Razgovor čovjeka sa životinjama

Enciklopedija iz 10. stoljeća koju danas čitamo kao uzbudljivo književno djelo. Poslanica Razgovor čovjeka sa životinjama, sastavni dio enciklopedije tajnog filozofskog saveza iz Basre pod nazivom Ihvanus-Safa (koji obično prevodimo kao Iskrena braća, Vjerni prijatelji ili Čista braća), potječe iz 10. stoljeća i nedvojbeno predstavlja svojevrsni književno-filozofsko-duhovni spomenik islamske provenijencije. Njezini autori pokušali su opisati sva dostignuća znanosti toga vremena, osobito ona koja su od Grka - Euklida i Ptolomeja, Hipokrata i Galena, Aristotela i Platona - prenijeli, kao i ona od Sabejaca, da bi pomirili sva dostignuća znanosti s Kuranom. Nastojali su da, u jednom iznimno sinkretičkom duhu, približe sve religije u traženju Boga. U enciklopediji možemo naći i citate iz Starog i Novog zavjeta, jednako rabinske kao i kršćanske tekstove. Budući da su Ihvanus-Safa ponikli na razmeđama kulturnih i civilizacijskih tokova, sinkretizam je za njih značio put prema drugim tradicijama u sredini i u dobu s iznimno ortodoksnim i krutim religijskim predznakom. Za Ihvanus-Safa kulture nisu zasebni/zatvoreni krugovi, već su uvijek ugrađene u nas. Njihova koncepcija vremena zagovarala je tezu da prošlost nije iza nas, već je pod našim nogama, te da smo mi njeni baštinici. Religiozna ortodoksija, naravno, nije bila sklona prihvaćanju takvih nazora. Razgovor čovjeka sa životinjama, kako rekosmo, integralni je dio enciklopedije i, u iznimno sugestivnom prijevodu akademika prof. dr. Enesa Karića, briljantno svjedočanstvo golemog duha i kulture islamskoga Istoka srednjeg vijeka.