300 bibliografskih jedinica.



Izlaganje sadržine, uz makar i najkraću ocjenu, tri prevedena djela, bilo pojedinačno, ili sva tri zajedno, pogotovo upoređujući im vrijednosti, zahtijevalo bi drugačiji povod i svedeniji kontekst. Imajući u vidu da to od prevodioca i ne treba očekivati, iznijet ću samo ono što im je, po mom sudu, najdominantnije obilježje, na osnovu kojeg se jasno može vidjeti koliko tematski nesrodna pitanja zahvataju.

Djelo Blistavi dragulj Mehmeda Handžića, jedan je od pionirskih književnohistorijskih radova bošnjačke književne baštine iz osmansko- turskog perioda. Mnogostruka mu je vrijednost, posebno zato što je napisano prije osamdeset godina za čitaoce arapskoga govornog područja. Iako je komponovano u vidu leksikona i označeno izostankom stroge znanstvene akribičnosti, ima neosporne zasluge jer je veoma bogati književni rad Bošnjaka na orijentalnim jezicima, zahvaljujući prvenstveno njemu, posredstvom arapskog jezika, počeo ulaziti u velike svjetske književnohistorijske priručnike.

Da je znanost okruženje u kojem se pregalac, kao kod svoje kuće, može osjećati i kad nije u svom zavičaju, čitalac se može uvjeriti na primjeru Jusufa Ramića dok izučava kulturni doprinos kairske porodice Al-Muwaylihl, porijeklom iz Hidžaza, koja je imala veoma plodnu ulogu u kulturnom preporodu Egipta tokom 19. stoljeća, kad su njeni velikani, aktivnim učešćem u političkom, informativnom i književnom životu dali neprocjenjiv doprinos modernoj egipatskoj kulturnoj povijesti. Jusuf Ramić je uspio produbiti pogled u temu Porodica Al-Muwaylihi i njeni uticaji u književnosti, posebno raspravljajući o onim aspektima o kojima podatke ne nude drugi izvori.

Slično Jusufu Ramiću koji je odbranom disertacije postao prvi Bošnjak koji je doktoriao u području arapske književnost, Safvet Halilović je, odbranom disertacije, postao prvi Bošnjak koji je na Al-Azharu stekao zvanje doktora tefsirskih znanosti. Autor je u svom djelu pokazao eruptivnu istraživačku snagu koja, razvidnim rezultatima, omogućuje stapanje vidika prošlosti i sadašnjosti tako što, sintetiziranjem relevantnih izvora u razvoju tefsirske znanosti povezuje bitno različita vremena. Radi ilustrovanja mjere u kojoj je ostvario zahtjevne ciljeve i zadatake iz predmeta istraživanja, iskoristit ću uvjeravanje mentora pri izradi doktorske radnje, prof. dr. Muhammad Sayyid Gibrila, da ih je sve dokraja ispunio lepršavim izrazom, lahkim metodološkim stilom, britkim i jasnim jezikom, unatoč činjenici da nije baštinik arapskog jezika.

Ako se za Handžićevo djelo može reći da je dominantno faktografski rad koji je autotra svojevremeno najavio kao budućeg prosvjetitelja, te da su Ramić i Halilović ovim svojim radovima stekli najviša akademska zvanja, što radove legitimiše prvenstveno s namjenom da služe kao relevantni priručnici iz arapske knjižvnosti, odnosno tefsira, za Smajlovićev rad se može reći da nam razotkriva viziju budućega autorovoga naučnog prosedea i ukupnog društvenog i kulturnog angažmana, s kojima je, za kratkoga a intelektualno raskošno bogatog života, imao veoma istaknutu ulogu svojevrsnog prosvjetitelja i visokoškolskog profesora. Utoliko bi više bilo opravdano da se i njegovo djelo prevede na bosanki jezik. To bi ujedno bio vid priznanja djelu i odavanje dužne počasti liku profesora Ahmeda Smajlovića.

(Mehmed Kico)

  • Izdanje: 1
  • Godina: 0
  • Jezik: Bosanski jezik
  • Vrsta uveza: Meki uvez
  • Pismo: Latinica
  • Veličina: 148x210
  • Zemlja porijekla: Bosna i Hercegovina
  • Stanje: Nova

Detalji

(Pogovor bosanskome izdanju) Kad sam prije par godina pisao prikaz (Preporod br. 717, od 15. oktobra 2001.) djela Al-Imam Abu Bakr al-Razial-Gassas wa manhag hu fi al-tafsir {Kairo, 2001.), izvornika ovog prijevoda, imao sam namjeru da pažnji naših čitalaca koji znaju arapski jezik preporučim njegove vrijedne sadržaje, prije svega onih koji žele imati uvide u povijesni razvoj tefsirske znanosti. Pisanje prikaza se podudarilo s vremenom u kojem sam se, prevodeći ga na bosanski jezik, ugodno družio s djelom Usra al-Muwaylihi wa atar ha fi al-adab al-carabi al-hadit (Kairo, 1980.) Jusufa Ramića (prijevod kasnije objavljen pod naslovom Moderna arapska književnost - Porodica Al-Muwaylihi i njeni uticaji u književnosti, Sarajevo, 2003.). Budući da sam nedavno prije toga za priređivanje Izabranih djela Mehmeda Handžića, s arapskog na bosanski jezik, preveo i djelo Al-Gawhar al-asna. Fi taragim culama wa su cara Busna - Blistavi dragulj. Životopisi učenjaka i pjesnika iz Bosne (Sarajevo, 1999. I), nametnuo mi se neodoljiv utisak da stanovit značaj ima to što su autori ovih djela Bošnjaci, što su izvorno pisana na arapskom jeziku i što, pored neupitne naučne, imaju i specifičnu kultumopovijesnu vrijednost. Pošto se ne može reći da kod nas ima dovoljno literature iz tefsirske znanosti, već tada sam pomišljao da bi bilo opravdano na bosanski jezik prevesti i djelo iz predmeta spomenutog prikaza. Sada, par godina kasnije, kad ne skrivam radost što je uz moj prevodilački trud i ovo tefsirsko djelo postalo pristupačno širem krugu čitalaca, a imajući u vidu da sam svojim prevođenjem na bosanski jezik, tom širem krugu čitalaca približio sadržaje djela koja se ocjenjuju kao najvredniji autorski radovi grupe istaknutih Bošnjaka svršenika studija na najprestižnijem islamskom univerzitetu u svijetu, Al-Azharu, uz zadovoljstvo što sam ja to uradio, osjećam i moralnu potrebu da istaknem, da bi uloženi trud bio još vredniji, pogotovo sa stanovišta odabira najvažnijih radova naših svršmika Al-Azhara, kad bi im se pridružio i bosanski prijevod djela Falsafa al-istišraq wa atar ha fi al-adab al- ‘arabi al-mu casir - Filozofija orijentalizma i njeni uticaji na modemu arapsku književnost (Kairo, 1980.), Ahmeda Smajlovića. Tako bi, rekao bih, prevedenošću bili pokriveni uistinu najvažniji radovi naših svršenika Al-Azhara, napisani na arapskom jeziku. Ne sumnjajući da ima još vrijednih radova naših svršenjika Al-Azhara, ova zaslužuju prednost po tome što su tri: Filozofija orijentalizma Ahmeda Smajlovića, Porodica al-MuwaylihiJusufa Ramića i Abu Bakr al-Gassas Safveta Halilovića, neznatno adaptirani tekstovi doktorskih disertacija. Premda Mehmed Handžić djelom Blistavi dragulj nije stekao najviše akademsko zvanje, njime je on, još za studijskog boravka u Kairu, s nepunih dvadeset pet godina života, stekao naučna priznanja i najavio se kao budući veoma angažovan spisatelj i prosvjetitelj, čiji opus čini preko 300 bibliografskih jedinica. Izlaganje sadržine, uz makar i najkraću ocjenu, tri prevedena djela, bilo pojedinačno, ili sva tri zajedno, pogotovo upoređujući im vrijednosti, zahtijevalo bi drugačiji povod i svedeniji kontekst. Imajući u vidu da to od prevodioca i ne treba očekivati, iznijet ću samo ono što im je, po mom sudu, najdominantnije obilježje, na osnovu kojeg se jasno može vidjeti koliko tematski nesrodna pitanja zahvataju. Djelo Blistavi dragulj Mehmeda Handžića, jedan je od pionirskih književnohistorijskih radova bošnjačke književne baštine iz osmansko- turskog perioda. Mnogostruka mu je vrijednost, posebno zato što je napisano prije osamdeset godina za čitaoce arapskoga govornog područja. Iako je komponovano u vidu leksikona i označeno izostankom stroge znanstvene akribičnosti, ima neosporne zasluge jer je veoma bogati književni rad Bošnjaka na orijentalnim jezicima, zahvaljujući prvenstveno njemu, posredstvom arapskog jezika, počeo ulaziti u velike svjetske književnohistorijske priručnike. Da je znanost okruženje u kojem se pregalac, kao kod svoje kuće, može osjećati i kad nije u svom zavičaju, čitalac se može uvjeriti na primjeru Jusufa Ramića dok izučava kulturni doprinos kairske porodice Al-Muwaylihl, porijeklom iz Hidžaza, koja je imala veoma plodnu ulogu u kulturnom preporodu Egipta tokom 19. stoljeća, kad su njeni velikani, aktivnim učešćem u političkom, informativnom i književnom životu dali neprocjenjiv doprinos modernoj egipatskoj kulturnoj povijesti. Jusuf Ramić je uspio produbiti pogled u temu Porodica Al-Muwaylihi i njeni uticaji u književnosti, posebno raspravljajući o onim aspektima o kojima podatke ne nude drugi izvori. Slično Jusufu Ramiću koji je odbranom disertacije postao prvi Bošnjak koji je doktoriao u području arapske književnost, Safvet Halilović je, odbranom disertacije, postao prvi Bošnjak koji je na Al-Azharu stekao zvanje doktora tefsirskih znanosti. Autor je u svom djelu pokazao eruptivnu istraživačku snagu koja, razvidnim rezultatima, omogućuje stapanje vidika prošlosti i sadašnjosti tako što, sintetiziranjem relevantnih izvora u razvoju tefsirske znanosti povezuje bitno različita vremena. Radi ilustrovanja mjere u kojoj je ostvario zahtjevne ciljeve i zadatake iz predmeta istraživanja, iskoristit ću uvjeravanje mentora pri izradi doktorske radnje, prof. dr. Muhammad Sayyid Gibrila, da ih je sve dokraja ispunio lepršavim izrazom, lahkim metodološkim stilom, britkim i jasnim jezikom, unatoč činjenici da nije baštinik arapskog jezika. Ako se za Handžićevo djelo može reći da je dominantno faktografski rad koji je autotra svojevremeno najavio kao budućeg prosvjetitelja, te da su Ramić i Halilović ovim svojim radovima stekli najviša akademska zvanja, što radove legitimiše prvenstveno s namjenom da služe kao relevantni priručnici iz arapske knjižvnosti, odnosno tefsira, za Smajlovićev rad se može reći da nam razotkriva viziju budućega autorovoga naučnog prosedea i ukupnog društvenog i kulturnog angažmana, s kojima je, za kratkoga a intelektualno raskošno bogatog života, imao veoma istaknutu ulogu svojevrsnog prosvjetitelja i visokoškolskog profesora. Utoliko bi više bilo opravdano da se i njegovo djelo prevede na bosanki jezik. To bi ujedno bio vid priznanja djelu i odavanje dužne počasti liku profesora Ahmeda Smajlovića. (Mehmed Kico)

Dodatne informacije

Izdavač El-Kalem
Preporuka Ne

Tagovi Proizvoda

Koristite razmak za odvajanje oznaka. Koristite jednostruke navodnike (') za fraze

Moja korpa

Nemate proizvoda u svojoj Korpi.

Reklama

Newsletter