Detalji
Države osnivačice EEZ-a u poslijeratnoj Europi bile su sve kapitalističke i privatne ekonomije, deklarativno i tržišne ekonomije, ali u stvarnosti se radilo o malim, zatvorenim, protekcionističkim organizacijama tržišta sa zaštićenim nacionalnim šampionima (privilegiranim neefikasnim proizvođačima), brojnim monopolima i isključivim i koncesijskim povlasticama. Voz i pristup na tržište stranim poduzećima strogo se nadzirao i bio je moguć samo ako nije ugrožavao domaće poduzetnike.
Poslijeratna obnova i optimizam omogućili su nastanak novih važnih poduzetnika. Pa ipak, i u tim uvjetima mali i novi sudionici na tržištu nisu imali jednake uvjete pristupa na domaćem i međunarodnom tržištu.
Time je i položaj potrošača i njihova izbora bio ograničen. Utjecaj i udio države bio je u gospodarskim i trgovinskim odnosima velik, pa i onda kada je država djelovala monopolistički i štitila i nacionalne industrije, opravdavajući to poticajnim politikama.
Proizvoda u bazi
