Dostavljamo i u SAD!

Cijena dostave | Vrste plaćanja

+387 35 225 027

point@knjiga.ba

Dobrodošli!

Molimo prijavite se ili napravite svoj profil!



Slika knjizicaProizvoda u bazi

26.291

Facebook slicica

Katalog

Nasuprot zlu - Muslimanske rezulucije iz 1941. Zajednička izjava iz 2015.

Nasuprot zlu - Muslimanske rezulucije iz 1941. Zajednička izjava iz 2015.

Kliknite dva puta da vidite sliku u normalnoj rezoluciji

Zoom Out
Zoom In

Više slika


ISBN:

9789958235108

Ilustracija:

Ne

Izdavač:

Dostupnost:

na stanju

Šifra:

B4356

Broj strana:

120

Težina:

395 g

Cijena:

Dostupnost: Na stanju

19,00 KM
na stanju

Kategorije:

Sadržaj:

Početkom decembra 2015. godine bošnjački nosioci odgovornih dužnosti u političkom, vjerskom i kulturnom životu u Bosni i Hercegovini potpisali su Zajedničku izjavu o nasilnom ekstremizmu. Kao neposredne razloge svoga čina naveli su zabrinutost usljed terorističkih akcija u Bosni i Hercegovini, Evropi i svijetu, odlučnost u suprotstavljanju svim oblicima zastupanja i vršenja nasilja, svoju opredijeljenost za sigurnost, mir i zajednički život u Bosni i Hercegovini i svijest o vlastitoj odgovornosti za njihovo očuvanje.

Izjavu je potpisalo 37 čelnih ličnosti iz Islamske zajednice, parlamentarnih političkih stranaka, bošnjačkih akademskih asocijacija i nevladinih organizacija. U Izjavi su istakli da je nasilni ekstremizam zlo od kojeg se ne može zaštititi njegovim vezivanjem za druge i podizanjem zidova oko svoje religije, geografije, kulture. Pritom nisu relativizirali istine svoje vjere, kulture, tradicije, već su u njima obilježili osnove svoje spremnosti i svoje sposobnosti da sebe vide očima drugih i da zajedno sa odgovornim ljudima u Bosni i Hercegovini i Evropi, u muslimanskim zemljama i svuda u svijetu, brane vrijednosti života u miru, sigurnosti i međusobnom poštovanju i sporazumijevanju.

Zajednička izjava potpisana je pod krovom Gazi Husrevbegove biblioteke u Sarajevu, ustanove u kojoj se gotovo pet stoljeća neprekidno sabiru znanja i dokumenti o tome šta ljudimogu činiti i kakvi trebaju biti, kao i znanja i dokumenati o tome šta ljudi ne bi trebali činiti i kakvi ne bi smjeli biti. U javnosti Bosne i Hercegovine Izjava je primljena s naglašenim odobravanjem kao vjerodostojan glas Bošnjaka u osudi nasilja i suprotstavljanja zlu radikalizma, ekstremizma i terorizma. U širim medijskim interpretacijama povezana je sa rezolucijama u kojima su u prvoj godini Drugog svjetskog rata u Bosni i Hercegovini ugledne ličnosti i čelnici različitih institucija i udruženja bosanskih muslimana otvoreno osudili zločine i druge oblike nasilja ustaške vlasti nad Srbima, Jevrejima i Romima, upozorili na srpske ustaničke zločine nad nezaštićenim bošnjačkim stanovništvom i zahtijevali sigurnost i pravdu za sve ljude neovisno o njihovoj etničkoj, rasnoj i religijskoj pripadnosti. Muslimanske rezolucije iz 1941. su jedini slučaj organizirane javne osude progona i ubijanja na rasnoj, vjerskoj i etničkoj osnovi u Bosni i Hercegovini i, prema važećim historijskim saznanjima, jedinstven su primjer otvorenog suprotstavljanja načelima nacističke doktrine i politike u Evropi pod njemačkom okupacijom. Nastale su i objavljene u više bosanskohercegovačkih gradova kao niz reakcija na širenje bezakonja i etničkog nasilja i izlaganje bosanskih muslimana stradanju i nesigurnosti. Bile su neposredan i neujednačen odgovor više stotina ličnosti iz najutjecajnijih slojeva bošnjačkog naroda na tu konstelaciju zla, straha i neizvjesnosti u Bosni i Hercegovini ljeta i jeseni 1941, ali odgovor sa jasnim ljudskim, građanskim i moralnim određenjem. Sve rezolucije dijele zajedničke izvorne zahtjeve u osudi zločina i nepravde, distanciranju od pojedinaca iz bošnjačkog naroda koji su učestvovali u zlodjelima i javnom prozivanju ustaškog režima za širenje bezakonja i etničkog nasilja.

U pojavi i neposrednom djelovanju Muslimanskih rezolucija iz 1941. sjedinile su se historijska važnost, građanska hrabrost i univerzalna moralnu vrijednost, međutim, o njima se nije učilo u školama u Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji nakon Drugog svjetskog rata.

Hilmo Neimarlija

  • Izdanje: 1
  • Godina: 2019
  • Jezik: Bosanski jezik
  • Vrsta uveza: Tvrdi uvez
  • Pismo: Latinica
  • Veličina: 160x240
  • Zemlja porijekla: Bosna i Hercegovina
  • Stanje: Nova

Detalji

Početkom decembra 2015. godine bošnjački nosioci odgovornih dužnosti u političkom, vjerskom i kulturnom životu u Bosni i Hercegovini potpisali su Zajedničku izjavu o nasilnom ekstremizmu. Kao neposredne razloge svoga čina naveli su zabrinutost usljed terorističkih akcija u Bosni i Hercegovini, Evropi i svijetu, odlučnost u suprotstavljanju svim oblicima zastupanja i vršenja nasilja, svoju opredijeljenost za sigurnost, mir i zajednički život u Bosni i Hercegovini i svijest o vlastitoj odgovornosti za njihovo očuvanje. Izjavu je potpisalo 37 čelnih ličnosti iz Islamske zajednice, parlamentarnih političkih stranaka, bošnjačkih akademskih asocijacija i nevladinih organizacija. U Izjavi su istakli da je nasilni ekstremizam zlo od kojeg se ne može zaštititi njegovim vezivanjem za druge i podizanjem zidova oko svoje religije, geografije, kulture. Pritom nisu relativizirali istine svoje vjere, kulture, tradicije, već su u njima obilježili osnove svoje spremnosti i svoje sposobnosti da sebe vide očima drugih i da zajedno sa odgovornim ljudima u Bosni i Hercegovini i Evropi, u muslimanskim zemljama i svuda u svijetu, brane vrijednosti života u miru, sigurnosti i međusobnom poštovanju i sporazumijevanju. Zajednička izjava potpisana je pod krovom Gazi Husrevbegove biblioteke u Sarajevu, ustanove u kojoj se gotovo pet stoljeća neprekidno sabiru znanja i dokumenti o tome šta ljudimogu činiti i kakvi trebaju biti, kao i znanja i dokumenati o tome šta ljudi ne bi trebali činiti i kakvi ne bi smjeli biti. U javnosti Bosne i Hercegovine Izjava je primljena s naglašenim odobravanjem kao vjerodostojan glas Bošnjaka u osudi nasilja i suprotstavljanja zlu radikalizma, ekstremizma i terorizma. U širim medijskim interpretacijama povezana je sa rezolucijama u kojima su u prvoj godini Drugog svjetskog rata u Bosni i Hercegovini ugledne ličnosti i čelnici različitih institucija i udruženja bosanskih muslimana otvoreno osudili zločine i druge oblike nasilja ustaške vlasti nad Srbima, Jevrejima i Romima, upozorili na srpske ustaničke zločine nad nezaštićenim bošnjačkim stanovništvom i zahtijevali sigurnost i pravdu za sve ljude neovisno o njihovoj etničkoj, rasnoj i religijskoj pripadnosti. Muslimanske rezolucije iz 1941. su jedini slučaj organizirane javne osude progona i ubijanja na rasnoj, vjerskoj i etničkoj osnovi u Bosni i Hercegovini i, prema važećim historijskim saznanjima, jedinstven su primjer otvorenog suprotstavljanja načelima nacističke doktrine i politike u Evropi pod njemačkom okupacijom. Nastale su i objavljene u više bosanskohercegovačkih gradova kao niz reakcija na širenje bezakonja i etničkog nasilja i izlaganje bosanskih muslimana stradanju i nesigurnosti. Bile su neposredan i neujednačen odgovor više stotina ličnosti iz najutjecajnijih slojeva bošnjačkog naroda na tu konstelaciju zla, straha i neizvjesnosti u Bosni i Hercegovini ljeta i jeseni 1941, ali odgovor sa jasnim ljudskim, građanskim i moralnim određenjem. Sve rezolucije dijele zajedničke izvorne zahtjeve u osudi zločina i nepravde, distanciranju od pojedinaca iz bošnjačkog naroda koji su učestvovali u zlodjelima i javnom prozivanju ustaškog režima za širenje bezakonja i etničkog nasilja. U pojavi i neposrednom djelovanju Muslimanskih rezolucija iz 1941. sjedinile su se historijska važnost, građanska hrabrost i univerzalna moralnu vrijednost, međutim, o njima se nije učilo u školama u Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji nakon Drugog svjetskog rata. Hilmo Neimarlija

Dodatne informacije

Izdavač El-Kalem
Preporuka Ne

Tagovi Proizvoda

Koristite razmak za odvajanje oznaka. Koristite jednostruke navodnike (') za fraze

Moja korpa

Nemate proizvoda u svojoj Korpi.

Reklama

Newsletter