Sociologija

U ovoj knjizi iz serije Kratkih uvoda, Collin Ward razmatra anarhizam sa više stanovišta: teorijskog, historijskog, internacionalnog, kao i ispitujući djela glavnih anarhističkih mislilaca od Kropotkina do Chomskog. On kritički posmatra anarhizam ocjenjujući njegove glavne zamisli u koje spadaju potpuno suprotstavljanje kažnjavanju zatvorom, kao i politika ‘nekompromisa’ sa aparatom političkog odlučivanja. U pitanja o kojima Ward razmišlja spadaju: može li anarhija uopće uspješno djelovati kao politička snaga? Je li ona ‘organiziranija’ i ‘razumnija’ nego što se to trenutno shvaća? Wardova argumentacija je takva da će čitalac pošto pročita ovu knjigu, a bez obzira kakav mu je politički stav, može mnogo bolje razumjeti anarhizam. Learn More

Sociološka studija prof. Ivana Cvitkovića - Hrvatski identitet u Bosni i Hercegovini: Hrvati između nacionalnog i građanskog - upravo predstavlja naučni doprinos uspostavljanju međunacionalne tolerancije i suživota na prostorima bivše Jugoslavije. Kao redovni profesor na predmetu Sociologija religije Fakulteta političkih nauka u Sarajevu i autor značajnih radova iz oblasti Sociologije religije, prof. Ivan Cvitković bez sumnje predstavlja jednog od vodećih autoriteta iz pomenute oblasti u balkanskim naučnim krugovima. Pored brojnih radova iz oblasti opšte Sociologije religije kao što su Religije suvremenoga svijeta (1999), Sociologija religije (2004), Riječnik religijskih pojmova (2005), posebno bih izdvojio dve autorove studije, Religije u Bosni i Hercegovini (1981) i Konfesija u Ratu (2004) koje su u uskoj vezi s ovde prikazanom studijom Hrvatski identitet u Bosni i Hercegovini: Hrvati između nacionalnog i građanskog (2006). Dezintegracija bivše Jugoslavije praćena ratnim sukobima (1991-1995) ukazala je na svu kompleksnost nacionalnih odnosa u Bosni i Hercegovini. Kao izrazita multinacionalna sredina i granično područje, kako u nacionalnom, tako i u konfesionalnom pogledu, Bosna i Hercegovina, tačnije njeni stanovnici podneli su najveću žrtvu raspada Jugoslavije. U poslednjoj deceniji XX veka broj stanovnika u smanjen je za više od milion, a ratnim dejstvima uništena su, kako materijalna dobra i privreda Bosne i Hercegovine, tako i kulturna baština (spomenici kulture, džamije, katolički i pravoslavni hramovi). Nakon prestanka ratnih sukoba, ustanovljena je nezavisna Bosna i Hercegovina, koja se sastoji iz dva entiteta (Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska) i distrikta Brčko, tj. specifično multinacionalno i multikonfesionalno društvo tri etniciteta - Bošnjaka, Hrvata i Srba. Problem uspostavljanja građanskog društva u novim etničkim okvirima i uspostavljanje dijaloga i tolerancije između (nedavno sukobljenih) nacionalnih identiteta predstavlja izazov za svakog sociologa koji se bavi međunacionalnim odnosima. Istraživanja nacionalne samoidentifikacije, etničkih predrasuda, socijalne (etničke) distance, stanja i perspektive međunacionalnih odnosa u društvu, mogu pružiti osnovu za prevazilaženje posledica identitetskih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije i uspostavljanje stabilnog i dugoročnog mira i međunacionalne tolerancije. Primarno fokusirana na hrvatski identitet, ova sociološka analiza obuhvata sve tri nacije (Bošnjaci, Hrvati, Srbi), kao i celinu međunacionalnih odnosa u Bosni i Hercegovini. Reakcionarni karakter talasa buđenja nacionaliz(a)ma ranih devedesetih godina XX veka i istorijska i geografska isprepletanost identiteta onemogućavaju analizu samo jednog od njih, bez analiziranja druga dva. Izrazito kritički odnos autora prema nacionalizmima u Bosni i Hercegovini možda je najvidljiviji u samom odgovoru na pitanje koje sam sebi unapred postavlja: Zašto samo o hrvatskom nacionalizmu i ekstremizmu, kao da ga nema kod Bošnjaka i Srba u Bosni i Hercegovini? Da, ima. Ako hoćete moj stav o njima, onda u tekstu riječi hrvatski nacionalizam zamijenite riječima bošnjački nacionalizam ili srpski nacionalizam i dobit ćete odgovor na to pitanje (str. 297). Analizom stanja nacija i nacionalne svesti u Bosni i Hercegovini pred rat (1991-1995), autor Prikazi 191 objašnjava proces nacionalne homogenizacije, koji je primetan već krajem osamdesetih godina. Opšta društvena kriza uslovljava krizu identiteta, a u uslovima ugroženosti čovek se okreće nacionalnom i religijskom (konfesionalnom) identitetu kao nečemu što će ga očuvati u zajednici. Težnja ka homogenizaciji jača u uslovima ugroženosti. Homogenizacija se vršila na egoizmu, jačanju vlastitog na račun rušenja tuđeg (kulturnih, vjerskih, gospodarskih i drugih obilježja). Homogenizacija je dovela do toga da su ljudi živjeli u čistoj formi kao Hrvati, Srbi, Muslimani; živjeli su samo u naciji i konfesiji (str. 48). Diferencijacija društva, prvenstveno zasnovana na nacionalnim razlikama, nužno je vodila konfliktima, antagonizmu interesa nacionalnih grupa, a konflikti su, opet, povećavali nacionalnu homogenizaciju. ... Learn More

Sociološka studija prof. Ivana Cvitkovića - Hrvatski identitet u Bosni i Hercegovini: Hrvati između nacionalnog i građanskog - upravo predstavlja naučni doprinos uspostavljanju međunacionalne tolerancije i suživota na prostorima bivše Jugoslavije. Kao redovni profesor na predmetu Sociologija religije Fakulteta političkih nauka u Sarajevu i autor značajnih radova iz oblasti Sociologije religije, prof. Ivan Cvitković bez sumnje predstavlja jednog od vodećih autoriteta iz pomenute oblasti u balkanskim naučnim krugovima. Pored brojnih radova iz oblasti opšte Sociologije religije kao što su Religije suvremenoga svijeta (1999), Sociologija religije (2004), Riječnik religijskih pojmova (2005), posebno bih izdvojio dve autorove studije, Religije u Bosni i Hercegovini (1981) i Konfesija u Ratu (2004) koje su u uskoj vezi s ovde prikazanom studijom Hrvatski identitet u Bosni i Hercegovini: Hrvati između nacionalnog i građanskog (2006). Dezintegracija bivše Jugoslavije praćena ratnim sukobima (1991-1995) ukazala je na svu kompleksnost nacionalnih odnosa u Bosni i Hercegovini. Kao izrazita multinacionalna sredina i granično područje, kako u nacionalnom, tako i u konfesionalnom pogledu, Bosna i Hercegovina, tačnije njeni stanovnici podneli su najveću žrtvu raspada Jugoslavije. U poslednjoj deceniji XX veka broj stanovnika u smanjen je za više od milion, a ratnim dejstvima uništena su, kako materijalna dobra i privreda Bosne i Hercegovine, tako i kulturna baština (spomenici kulture, džamije, katolički i pravoslavni hramovi). Nakon prestanka ratnih sukoba, ustanovljena je nezavisna Bosna i Hercegovina, koja se sastoji iz dva entiteta (Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska) i distrikta Brčko, tj. specifično multinacionalno i multikonfesionalno društvo tri etniciteta - Bošnjaka, Hrvata i Srba. Problem uspostavljanja građanskog društva u novim etničkim okvirima i uspostavljanje dijaloga i tolerancije između (nedavno sukobljenih) nacionalnih identiteta predstavlja izazov za svakog sociologa koji se bavi međunacionalnim odnosima. Istraživanja nacionalne samoidentifikacije, etničkih predrasuda, socijalne (etničke) distance, stanja i perspektive međunacionalnih odnosa u društvu, mogu pružiti osnovu za prevazilaženje posledica identitetskih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije i uspostavljanje stabilnog i dugoročnog mira i međunacionalne tolerancije. Primarno fokusirana na hrvatski identitet, ova sociološka analiza obuhvata sve tri nacije (Bošnjaci, Hrvati, Srbi), kao i celinu međunacionalnih odnosa u Bosni i Hercegovini. Reakcionarni karakter talasa buđenja nacionaliz(a)ma ranih devedesetih godina XX veka i istorijska i geografska isprepletanost identiteta onemogućavaju analizu samo jednog od njih, bez analiziranja druga dva. Izrazito kritički odnos autora prema nacionalizmima u Bosni i Hercegovini možda je najvidljiviji u samom odgovoru na pitanje koje sam sebi unapred postavlja: Zašto samo o hrvatskom nacionalizmu i ekstremizmu, kao da ga nema kod Bošnjaka i Srba u Bosni i Hercegovini? Da, ima. Ako hoćete moj stav o njima, onda u tekstu riječi hrvatski nacionalizam zamijenite riječima bošnjački nacionalizam ili srpski nacionalizam i dobit ćete odgovor na to pitanje (str. 297). Analizom stanja nacija i nacionalne svesti u Bosni i Hercegovini pred rat (1991-1995), autor Prikazi 191 objašnjava proces nacionalne homogenizacije, koji je primetan već krajem osamdesetih godina. Opšta društvena kriza uslovljava krizu identiteta, a u uslovima ugroženosti čovek se okreće nacionalnom i religijskom (konfesionalnom) identitetu kao nečemu što će ga očuvati u zajednici. Težnja ka homogenizaciji jača u uslovima ugroženosti. Homogenizacija se vršila na egoizmu, jačanju vlastitog na račun rušenja tuđeg (kulturnih, vjerskih, gospodarskih i drugih obilježja). Homogenizacija je dovela do toga da su ljudi živjeli u čistoj formi kao Hrvati, Srbi, Muslimani; živjeli su samo u naciji i konfesiji (str. 48). Diferencijacija društva, prvenstveno zasnovana na nacionalnim razlikama, nužno je vodila konfliktima, antagonizmu interesa nacionalnih grupa, a konflikti su, opet, povećavali nacionalnu homogenizaciju. ... Learn More

Zemlje koje napuštaju socijalistički politički, društveni i gospodarski sustav moraju istodobno izvršiti tranziciju i izgraditi potpuno novi cjelovit sustav. Sve one imaju jedan skup istovjetnih parametara. Međutim svaka ima i svoje zasebne osobitosti. To ih čini različitim sa stajališta osmišljavanja i izvedbe tranzicije. Stoga je bio potreban poseban, specifican, model i zakonska regulativa tranzicije za svaku od njih. Ta konstatacija je posebno bitna za Federaciju Bosne i Hercegovine. Rat, stvoreno stanje, društveno vlasništvo, vremensko kašnjenje, osobitosti uvjeta, nutarnja, okomita i vodoravna složenost države nemaju uzoraka u drugim zemljama. To je izreklo zahtjev za potpuno novo, originalno rješenje. Zato je izgrađeni model i zakonska regulativa vlasničkog utemeljenja društvene imovine morao biti potpuno drugačiji i specifičan za tranziciju vlasništva u Federaciji. Bilo kakvo odstupanje od modela i kršenje zakona, iščišćavanje ugrađenih osobitosti, stvorit će uzročnike, preduvjete budućim sukobima. Članci, ranije objavljeni i sada uvezani u ovom omotu, zorno to kazuju. Knjiga je dvojezična, pola je na Bosanskom a pola na Engleskom jeziku. Learn More

Podnaslov ove knjige glasi: Politologija, Politička filozofija i Sociologija Dejtonske države i društva. Uvodni pasus predgovora je doista depresivan: Trilogija je završena. Nakon Geopolitike kao sudbine (2002) i Dejtonskog nacionalizma (2004), knjiga koja je pred vama zadaje završni udarac mrtvom dejtonskom kljusetu, naivno priželjkujući smrt tog žilavog protubosanskog konja. U stvarnosti, međutim, dejtonsko kljuse je i žilavo i živahno, što priznaje i autor, naivno priželjkujući smrt tog žilavog protubosanskog konja. Formulacija koja najviše zbunjuje glasi - šta je to danas probosansko a šta protubosansko? Zbunjuje stoga što ni nakon jedanaest godina od zaključenja Dejtonskog mirovnog sporazuma manjka minimum saglasnosti - šta je to BiH danas? Nema asaglasnosti oko karaktera rata, mada sve strane kao argument potežu istinu kao jednu i nedjeljivu, što je kao sintagma pusta fikcija, a u bh. uslovima čista besmislica. Još je prije jednog vijeka Oskar Vajld rekao kako apsolutna istina ne postoji, jer je relativna i kontekstualna. Kontekst je upravo izvorišno i ishodišno mjesto svih sporova post-Dejtonske BiH. Sam naslov knjige sugeriše otvaranje izvjesnih perspektiva i nada, čega je u tekstu malo, ali je rasprava na promociji knjige, a u kontekstu permanentne krize identiteta, zapravo potvrdila autorovu tezu o BiH kao uopijskom projektu. Knjiga Nerzuka Ćurka spada u političku sociologiju i političku filozofiju. Važno je istaknuti dvije odlike ove knjige koje je čine iznimno vrijednom ne samo u našem društveno-političkom kontekstu nego i u jugoistočno-evropskom, pa i u europskom i svjetsko-političkom kontekstu. Ćurak dokazuje da ne postoji moralno neutralno mišljenje, moralno neutralna politika, sociologija, ili filozofija. Pretpostavka svakog ljudskog djelovanja jest etika kao prva filozofija, jasnije rečeno, etički principi koji obavezuju svako ljudsko biće. Druga odlika knjige jeste njegova oslobođenost od dviju najopasnijih ideologija našeg vremena: od ideologije komunizma i od ideologije nacionalizma. Learn More

Podnaslov ove knjige glasi: Politologija, Politička filozofija i Sociologija Dejtonske države i društva. Uvodni pasus predgovora je doista depresivan: Trilogija je završena. Nakon Geopolitike kao sudbine (2002) i Dejtonskog nacionalizma (2004), knjiga koja je pred vama zadaje završni udarac mrtvom dejtonskom kljusetu, naivno priželjkujući smrt tog žilavog protubosanskog konja. U stvarnosti, međutim, dejtonsko kljuse je i žilavo i živahno, što priznaje i autor, naivno priželjkujući smrt tog žilavog protubosanskog konja. Formulacija koja najviše zbunjuje glasi - šta je to danas probosansko a šta protubosansko? Zbunjuje stoga što ni nakon jedanaest godina od zaključenja Dejtonskog mirovnog sporazuma manjka minimum saglasnosti - šta je to BiH danas? Nema asaglasnosti oko karaktera rata, mada sve strane kao argument potežu istinu kao jednu i nedjeljivu, što je kao sintagma pusta fikcija, a u bh. Uslovima čista besmislica. Još je prije jednog vijeka Oskar Vajld rekao kako apsolutna istina ne postoji, jer je relativna i kontekstualna. Kontekst je upravo izvorišno i ishodišno mjesto svih sporova post-Dejtonske BiH. Sam naslov knjige sugeriše otvaranje izvjesnih perspektiva i nada, čega je u tekstu malo, ali je rasprava na promociji knjige, a u kontekstu permanentne krize identiteta, zapravo potvrdila autorovu tezu o BiH kao uopijskom projektu. Knjiga Nerzuka Ćurka spada u političku sociologiju i političku filozofiju. Važno je istaknuti dvije odlike ove knjige koje je čine iznimno vrijednom ne samo u našem društveno-političkom kontekstu nego i u jugoistočno-evropskom, pa i u europskom i svjetsko-političkom kontekstu. Ćurak dokazuje da ne postoji moralno neutralno mišljenje, moralno neutralna politika, sociologija, ili filozofija. Pretpostavka svakog ljudskog djelovanja jest etika kao prva filozofija, jasnije rečeno, etički principi koji obavezuju svako ljudsko biće. Druga odlika knjige jeste njegova oslobođenost od dviju najopasnijih ideologija našeg vremena: od ideologije komunizma i od ideologije nacionalizma. Learn More

Temelji svjetske diplomacije! Najpoznatije svjetsko djelo koje se bavi temom diplomatskog ceremonijala i protokola sada je dostupno i u hrvatskom prijevodu. Knjiga je plod dugogodišnjeg i raznolikog iskustva dvojice autora, Wooda i Serresa, iskusnih radnika u diplomaciji i vanjskim poslovima. Knjiga govori o sljedećim temama vezanim uz diplomaciju i protokol: diplomacija i diplomati, diplomatski protokol i pravila uljudnog ponašanja, diplomatsko zanimanje, međunarodne organizacije i dužnosnici, razvoj diplomacije kroz povijest, najvažniji događaji i osobe koje su utjecale na razvoj, status i važnost diplomacije, Bečke konvencije: temelji današnje diplomacije. Learn More

UPOZNAJTE EUROPSKU UNIJU! Još smo nedovoljno upoznati s time kako Unija djeluje i funkcionira. U ovom zborniku skupina hrvatskih stručnjaka iz različitih područja napisala je osamnaest članaka različite tematike o EU s ciljem da nam približe različita područja i teme vezane uz djelovanje i postojanje EU. Članci se ne bave odnosom EU i Hrvatske, već prikazuju i objašnjavaju djelovanje pojedinih struktura i politika EU koje će nas se posebno ticati kada Hrvatska postane članicom Unije. Ovo je jedan od prvih radova hrvatskih autora o Europskoj uniji objavljen u Hrvatskoj. Zbornik je uredila za objavljivanje dr. sc. Ljerka Mintas-Hodak. Learn More

Naučite kako iskoristiti snagu raznolikosti i učiniti ja snažnim potencijalom svoje organizacije! Raznolikost - spolna, rasna, dobna, kulturalna ili društvena - uvijek utiče na ljudsko ponašanje u poslovnom okruženju. Zato je upravljanje raznolikošću odlučujuća sposobnost današnjih organizacija. Taylor Cox daje pregled izazova koje nam raznolikost postavlja, a zatim nudi inovativne strategije za uvođenje promjena kroz rukovodstvo, istraživanje i obrazovanje. Mnoge su organizacije, nastojeći upravljati raznolikošću, doživjele neuspjeh. Ova knjiga nudi najsuvremenije, dokazane metode koje pokazuju kako možete postići prijelomne rezultate u tom često teškom i složenom području. Learn More