Eseji, Članci

Learn More

Ujedinjujući radove napisane u periodu od 2003. i 2020. godine, knjiga Istina je na svim jezicima ista beleži Ruždijev intelektualni angažman u periodu značajnih kulturnih promena. Pronicljivi i inspirativni eseji, kritike i govori koji se fokusiraju na njegov odnos prema pisanoj reči utemeljuju njegovo mesto kao jednog od najoriginalnijih mislilaca našeg vremena. Uvodeći čitaoca u širok spektar tema, on se udubljuje i u prirodu pripovedanja kao ljudske potrebe, a rezultat toga jeste višestruki omaž samoj književnosti. Ruždi ispituje šta za njega znače dela Šekspira, Servantesa, Beketa, Judore Velti, Tonija Morisona i mnogih drugih - bilo na književnom bilo ličnom planu. On duboko zadire u prirodu istine, uživajući u treptavoj prilagodljivosti jezika i pitanjima koja mogu objediniti umetnost i život, te iznova tematizuje migracije, multikulturalizam i cenzuru. Sve stranice ove knjige obojene su Ruždijevom prepoznatljivom duhovitošću i blistavim glasom, predočavajući autorove prodorne analitičke poglede na evoluciju književnosti i kulture, zahvaljujući kojima nas vodi na uzbudljivi put svoje bujne i neustrašive mašte. Udaljujući se od pukih tradicionalnih ili utilitarnih razloga - ma koliko oni bili važni - Ruždi naglašava to da su svetovi stvarnog i zamišljenog neraskidivo povezani. Learn More

Namaste kažem je priručnik za definisanje vlastitih stilova življenja. Ona je i ispovijest, a najviše hronika transformacije emocija. U ovoj knjizi autorica krpice mudrosti oblikuje u platno života na kojem slika ljudsku svakodnevnicu. Slika je surova, a lijepa, upravo onako kako se u njoj zrcali život lavirajući se najiskrenijim emocijama. Mehmed Pargan, urednik izdanja IZ RECENZIJA: Od malena nas uče da gledamo putokaze i koristimo orijentire kako se ne bismo izgubili. I u tom silnom orijentiranju, gledanju da koga ne povrijedimo, tako lako izgubimo sebe. Knjiga Namaste kažem Enise Alibalić orijentir je koji nam pokazuje kako (ponovo) pronaći put do sebe. Sanja Dukić, profesor bosanskog jezika i književnosti Knjiga Namaste kažem podsjeća me na moje osobne trenutke. Mnogo je načina da pokažem sve što osjećam, ali papir će zasigurno ostati najvjernije mjesto na kojem ćemo svi ostaviti svoj trag. U svakoj Enisinoj priči, njenom citatu ili emociji nać će se i svatko od nas. Trebalo je skupiti hrabrosti i sve ono što čovjek osjeća da i zapiše. Enisini zapisi nam pokazuju kako je samo malo potrebno da život volimo i zavolimo. Maja Nikolić, diplomirani žurnalista Learn More

Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti, u povodu desetogodišnjice od osnivanja, publikovala je treći jubilarni glasnik BANU - časopis za nauku, kulturu i umjetnost pod posebnim naslovom AMANET. Glasnik je publikovan pod uređivačkom palicom predsjednika BANU akademika Mehmeda Akšamije na 696 strana, uz njegov prepoznatljiv i bogat likovno-grafički prikaz, u kojem se nalaze autorski naučno-istraživački radovi redovnik članova BANU akademika Omera Ibrahimagića, Mustafe Cerića, Ferida Muhića, Dževada Jahića, Muamera Zukorlića, Hasnije Muratagić-Tuna, Šerba Rastodera, Galiba Šljiva, Omera Nakičevića, Emina Softića, Ahmeda Zildžića, Saide Ibragić, Refika Šećibovića, Mehmeda Akšamije, Fehima Huskovića i Fatmira Bačija, kao i radovi dopisnik članova BANU prof. Dr. Džemaial Najetovića, Emira Ramića, Aziza Hasanovića i Hazba Skoka. Jubilarni glasnik se posebnim dijelom sjeća preminulih članova BANU, rahmetli akademika Nedžada Ibrišimovića, Đenane Buturović, Nijaza Durakovića, Alije Džogovića, Lamije Hadžiosmanović, Ðevalhudina Ðela Jusića, Muhameda Tunja Filipovića, Seida Hasanefendiča Trabzona”, te dopisni član prof. Dr Muja Demirovića. Learn More

Knjiga „Riječ protiv” Erija de Luke zamišljena je kao svojevrsni esej o sudskom procesu kroz koji je autor morao da prođe jer se borio protiv izgradnje brze pruge Lion-Torino. Taj esej upotpunjen je razmišljanjima o slobodi govora i angažmanu jednog pisca u savremenom društvu. Ima takvih pisaca, a ima i takvih života, koji čitatelja i promatrača dovode pred zaključak da oni pišu to što žive, čak i ako ne pišu o onom što su doživjeli. Erri De Luca, recimo, nije pisac dominantnog autobiografskog diskursa. Ne bi to ni mogao biti, jer kad bi zbilja napisao ono što je doživio, ne bi to moglo biti uvjerljivo, napisao je Miljenko Jergović o ovom piscu. Learn More

Nesumnjivo je da se kao društvo nalazimo na odlučujućem istorijskom i političkom raskršću gdje izbor puta ka promjenama nije jednostavno izvršiti, što zbog opterećenja iz prošlosti, toliko i zbog vremena sadašnjeg koje nije pouzdan oslonac za fiksiranje dugoročnijih programa i njihovih izgleda. Utoliko je veća odgovornost za ono šta i kako mislimo, radimo i predlažemo kao budući projekat da Bosna ne bude ništa. Nerzuk Ćurak nas ovom svojom knjigom uvodi u neobičan svijet mišljenja o životu ljudi i društva, u filozofiju oslobođenja i hrabrenja u borbi sa pesimizmom i pasivnošću koja u bitnome karakterizira našu, bosanskohercegovačku trenutnu duhovnu situaciju. (Sarina Bakić, profesorica sociologije kulture na Univerzitetu u Sarajevu). Nekada davno bila je utopija, samo jedan prkosan san jer to mjesto zaboga ne može postojati (οu–topos), misliti i željeti i zahtijevati da svi ljudi budu isti, da svaki čovjek ima svoje dostojanstvo koje mora biti jednako poštovano kao dostojanstvo bilo kog drugog člana društva. A onda je ta utopija malo po malo, nakon mnogo žrtava i par revolucija, postala stvarnost u mnogim uglovima svijeta: rodila se građanska demokratija, mjesto gdje zajednica građana tj. narod (demos) vlada (kratos). Ali i dalje, u srcu Evrope, postoji zemlja gdje su takve misli i želje i zahtijevi još uvijek viđeni kao utopija jer se mnogima, ali dakako ne i svima, čini da njome ne može da upravlja (politički) narod već da nad njom moraju vladati (etnički) narodi, da to nikako ne može biti demos-kratija, već da mora biti i ostati ethnoi-kratija. Da tako ne mora biti, da tako ne smije biti, nam govori ova zbirka eseja Nerzuka Ćurka: neumoljiva prema vlastodršcima, kristalno jasna, opčinjena ljubavlju prema jednoj zemlji i njenim građankama i građanima, prema slobodi i jednakosti. Ukratko: prkosna od sna. (Nenad Stojanović, profesor političkih nauka na univerzitetu u Ženevi) Learn More

Dnevnik melankolije, na izvjestan način, predstavlja pokušaj popunjavanja praznine nastale nedostatkom interesa prevodilaca i izdavača za knjige koje se bave dramom i pozorištem. Živeći u vremenu u kojem se vrlo često stavlja znak jednakosti između novog i dobrog, Dževad Karahasan jedan je od onog malog broja erudita sklonih klasičnim sintezama. Dnevnik melankolije Karahasanova je knjiga eseja tematski zainteresiranih kako za europsku književnu, poglavito dramsku, tradiciju, tako i za ex-jugoslovensku/bosanskohercegovačku. Od europske tradicije tu su imena: Kleist, Goethe, Buchner..., od ex-jugoslovenske Krleža, kojemu se Karahasan po ko zna koji put vraća, a od bosanskohercegovačke - Ahmed Muradbegović, kojega je Karahasan, na izvjestan način otkrio našoj suvremenoj teatarskoj i čitalačkoj publici. Problemsko-pojmovni registar koji zanima Karahasana je: problem Fausta u evropskoj književnosti i duhovnoj simbolici uopće, tema granice, srednje Evrope, itd. Pri svemu tome, valja istaći da se radi o tekstu doista jednog od najvećih evropskih esejista, sa sjajnim, skoro šokantnim otkrićima Learn More

Geografija nestanka fascinantna je mješavina različitih žanrova: memoari, svjedočenja, pripovjedne proze, esejistike, sociološke i političke studije... Ovo spajanje različitih modusa autoru polazi za rukom zbog toga što je je iskusni novinar, pisac, akademski radnik i neko ko se cijeli život, na različite načine i urazličitim modusima, posvetio proučavanju mogučnosti i razmjera ljudskog zla, pa se u svom rukopisu objedinjuju sva njegova dosadašnja iskustva. Learn More

Kao advokatica, magistrica društvenih nauka, humanitarna radnica, predavačica na američkim školama, rukovodilac Bosansko američkog instituta za istraživanje genocida i edukaciju, a članica Komisije za holokaust i genocid države Ilinois i Bosanske čikaške biblioteke, spoznala sam porazno dejstvo predrasuda među ljudima različitih polova, kultura, ideologija, među različitim etničkim, rasnim i religioznim grupama. Okosnica mog kazivanja je utiranje puta ka novim saznanjima i suočavanje sa predrasudama u sebi, o sebi i jednih prema drugima. U zemlji iz koje sam došla, Jugoslaviji, i u kojoj sad živim, Americi, nailazila sam na svakom koraku na predrasudna negativna razmišljanja jednih prema drugima. Pišem o svojim iskustvima i ličnim istrajavanjima žene-emigranta u Americi, a snagu za osvajanja novih nepoznatih prostora nalazim u mojim uzorima, ženama predvodnicama u politici, obrazovanju, sudstvu, slikarstvu, spisteljstvu, porodici i mladim naraštajima koji koračaju naprijed, njihovim primjerom otvorenim putevima ka stvaranju boljeg demokratskog i tolerantnog društva. Autorica Knjiga je plod aktivizma autorice koja je odlaskom u Ameriku u predveče krvavog pira na jugoslovenskom prostoru bila u prilici da neke stvari sagleda drugim očima. Knjiga je veoma izazovna i pokreće mnoga pitanja iz razloga svima nama znanog, da se Jugoslavija nije raspala sama od sebe. Zaborav je opasan, opasno je prestati govoriti o onome što se dogodilo a ova knjiga nas budi. Ne trebaju nam uspavanke nego budilice. dr. Munib Maglajić Learn More