Dostavljamo i u SAD!

Cijena dostave | Vrste plaćanja

+387 35 225 027

point@knjiga.ba

Dobrodošli!

Molimo prijavite se ili napravite svoj profil!

Slika knjizicaProizvoda u bazi

25.417

Facebook slicica

Katalog

Bijeg na visoravan

Bijeg na visoravan

Kliknite dva puta da vidite sliku u normalnoj rezoluciji

Zoom Out
Zoom In

Više slika


ISBN:

978-9958-27-006-2

Ilustracija:

Ne

Izdavač:

Dostupnost:

do 7 dana

Šifra:

K7251

Broj strana:

247

Težina:

327 g

Cijena:

Dostupnost: Na stanju

23,00 KM
do 7 dana

Kategorije:

Sadržaj:

Ako je tačno da je za Andrića (kvazi)historijska građa svetinja, a da je za Selimovića literarna opsesija čovjek i vlast, za Marka Vešovića moglo bi se ustvrditi da mu je u centru interesovanja Bog i čovjek, ili, preciznije, čovjek i Bog u kontekstu novije bosanskohercegovačke historijske zbilje. Iako se u ovim pričama, na tri mjesta, deklarira kao ateist (potpuno svjestan da ateizam zapravo i ne postoji), na više od stotinu mjesta Vešović priziva Bogaoga u različitim kontekstima. Njegova uznemirena duša (blago svakom ko danas nije živ), sklona dobru, umorna od traženja istine i pravde (prestaje ih traziti, nastoji ih živjeti), ne mireći se s užasima rata i svekolikog zla koje ga okružuje, pribježište traži u ironiji i sarkazmu, ruga se nacionalističkom bogu, koji je kako sam kaže, negacija svega božanskog u čovjeku, a priča o tome kako se ljudi mogu ubijati u ime boga nacije najdirektnije je poništenje teologije. Zato je svaka od ovih pripovijesti uvjerljiva, iako je teško odrediti dokle teče istina,a odakle počinje priča…

Jedna od glavnih preokupacija Vešovićevih misli u njegovoj zadnjoj knjizi Bijeg na visoravan predstavljaju dešavanja iz perioda rata, ali i iz doba njegova djetinjstva. Knjigu je autor podijelio na četiri dijela, a svaki dio je nazvao po nekoj priči iz tog dijela. Prvi dio, Kao kad je bio živ govori isključivo o ratnoj tematici, a drugi dio Iz Crne Gore, kako i sam naslov nagoviještava, govori o rodnom mu kraju, najčešće o djetinjstvu. Preostala dva dijela (Bijeg na visoravan i Glađani Sarajeva) iako nemaju preciziranu tematiku, ona im je dosta slična kao u i prva dva dijela. Marko Vešović, kao i najčešće, svoje čitaoce upućuje na ratna dešavanja. Toliko rabljena tema da bi neko pomislio da se tu više nema šta reći, da je ljudima dovoljno što su to živjeli i ne treba još sad da čitaju. Ove konstatacije nikako nemaju svoju podlogu kada je u pitanju Marko. On svojim humorom, ali nerijetko i hladnokrvnošću kada govori o brutalnim dešavanjima minulog rata potiče čitaoca da upravu tu brutalnost sagleda u njenoj potpunoj strahoti. Jer se stvari i mogu pogledati u njenom pravom svjetlu samo kada nas ne preplave emocije. Njegov humor nam pokazuje na koje su sve načine ljudi borili protiv agresije, a hladnokrvnost govori koliko su ljudi navikli na granate i buku. Marko je svojom jednostavnošću izražaja zaista uspio u tome da njegova književnost (p)ostane „svjedočanstvom užasa“!

  • Izdanje: 1
  • Godina: 2010
  • Jezik: Bosanski jezik
  • Vrsta uveza: Tvrdi uvez
  • Pismo: Latinica
  • Veličina: 125x205
  • Zemlja porijekla: Bosna i Hercegovina
  • Stanje: Nova

Detalji

Ako je tačno da je za Andrića (kvazi)historijska građa svetinja, a da je za Selimovića literarna opsesija čovjek i vlast, za Marka Vešovića moglo bi se ustvrditi da mu je u centru interesovanja Bog i čovjek, ili, preciznije, čovjek i Bog u kontekstu novije bosanskohercegovačke historijske zbilje. Iako se u ovim pričama, na tri mjesta, deklarira kao ateist (potpuno svjestan da ateizam zapravo i ne postoji), na više od stotinu mjesta Vešović priziva Bogaoga u različitim kontekstima. Njegova uznemirena duša (blago svakom ko danas nije živ), sklona dobru, umorna od traženja istine i pravde (prestaje ih traziti, nastoji ih živjeti), ne mireći se s užasima rata i svekolikog zla koje ga okružuje, pribježište traži u ironiji i sarkazmu, ruga se nacionalističkom bogu, koji je kako sam kaže, negacija svega božanskog u čovjeku, a priča o tome kako se ljudi mogu ubijati u ime boga nacije najdirektnije je poništenje teologije. Zato je svaka od ovih pripovijesti uvjerljiva, iako je teško odrediti dokle teče istina,a odakle počinje priča… Jedna od glavnih preokupacija Vešovićevih misli u njegovoj zadnjoj knjizi Bijeg na visoravan predstavljaju dešavanja iz perioda rata, ali i iz doba njegova djetinjstva. Knjigu je autor podijelio na četiri dijela, a svaki dio je nazvao po nekoj priči iz tog dijela. Prvi dio, Kao kad je bio živ govori isključivo o ratnoj tematici, a drugi dio Iz Crne Gore, kako i sam naslov nagoviještava, govori o rodnom mu kraju, najčešće o djetinjstvu. Preostala dva dijela (Bijeg na visoravan i Glađani Sarajeva) iako nemaju preciziranu tematiku, ona im je dosta slična kao u i prva dva dijela. Marko Vešović, kao i najčešće, svoje čitaoce upućuje na ratna dešavanja. Toliko rabljena tema da bi neko pomislio da se tu više nema šta reći, da je ljudima dovoljno što su to živjeli i ne treba još sad da čitaju. Ove konstatacije nikako nemaju svoju podlogu kada je u pitanju Marko. On svojim humorom, ali nerijetko i hladnokrvnošću kada govori o brutalnim dešavanjima minulog rata potiče čitaoca da upravu tu brutalnost sagleda u njenoj potpunoj strahoti. Jer se stvari i mogu pogledati u njenom pravom svjetlu samo kada nas ne preplave emocije. Njegov humor nam pokazuje na koje su sve načine ljudi borili protiv agresije, a hladnokrvnost govori koliko su ljudi navikli na granate i buku. Marko je svojom jednostavnošću izražaja zaista uspio u tome da njegova književnost (p)ostane „svjedočanstvom užasa“!

Dodatne informacije

Izdavač Dobra Knjiga
Preporuka Ne

Tagovi Proizvoda

Koristite razmak za odvajanje oznaka. Koristite jednostruke navodnike (') za fraze

Moja korpa

Nemate proizvoda u svojoj Korpi.

Reklama

Newsletter