Ratni

Moja okupirana domovina bila je rodno mjesto smrti. Smješten u Iran, roman Kćerke dima i vatre živopisan je portret o životima Kurda, naroda bez domovine. Leila, glavna junakinja romana, mašta o snimanju filmova kojima bi razotkrila priče o patnji svog naroda. Njen mlađi brat, pod utjecajem mučne prošlosti njihovog oca, počinje se baviti političkim aktivizmom, ali jednoga dana on nestaje. Leila počinje potragu za njim, no i ne sluti da će događaji koji će uslijediti promijeniti tok njenog života. Learn More

Biografija Ahmeta Erteguna, osnivača Atlantic Recordsa i osobe zaslužne za zvjezdani uspjeh brojnih muzičara - od Raya Charlesa do Rolling Stonesa. Briljantan, kulturan, drzak i prevrtljiv, Ahmet Ertegun bio je legenda u svijetu muzike. Blagoslovljen sjajnim ukusom i odličnim osjećajem za posao, Ertegun je osnovao Atlantic Records i uveo rock’ n’ roll u glavne muzičke tokove. Brzo je postao poznat kako zbog svog besprijekornog stila i bogatog društvenog života sa zvijezdama sa A liste, tako i zbog svojih pionirskih poduhvata u muzičkom studiju. Među brojnim vodećim muzičarima svih vremena koje je Ertegun otkrio, angažovao ili sa kojima je snimao u studiju nalaze se Ruth Brown, Ray Charles, Bobby Darin, Sonny i Cher, Eric Clapton, Buffalo Springfield, Crosby, Stills, Nash & Young, Led Zeppelin i Rolling Stones. Ertegun je proživio grandiozan život, ali najsretniji je bio kada je do kasno u noć u zabačenim bircuzima slušao muziku. Živopisna i neodoljiva poput svoga glavnog protagoniste, knjiga Posljednji sultan fascinantna je priča o čovjeku koji je uvijek živio po vlastitim pravilima. Learn More

Matijino stoljeće rata je pripovjedački i stilski besprijekorno napisana epska, tako hrvatska priča o dvadesetom stoljeću koju nećete čitati, već gutati! Preplitanjem fikcije i stvarnih događaja, ne mareći za književno-teorijske zakonitosti i krute žanrovske kalupe, o kojima prema vlastitom priznanju ionako zna malo ili ništa, očigledno dobro upućeni autor donosi svjedočanstva o ljudima i događajima u zaista širokom vremenskom i prostornom obuhvatu, čime tragičnu sudbinu naslovne junakinje uvjerljivo smješta u povijesni kontekst koji je tu sudbinu zapravo presudno i odredio. Utoliko je ova knjiga istovremeno i Chronique du xxe siecle, kako je u podnaslovu i natuknuto, ali i dirljiva priča o ženi koja je preživjela čak tri rata, izgubivši u svakom od njih nekoga od svojih najrođenijih. Learn More

Pisac Emin Musaefendić u romanu Bosanska kuga svoju početnu narativnu perspektivu pozicionira na prvu liniju ratnog fronta, razvučenu po brdima iznad Maglaja, na koju je njegov glavni junak Muki prvi put doslovno iznebuha gurnut jedne mračne, kišne oktobarske noći 1992. godine. Prvi (i duži) dio romana, Muki će nam, upravo iz perspektive te noći i mjesta, otvoriti cijelu pripovjednu spiralu vlastitog života koji je prethodio njegovom prvom iskustvu s ratišta. Učinit će to vrlo efektnim strateškim otvaranjem ljubavnog fronta utisnutog u sjećanja, usred nemoći da prihvati prijeteću zbilju sadašnjosti i suoči se sa vlastitim strahom od realno bliske smrti. Tako uspostavljenom narativnom linijom, Musaefendić nas zapravo vrlo brzo lišava primisli da pred sobom imamo herojsku ratnu prozu, i nadalje, otvarajući sve dublje krugove mirnodopskih sjećanja, razotkriva Mukija kao antijunaka, a njegovu ispovijest u prvom licu vodi i utvrđuje kao klasični antiratni roman. Musaefendić vrlo vješto izmiče kružnicu ratnih strahota u pozadinu, na rubni horizont, gdje iščezavaju vojske, ideologije, kolektivni identiteti kao pokretači borbene motiviranosti, a na sceni ostavlja individuu; dvadesetogodišnjeg studenta, košarkaša, sklonog književnosti, putovanjima, hedonizmu - sa svim njegovim otvorenim procesima formiranja ličnosti, uključujući seksualnost kao, razumljivo, dominantnu struju u toj životnoj dobi. Po toj fokusiranosti na pojedinca na ratnom poprištu i njegove odbrambene mehanizme pomoću kojih nastoji lebdjeti između osjećaja bespomoćnosti i dezorijentiranosti, s jedne strane, naspram nagona za preživljavanjem s druge, priča pomalo podsjeća na kultni antiratni roman Na zapadu ništa novo. Pritom, imenujući glavni lik po nadimku i zaobilazeći svaku ideološku identifikaciju i imenovanje strana u sukobu, autor romana gotovo u potpunosti uspijeva ponuditi nam univerzalnu priču iz rata, ali ne o ratu, nego o mladom čovjeku i njegovoj osobnoj životnoj drami, koji je mogao biti bilo koji vojnik u bilo kojem ratu... Fadila Nura Haver Learn More

Iz knjige Zbjeg - Put u Srebrenicu ... Tog momenta nismo ni znali da smo upravo postali izbjeglice. Ne sjećam da sam do tada ikada upotrijebio tu riječ. Ali ne bilo kakve izbjeglice! Nismo otišli na neko bezbjedno mjesto ili u neku treću zemlju. Otišli smo da se krijemo u planinama istočne Bosne. Kao da se u šumi možeš sakriti od rata. On te zajedno sa strahom stigne u sekundi. Prolazi kroz zidove, ide preko planina, rijeka. Ulazi u ljudski um, u ljudska srca, u ljudske duše. Smjesti se tu i neće da ode. ... Bježali smo sve misleći da ćemo naći neko skrovitije mjesto a četnici su tukli istom žestinom. Mislili smo da su pobili sav narod oko Žepe i da smo mi možda jedini još ostali živi i da će doći red i na nas.... ... Ona strana planine Javor kojom smo se prethodni dan popeli vidi se iz Stoborana ali ova kojom smo se sad spuštali se ne vidi i taj krajolik je mom oku bio potpuno nepoznat. Bio sam očaran ljepotom koja se pred nama ukazala. Tu sam se više nego ikada zaljubio u ovaj dio istočne Bosne. Pred nama se prostirao pogled ka istoku. Proplanci niz koje smo silazili slivaju se jedan u drugi i zajedno čine predivan plato iza kojega se vide stijene kanjona Drine. Drina se odatle ne vidi, ni jedan njen dio, jer ona teče dnom dubokog kanjona. Sa druge strane su stijene koje čine granicu Srbije a iza njih se izdiže planina Tara. Na nekim mjestima između planinskih usjeka pogled dopire duboko ka unutrašnjosti Srbije. Dođosmo mi do kraja Bosne - pomislim. Dalje se nema kud... Learn More

Trganje je knjiga o djetinjstvu koje se odvija krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Svijet u kojem se pokušava biti djetetom srušit će se u jednom krvavom ratu koji se u prvom dijelu romana nagovještava kroz detalje iz svakodnevnog života. Taj svijet je po svemu sudeći nedovršen ili neodrastao, svijet improvizacije, život u njemu je život iz nužde, bez dokolice, tek s ponekim ritualom koji se prakticira samo zato jer to tako treba. Dječak o čijem djetinjstvu je ovdje riječ potječe iz muslimanske kuće, kultura u kojoj odrasta u dodiru je s katoličkom, dječakov djed ima za najbolje prijatelje dvojicu kršćana od kojih je jedan (da bi se iskupio) postao i komunista. Pričan iz dječje perspektive, Trganje je roman o besmislu rata koji se vodio između ljudi koji se i nisu imali po čemu razlikovati iako su to i sami htjeli. To je priča o društvu koje je sklono da prešućuje, da prikriva, da zaboravlja. Trganje je roman o malom čovjeku, o njegovoj materijalnoj i duhovnoj bijedi. To je priča o jednoj seoskoj porodici dok osluškuje znakove nadolazeće katastrofe. Rat koji postaje sve izvjesnijim kako roman odmiče, učinit će dječaku djedove priče jasnijim. Trganje je knjiga sjećanja na jedno čudesno vrijeme koje se zove djetinjstvo. Learn More

Nemačka Istočna AfrIka zemlja je u kojoj vojna taktika kolonizatora i užasna zverstva koja u njihovo ime čine urođeničke trupe askarija natapaju tlo krvlju stradalih. U tom svetu Ilijas i Hamza dele sličnu sudbinu... Nakon što je pobegao od kuće i bio kidnapovan, Ilijas je završio na plantaži bogatog Nemca koji ga je školovao. Zahvalan kolonizatorima, kada izbije Prvi svetski rat, on se dobrovoljno pridružuje askarijima da bi se borio za Nemačko carstvo. Hamzu je otac prodao kako bi otplatio dugove. I on uspeva da pobegne i da se dobrovoljno pridruži kolonijalnim trupama, ali, za razliku od Ilijasa, Hamza postaje pomoćnik nemačkog oficira, što izaziva osudu ostalih urođeničkih vojnika. Njihove živote spaja Ilijasova sestra Afija, u koju se Hamza zaljubljuje, a koja se i sama borila za bolji život i spas od staratelja koji je muče i maltretiraju... Život posle života prati likove koji pokušavaju da prežive u svetu u kom se pravila menjaju, ali surovost i zlonamernost ostaju iste. Abdulrazak Gurna u svom najnovijem romanu slavi male trijumfe izvojevane spram gotovo nepremostivih prepreka i daje život onima koje istorija najčešće izbriše i zaboravi – običnim ljudima. Learn More

Naučili smo da je bolje živeti s jednom nogom nego provesti život na kolenima. Zapanjujuća, dosad neispričana priča o najvećoj misiji spasavanja u Drugom svetskom ratu – kada je Agencija za strateške službe (OSS) odlučila da vrati više od 500 avijatičara koji su se našli iza neprijateljskih linija u Jugoslaviji. Tokom kampanje bombardovanja rumunskih naftonosnih polja, stotine američkih avijatičara bile su oborene iznad teritorije Jugoslavije koja se nalazila pod nacističkom okupacijom. Srpski seljaci su rizikovali sopstveni život da bi pružili utočište vojnicima koji su čekali da budu izbavljeni, pa je tako 1944. godine pokrenuta operacija Halijard. Iznureni od gladi, Amerikanci su morali da izgrade poletno-sletnu stazu dovoljno široku za teretne avione C-47, radeći bez odgovarajućeg alata, u potpunoj tišini kako ne bi uzbunili Nemce i kako ne bi još više ugrozili lokalne meštane koji su im pomagali. U isto vreme, teretni avioni su morali da se probijaju kroz neprijateljski vazdušni prostor pazeći da i sami ne budu oboreni. Sada se prvi put iznosi puna istina o ovoj nezaboravnoj priči o odanosti, požrtvovanosti i hrabrosti, koja je više od pola stoleća iz političkih razloga držana pod velom tajne. Knjiga 500 zaboravljenih je povest od koje zastaje dah, koja nam pruža detaljan uvid u sve ono što se događalo iza scene tokom najsmelijeg organizovanog bekstva u Drugom svetskom ratu. Learn More

Godine 1899, Englez po imenu Martin Pirs dolazi, poluživ, iz pustinje u istočnoafričku priobalnu varoš nedaleko od Mombase i tu ga spasava Hasanali, vlasnik piljare, čija ga prelepa sestra Rehana neguje dok ga ne preuzmu njegovi evropski sunarodnici. Pirs i Rehana ubrzo započinju strasnu ljubavnu vezu, sa kojom lokalna sredina nikako ne može da se pomiri i koja svoje odjeke doživljava pedeset godina kasnije, kada se Amin, brat naratora ove priče, sada već uveliko u dvadesetom veku, nadomak kenijske nezavisnosti, ludo zaljubljuje u Rehaninu unuku... U ovoj vešto istkanoj pripovesti o dvema zabranjenim ljubavima i njihovim posledicama po porodice ljubavnika, Abdulrazak Gurna na sjajan način dramatizuje uticaje kolonijalizma na pojedinca i celokupno društvo, nestalnost i nepredvidljivost ljubavi, kao i moć koju nad protagonistima, ali i svima nama, ima pričanje priča. Learn More