Detalji
Čitanje je jedno od najfascinantnijih i unikatnih ljudskih sposobnosti. Nekoliko godina obrazovanja dovoljno je da pretvori naše moždane vijuge u visoko efikasan stroj koji može prepoznati gotovo deset riječi u sekundi. Mi ljudi to radimo tako dobro da riječi možemo čitati subliminalno - gotovo uopće nismo svjesni da ih vidimo. Kako je moguće da smo toliko vješti u čitanju kad je pisanje izumljeno tek prije nekih 5400 godina? Zanimljivo je i da pisana riječ, nekoliko tamnih oznaka na stranici koje služe kao jedan od najučinkovitijih načina prenošenja informacija, može izazvati nevjerojatnu paletu zvukova i značenja u ljudskom mozgu. Ljudski um je sposoban shvatiti, iz samog teksta, kontekst riječi koje nikad prije nije vidio.
Ove su zanimljive činjenice predmet istraživanja Stanislasa Dehaenea, jednog od najutjecajnijih europskih kognitivnih neuroznanstvenika, specijaliziranog za područje jezika. Njegova je knjiga Čitanje u mozgu: Znanost i evolucija ljudskog izuma zamišljena tako da širem čitateljstvu na pristupačan način predstavi rezultate dva desetljeća dugog istraživanja koje su Dehaene i ostali kolege znanstvenici postigli na području pismenosti. Čitanje u mozgu pokušat će tako odgovoriti na pregršt pitanja na koje do sada nismo imali odgovore. Mijenjamo li radikalno čitanjem svoj mozak? Jesu u mozgu uvijek ista područja zadužena za čitanje? Kako je takva organizacija mozga uopće moguća? Koja je funkcija tih područja u vremenu prije nego naučimo čitati? Mogu li se metode savladavanja novih znanja usavršiti da budu prilagođene strukturi mozga? Kako se organizacija mozga razlikuje kod disleksičnih ljudi? Može li se disleksija premostiti?
Proizvoda u bazi
