Sociologija

Fudbal je za Eka metafora, kroz koju se prelamaju i u kojoj se okupljaju ljudske fascinacije idejama i idealizmom, a najbolju potvrdu ovakvog stava on vidi u kolektivnoj opsjednutosti sportskim zvijezdama. Fudbal je za njega mnogo više od igre, to je sistem znakova koji kodira naše iskustvo, dajući mu smisao na mnogim nivoima. Sve to omogućava gledaocu da iz fudbala očitava život uz pomoć medijskog aparata, koji vodi i kontroliše našu percepciju. Ovakvo specifično viđenje kulture, oslobođeno svakog hermetizma, krasi samo vrhunske, izuzetno obrazovane umove, koji ne priznaju nametnute granice. Learn More

Životinjska farma, svojevrsna satirična politička basna, uz roman 1984. najslavnije je djelo velikog engleskog pisca Georgea Orwella. Upravo se Orwell u cijelom svijetu drži za paradigmu pisca koji je u svom djelu uspješno združio literarne i političke ciljeve. Sin engleskoga kolonijalnog činovnika u Indiji, nakon školovanja u Engleskoj radio u policijskoj službi u Burmi, potom živio u Parizu i Londonu kao skitnica, kuhinjski i knjižarski pomoćnik. Bio dobrovoljac u Španjolskom građanskom ratu, gdje je teže ranjen. Okušao se i kao farmer. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata radi na londonskom BBC-ju. Orwell bio je antimperijalist, uvjereni ljevičar, pristalica Komunističke internacionale. U Španjolskoj je prozreo bit staljinističke međunarodne prijevare i odatle se rađa njegova golema satiričko-kritička energija usmjerena na opisivanje i razobličavanje totalitarizma. Tomu su posvećena dva njegova najpoznatija romana alegorijska satira Životinjska farma (1945) i politički roman Hiljadu devetsto osamdeset četvrta (1949). Tim djelima, koja su stekla planetarnu recepciju i unišla u univerzalni intelektualno-politički diskurs Dvadesetoga stoljeća, Orwell je nastavio blistavu tradiciju engleske negativne utopije i satire od Swifta i Defoea, do Huxleyja. Objavio još autobiografske zapise Nitko i ništa u Parizu i Londonu (1933) i Kataloniji u čast (1937), roman Burmanski dani (1943), a posthumno mu je 1967. godine objavljena značajna zbirka socijalno-kritičkih i književnih eseja i pisama. Learn More

Ovu zbirku eseja i kratkih priča nazvao sam Eseji o nedođinu (na engleskom se već pojavila pod naslovom Essays on our European never-never land u izdanju izdavačke kuće (”OKO” u Sarajevu). Možda je to donekle pesimističan naslov. Ipak, kada bih birao između pogrešnog i pesimističkog naslova, s jedne, i dobre i prosperitetne budućnosti moje Domovine Bosne i Hercegovine, s druge strane, izabrao bih, naravno, ovo drugo. Ali, iz više razloga Bosna neće zadugo ući u Evropu. Jedan od razloga je u tome što je ona polomljena i skršena zemlja. Ona je zemlja koju drže na okupu i u komadu strane institucije koje nazivamo Međunarodna zajednica. Bosna, zahvaljujući njima, danas jeste zem-lja, ali još nije država. Ovakva kakva je sada, Bosna Evropi može dati samo svoj nered, haos, suze, beznađe, sirotinju... Learn More

Nova knjiga svjetski priznate autorice Judith Butler produbljuje teme kojima se bavila i u ranijim djelima, i u tom smislu ona je nastavak već započetih promišljanja. U svojoj novoj zbirci eseja Butlerica razjašnjava kritički zadatak raščinjavanja roda kada su njegovi (rodni) termini iskorišteni u svrhe redovne i kaznene moći. Raščinjavanje roda problematizira regulisanje seksualnosti i roda koji se pojavljuju u psihologiji, estetici i socijalnoj politici, vraćajući se na problem srodstva u svjetlu novih izazova koji se postavljaju pred forme porodice, ispitujući značenje i svrhu tabua i incesta dovodeći u pitanje načine na koji su interseksualnost i transseksualnost patologizirani. Okosnicu ovih eseja u stvari pretdstavlja refleksija o filozofiji i njenom angažmanu na polju socioloških pitanja koja se odnose na moć i njene vidove pojavljivanja u okviru kulturnog miljea. Materijalnost tijela, značenje i sredstva ljudskog djelovanja, odnos između moći i duhovnog ili tjelesnog, politička ograničenja i uslovi psihoanalize su samo neki od problema koje možete pronaći u ovoj knjizi. Learn More

Žižek svojom interpretacijom klasišnog njemačkog idealizma ponovo osvjetljava zanemareni aspekt njemačke misli, nudeći nam nedogmatski pogled spekulativnog aspekta Hegelove misli kao baze za konceptualiziranje ideja koje su ostale neodređene u Lacanovim spisima i predavanjima. Negativni koncept subjekta Žižek primjenjuje na problematiku etičkog akta, a metafizička struktura koja potcrtava ovaj akt razotkriva jedinstvenu formu savremene ideologije u prikrivanju i maskiranju autentične pozicije subjekta. Rezultat Žižekovog rada je nova verzija idealizma koja je u dodiru sa današnjim intelektualnim strujama. Idealizam sada naglašava paradoksalnu prirodu apsoluta, otkrivajući radikalnu negativnost individualnih subjekata, demonstrirajući društveni poredak kao nesigurnu i opasnu fikciju. Ova knjiga je prije svega angažovana politička intervencija, koja pristupa gorućim pitanjima o tome kako reformulirati lijevi projekat u eri globalnog kapitalizma i njegovog ideološkog dodatka - liberalnodemokratskog multikulturalizma. Learn More

Poststrukturalizam Chaterine Belsey, predstavlja nam jedan od najznačajnijih duhovnih pothvata koji su obilježili završetak prošlog stoljeća. Poststrukturalisti, koji vaće kao protagonisti jednog odvažnog osvještanja o kraju projek(a)ta moderne, možda ne bi pristali da se njihova nastojanja nazovu ”pothvatima” pogotovo ne ”prevratničkim” u smislu tradicije koju oni ne žele nastavljati i replicirati nego naprotiv staviti u pitanje. Oni u osnovi objavljuju kraj modernih paradigmi odnosno temeljnih šifri kojim se bio tumačio svijet, čovjek, njegovo tumačenje i jezičko predstavljanje. Learn More

Socijalna i kulturna antropologija Johna Monagana i Petera Justa, predstavlja izvanredan i pravovremen prilog živim i dramatišnim raspravama koje se, na završetku 20. i na početku 21. stoljeća, iznova (u promijenjenim društvenim, ekonomskim, znanstveno-tehničkim, i kulturnim uslovima svijeta, čovjeka i njegovih znanja o sebi) vode o starim pitanjima: šta je čovjek, šta je društvo, šta je svijet u cjelini, šta je kultura, kuda ide i dokle može dospjeti čovjek današnjeg doba? Learn More

Taj široki spektar pitanja - od uvodnog pitanja šta je nauka, preko pitanja o naravi znanstvenog mišljenja, do razjašnjenja karaktera znanstvenog istraživanja i objašnjenja, preko prikaza različitih koncepata realnosti, pa do predstavljanje teorije znanstvenih revolucija ili do pitanja granica važenja znanstvene spoznaje - opisuje radno polje ove knjige. Ona nas - vraćajući nas na temeljna pitanja o znanosti i znanstvenom objašnjenju svijeta -ujedno podsjeća i na velika imena moderne znanosti i nezine historije, kao što nas također uvodi u izazovne i začudne svjetove: od zvijezda do gena pa sve do ljudskog mišljenja. Learn More

Nakon što se svijet brzo ohladio od euforije kalendarskog početka trećeg milenija i realistično suočio sa činjenicom da je 21. stoljeće samo preuzeo historijski prtljag 20. stoljeća, to jest, nakon što se svijet suočio sa činjenicom da čovječanstvo razdiru stare i nove političke, ekonomske, kulturne, duhovne i druge protivrječnosti i njegove višestruke krize, na dnevnom redu su hitna pitanja političke, ekonomske i kulturne transformacije društava i čovječanstva u cjelini.Pod prinudom globalizacijskih procesa (čiji smisao i čije posljedice nikako nisu niti jednoznačne niti sagledive) ta transformacija se odvija na bazičnim razinama ekonomskih procesa i političkih ustrojstava društava, odnosno njihovog liberalno-tržišnog i liberalno-demokratskog transformiranja i unificiranja. U novim politiškim okolnostima, nakon raspada starih totalitarnih poredaka iz 20. stoljeća, na svjetskoj političkoj sceni prisustvujemo novoj distribuciji moći, s jedne strane, i alternativnim tendencijama, s druge strane, u kojima se nastoji oblikovati nova politička kultura zasnovani na načelima liberalnih političkih tradicija i na idejama civilnog društva. Learn More