BiH teme

Ova osebujna i lijepa knjiga spada u rijetke publikacije koja ima za cilj sintetičko prikazivanje srednjovjekovne bosanske prošlosti kroz djelatnosti bosanskih vladara i upravljača. Knjiga je podjeljena u tri djela. Prvi dio knjige pod nazivom Geopolitički početak Bosne je na neki način ključnan dio ovog historijskog djela. Historičar Hamza Hamzabegović na konstruktivan način objašnjava kako je nastala srednjovjekovna Bosna u vremenu i prostoru. Ime države je takođe bilo predmet razmatranja autora. Ličnost mađarskog kralja Bele II Slijepog igra značajnu ulogu za geopolitički početak Bosne. Naime, njegova vojska je okupirala cijeli sliv rijeke Bosne koji je bio sastavni dio Dalmacije tada pod uporavom Bizanta. Ta okupacija se dogodila 1135 na 1136. godinu. Bosne je bila na početku mađarski vojni distrikt. U kasnijem periodu stanovništvo mijenja svoje ime od Dalmata u Bosance. Treba napomenuti da ostalo stanovništvo van vojnog distrikta Bosne zadržava svoje staro dalmatrinsko ime. Time je Hamzabegović na neki način ponudio zanimljivo viđenje naše zajedničke prošlosti i dao odgovor na mnoga pitanja. Razvitak Bosne od vojnog distrikta do Banovine to jest rubne pokrajine Mađarske Kraljevine je tema drugog dijela knjige. Težište autorovog razmatranja je ban Kulin i nešto kasnija ban Stjepan II Kotromanić. Međutim, trebamo istaći, da Hamzabegović daje dovoljno prostora i ostalim banovima u toj historijskoj epohi. Ovaj dio se završava dolaskom na vlast bana Tvrtka I Kotoromanića. U trećem dijelu razmatra se Bosna kao Kraljevina, to jest kao potpuno neovisni politički subjekt. To je period njenih kraljeva, od prvog kralja Tvrtka I Kotromanića do posljednjeg Stjepana Tomaševića. Autor takođe opisuje vojnopolitičku penetraciju Osmanske države na balkanske i jugoistočne europske prostore. U tom periodu Osmanska država je bila sila prvog reda i bitno je obilježila tokove dalje povijesti u vojnom, političkom i kulturnom smislu. Čitajući ovu knjigu čitaoci dobijaju odgovor na mnoge suvremene nedoumice bosanskohercegovačke historiografije. Da bi odgovorio ovakvim zahtjevnim zadacima historik Hamza Hamzabegović prati etnogenetske procese i geopolitičko formiranje naroda kod susjednih zemalja bosanske feudalne države. Learn More

Tišine korajske je suptilno eksplicirana proza, u čijoj osnovi leži sjećanje na 1992. godinu i agresiju nad bošnjačkim stanovništvom u naselju Koraj i okolici. Adnan Sijarić integracijom dokumentiranih svjedočanstava te meditativnih poetizama i prozaizama, upućuje, tumači, pothranjuje i osvještava minula događanja, neposredno uranjajući u vrijeme zajedničke korajske boli i nadanja. Sam naslov asocira na sakralni nijemi prostor, fenomen obesmišljenoga svijeta, samotnu čaršijsku prazninu, sivilo izlomljene stvarnosti, sudbinu izgubljenih iluzija, muk pustoši, uzaludnost traženja sreće, inventar mrtvih i što bi se na kraju svelo na nemogućnost odupiranja destrukciji... To je tišina koja cvili mahalom, a nigdje ljudi nema, ni glasova! Sijarić nas vodi u svijet tišine koja vrišti, u čijem obilju se oglašavaju fazani, laju lisice i gore vatre. Tamo gdje se crv gosti krupnim plodovima jabuke, a šljive su crvene zato jer su zelene i zato jer treba biti strpljiv i vrijedan da bi bile plave, jer tek onda hrskaju pod zubima. Sijarić umije da sluša i da u rečenicu upakuje istinu koju niko ne bi čuo ni na ovakav način zapisao da njega nije. Jer ta korajska tišina ne bi imala ovako bogat izraz koji je čini univerzalnom i svačijom da nije Adnana Sijarića da to odšuti i zapiše u plava predvečerja, ruku punih hljeba i vode. Sijarićevo pisanje karakterišu raskošni opisi, produhovljena pjesnička rečenica, izvrsni dijalozi i priča koja nikad nije tu samo zbog pričanja, nego ima duboke razloge i smislene tokove. Tekst priče miriše na Koraj, na krug života i nesreće, na potrebu da se ispriča. Pisac plete i veze tešku priču, a likovi nadolaze i upotpunjavaju vez. Ovakvu priču nikako ne bi mogao napisati neko ko nije duboko vezan za kraj i ljude, njihove sreće i nesreće, onaj koji osjeća kad preko nečijeg lica prijeđe sjena i kad vjetar promijeni smjer, onaj koji ih poznaje kad šute i kad govore, onaj čije pero svijetli u mraku, onaj koji zna da je riba starija od čovjeka milion godina. - (Izvod iz recenzija Medihe Džambegović i Meše Đedovića) Learn More

Learn More

Čelebijina Seyahatnama - Putopis važan je izvor za istraživanje osmanske povijesti druge polovine 17. stoljeća i riznica je kulturno-historijskih, folklorističkih, gastronomskih, zemljopisnih i drugih podataka. To je štivo oduvijek primarno svjedočilo da je Evlija Čelebija putnik svijeta kojega prvenstveno zanimaju pripovijedanje i pustolovine. On uživa u nadnaravnom i mitskom, spaja legende, snove i stvarnosti, pravi usporedbe i izvodi duhovite analogije, a pretjerivanje je za njega samo književno sredstvo kojim nastoji iznenaditi i impresionirati čitaoca te privući njegovu pažnju. Golemom maštom, inovativnim jezikom i osebujnim stilom Čelebija je ispisao jedno od najvažnijih i najpoznatijih djela svjetske putopisne književnosti. Pred nama su novopriređeni izvodi iz Seyahatname, u prijevodu Sejfudina Kemure, koji se odnose na Bosanski ajalet, prvi put objavljeni u Glasniku Zemaljskog muzeja 1908. godine. Learn More

U đul bašti - Sevdalinka kao nematerijalno kulturno nasleđe Learn More

Pred čitaocima je jedna iznimno zanimljiva knjiga našeg znanog kolumniste i novinara Dragana Bursaća. To su, zapravo, zapisi o vremenu Zla, o onome što je protutnjalo našim životima - a dakako i našim umiranjima. Ordinarni hroničari ovog, kako rekoh, događanja Zla, ovdje na Balkanu uglavnom vezuju za devedesete godine prošlog stoljeća. To nije netačno, ali je - po svemu sudeći - možda nedovoljno. Jer, devedesete traju i danas, a neizvjesno je koliko ćemo u njima još živjeti. Ili umirati. Uzmite kako god hoćete, jer rasap i poništavanje svega ljudskog, protjerivanje prvenstveno Nade, Snova i Očekivanja iz svakog kutka našeg postojanja, nije odviše prijemčiv ambijent za naše sutra. Miodrag Živanović Learn More

Autor, dr. Mesud Šadinlija, bavi se temom Foče i stradanjem Bošnjaka u Foči već dugi niz godina. Važnost ove knjige najbolje opisuju recenzenti, prof. dr. Zijad Šehić, dr. Safet Bandžović i prof. dr. Emir O. Filipović koji, između ostalog, navode da se radi o knjizi koja “nije samo pregledna historija ovog grada, već i sastavni dio historije BiH i posebno bošnjačkog naroda.” Learn More

Osnovne teme višetomnog historijskog romana Kobno raspuće su Bošnjaci u osmanskim ratovima janjičarske vojske, Gradaščevićev pokret za autonomiju BiH, raskol Bošnjaka u nacionalnom osvješćivanju i transformacija feudalnog društva u kapitalističko. Historijski događaji i ličnosti cijelog 19. stoljeća su vjerno prikazani na visoko literaran način. Komplet I-IVi: - Užarena zemlja - Zmajev let - Raskol - Novo doba Learn More

Kod Titovih partizana: komunisti i seljaci u Bosanskoj krajini 1941-1945.“ autora Xaviera Bougarela. Šta stvarno znamo o Titovim partizanima, najvažnijem oružanom pokretu otpora u okupiranoj Evropi? Postoje mnogobrojna djela iz komunističkog perioda posvećena partizanskom pokretu, ali je ta literatura umnogome prevaziđena. Ova knjiga se ne bavi vojnom historijom partizana, čak iako se NOVJ redovno pojavljuje u zapisnicima i izvještajima KPJ-a i NOO-ova u vezi sa mobilizacijom novog ljudstva, snabdijevanjem hranom ili s djelatnošću vojnih sudova. Historija partizana predstavljena u ovoj knjizi je istovremeno politička i lokalna historija, usredsređena na regiju Bosanske krajine, koja otkriva političku praksu na koju se nailazi i u ostatku jugoslavenskog prostora. Činjenica da je Bosanska krajina glavno uporište partizanskog pokreta tokom Drugog svjetskog rata objašnjava njenu ulogu koja uveliko prevazilazi vlastite geografske granice. Learn More