Vladari srednjovjekovne Bosne i njihova razdoblja

Ova osebujna i lijepa knjiga spada u rijetke publikacije koja ima za cilj sintetičko prikazivanje srednjovjekovne bosanske prošlosti kroz djelatnosti bosanskih vladara i upravljača. Knjiga je podjeljena u tri djela. Prvi dio knjige pod nazivom Geopolitički početak Bosne je na neki način ključnan dio ovog historijskog djela. Historičar Hamza Hamzabegović na konstruktivan način objašnjava kako je nastala srednjovjekovna Bosna u vremenu i prostoru. Ime države je takođe bilo predmet razmatranja autora. Ličnost mađarskog kralja Bele II Slijepog igra značajnu ulogu za geopolitički početak Bosne. Naime, njegova vojska je okupirala cijeli sliv rijeke Bosne koji je bio sastavni dio Dalmacije tada pod uporavom Bizanta. Ta okupacija se dogodila 1135 na 1136. godinu. Bosne je bila na početku mađarski vojni distrikt. U kasnijem periodu stanovništvo mijenja svoje ime od Dalmata u Bosance. Treba napomenuti da ostalo stanovništvo van vojnog distrikta Bosne zadržava svoje staro dalmatrinsko ime. Time je Hamzabegović na neki način ponudio zanimljivo viđenje naše zajedničke prošlosti i dao odgovor na mnoga pitanja. Razvitak Bosne od vojnog distrikta do Banovine to jest rubne pokrajine Mađarske Kraljevine je tema drugog dijela knjige. Težište autorovog razmatranja je ban Kulin i nešto kasnija ban Stjepan II Kotromanić. Međutim, trebamo istaći, da Hamzabegović daje dovoljno prostora i ostalim banovima u toj historijskoj epohi. Ovaj dio se završava dolaskom na vlast bana Tvrtka I Kotoromanića. U trećem dijelu razmatra se Bosna kao Kraljevina, to jest kao potpuno neovisni politički subjekt. To je period njenih kraljeva, od prvog kralja Tvrtka I Kotromanića do posljednjeg Stjepana Tomaševića. Autor takođe opisuje vojnopolitičku penetraciju Osmanske države na balkanske i jugoistočne europske prostore. U tom periodu Osmanska država je bila sila prvog reda i bitno je obilježila tokove dalje povijesti u vojnom, političkom i kulturnom smislu. Čitajući ovu knjigu čitaoci dobijaju odgovor na mnoge suvremene nedoumice bosanskohercegovačke historiografije. Da bi odgovorio ovakvim zahtjevnim zadacima historik Hamza Hamzabegović prati etnogenetske procese i geopolitičko formiranje naroda kod susjednih zemalja bosanske feudalne države.