Ratni

Srebrenica, zaboraviti ne smijem, halaliti neću je svjedočenje autora Hasanović koji je preživio genocid 1995. godine i svog mrtvog brata nosio više od 20 kilometara do slobodne teritorije u maršu progona Bošnjaka. Ovaj hrabri čovjek ispričao je kako knjiga svjedoči o njegovom preživljavanju, kao i smrti najbližih članova porodice, te preživljavanju Marša smrti. U knjizi je opisao i svoju borbu da rahmetli brata Hasiba, koji je tada imao samo 20 godina, iznese na slobodnu teritoriju, dok je godinu mlađi brat Hajro ostao ubijen u blizini Buljima. Learn More

Sarajevo devedesetih: Puca se na grad. Razmjena stripova otežana je kišom granata, nestanci struje ometaju igranje kompjuterskih igrica a američki vojnici daju se nagovoriti na igranje košarke jedino ukradenim porno časopisima. Život je često opasan, ali prije svega uzbudljiv i nikada dosadan. Mladi pripovjedač ne želi ići, ali roditelji više ne mogu izdržati – nadaju se novom početku u Njemačkoj. Nakon neugodnog bijega autobusom, dječak i njegova porodica stižu u Njemačku. Njegovi novi prijatelji su ili neonacisti ili žele postati policajci – ili oboje. Čak je i njegova školska drugarica, Sarah – s kojom diže tegove i doživljava prva erotska iskustva – postala policajka. Kada ga neonacista jedne noći usred ljubavne avanture izbaci iz kreveta, ona uzima osvetu u svoje ruke. On od nje skriva činjenicu da je počinio provale – i da ga traži njemačka Služba za zaštitu ustavnog poretka. Ubrzo počinje shvatati da njegova traumatična prošlost određuje cijeli njegov život... Divlji, s optimističnim humorom i okrutnom preciznošću, roman Zvjerčica Unlimited govori o mladom čovjeku za koga granice postoje samo da bi se prekoračile. Learn More

Igor Borozan je akademski kipar. Ovo je njegova prva zbirka pjesama. Čini se da je ono što je ranije radio kao skulptor i kao slikar, bilo priprema za ovu knjigu. Poezija je čin akcije, ne ograničava se samo na jezik stiha. Bijeli bor je katalog slika velike svježine i ljepote. I razumljiva mi je potreba ovog kipara da slikovnost istražuje i u pisanju pjesme. Jer slika u književnosti, u jeziku, nije isto što i, recimo, fotografija, nego ima pokret i fluidnost, pa je zbog toga pogodnija za prenošenje emocije. Knjiga Bijeli bor je zbir osjećaja vezanih za ratno djetinjstvo i za vrijeme odrastanja. Neki od tih osjećaja nikada do sada nisu bili opisani u ovom našem jeziku. Ili nisu bili imenovani s tolikom jasnoćom. Zbog toga je, između ostalog, objavljivanje knjige Bijeli bor važan datum u našoj književnosti. Semezdin Mehmedinović Learn More

Bezimena vojvođanska varošica u kojoj se odvija radnja Popovićevog romana Sudbine, pred sam početak Drugog svetskog rata i u prvim godinama okupacije, postaje svojevrsni „sabirni centar“ mnogobrojnih ljudskih sudbina koje su se u njoj stekle, slučajno ukrstile i gotovo bez traga ostale zaboravljene u smutnim vremenima i pogrešnim istorijskim događajima. Pripovedačevo oko u ovoj hronici palanačkog života usmereno je na obične, male ljude, različitih vera, nacija, obrazovanja, imovinskog i klasnog statusa, kojima je zajednički pokretač – da prožive koliko-toliko lepo svoje živote. Slika rata, koji nastupa iznenada, nije prikazana sa mnogo istorijskog naboja, već više kao okidač sudbine, Usud, granična situacija u kojoj se lome životi mnogih junaka i menjaju njihove političke i klasne, a zapravo sudbinske, pozicije. Tragički tonovi u ovoj naraciji postignuti su smenjivanjem slika srećnog zajedničkog života domaćih Švaba, Srba, Jevreja, bili oni majstori, radnici, intelektualci ili industrijalci, sa slikama podvojenosti, nepoverenja, straha, mržnje, poniženja i jednog krajnjeg odljuđenja koje je, nepozvano, zaposelo sudbine tih dotad srećnih ljudi. Learn More

Uzbudljiva priča o Eurídice i Guidi, dvjema odvažnim i upornim ženama koje će, u pokušaju da se izbore za emancipaciju u patrijarhalnom brazilskom društvu 1940-ih godina, vrlo brzo shvatiti da su sreća i ispunjenje za kojima žude skriveni na mjestima o kojima dotad nisu ni sanjale. Nevidljivi život Eurídice Gusmăo debitantski je roman brazilske autorice Marte Batalhe iz 2016. godine koji je ostvario veliki međunarodni uspjeh kod publike i kritike, a prema romanu je snimljen i film, premijerno prikazan 2019. na filmskom festivalu u Cannesu. U romanu se pripovijeda o životu sestara Euridice i Guide u Rio de Janeiru četrdesetih godina dvadesetog stoljeća, u vrijeme kad su se žene u Brazilu tek trebale izboriti za svoja prava. Potisnute u oblast doma i kućanskih poslova, žene su bile nevidljive kako u brazilskoj književnosti tako i u društvu. Marta Batalha pokušava ispraviti tu nepravdu stvarajući galeriju dojmljivih ženskih likova kao što su Euridice i Guida Gusmao, Zelia, Ana, Das Dores i Eulalia, ali i ispisujući fascinantnu kroniku brazilskog društva tih godina i mačizma koji je u njemu vladao. Learn More

Nagrađivani ruski pisac, koga nazivaju ruskim Umbertom Ekom, poslednjim romanom Avijatičar opravdao je epitet grandioznog stvaraoca, podarivši nam blistavu prozu o sećanju i praštanju, krivici i nevinosti, oblikujući je istovremeno i nežno i tragično, sa snažnom duhovnom ali i literarnom dimenzijom, predstavljajući najmračniji period ruske istorije XX veka kroz sudbinu pojedinca, jer, kako ističe, politika je na margini u odnosu na ono što se događa u duši čoveka. Junak romana, vršnjak stoleća Inokentij Platonov, budi se u bolesničkoj postelji i shvata da je izgubio pamćenje. U nadi da će sastaviti konce svog života, na nagovor lekara, počinje da vodi dnevnik sećanja, koja mu silovito naviru, upotpunjena bojama, mirisima i zvucima ondašnjeg vremena: Peterburg, detinjstvo u vikendici, gimnazija i prva ljubav, revolucija 1917. godine, zaljubljenost u avijaciju, Solovki… ali kako je moguće da se tako jasno seća pojedinosti svoga života s početka XX veka ako su tablete koje uzima proizvedene 1999. godine? Learn More

Brizbejn je nastavak priče o junacima (Lavr, Avijatičar) čija se sudbina – kao u antičkoj tragediji – iznenada i u trenutku menja. Gleb Janovski, virtuozni muzičar, na vrhuncu uspeha, zbog bolesti više ne može da nastupa, te pokušava da pronađe drugi smisao života, novu tačku oslonca. U tome mu pomaže prošlost: pokušava da sećanja na detinjstvo u Kijevu, sedamdesetih godina, kao i na mladost u Lenjingradu, spoji sa sadašnjicom u Nemačkoj i ponovo u Kijevu, sada već početkom 21. veka. Samo Brizbejna nema među tim putovanjima kroz život. Postoji li uopšte taj grad? Ili je to tek privid, mašta, utopijski ideal, muzika sfera? Roman je proglašen Knjigom godine 2019. u Rusiji. Learn More

U središtu ove dodna potresne pripovijesti imamo jedno epsko putovanje grupe ratnih stradalnika i žrtava, ali i nepokolebljivih patriota, kroz porušenu i sprženu Bosnu, zemlju strahovitih prepreka i beznađa, jada i neprohoda, a vrh svega punu bola i užasa. Imamo pred sobom jednu tamnu sliku sumorne i obeshrabrujuće sadašnjice, ali i zadivljujuće ljubavi našeg čovjeka prema nesretnoj svojoj grudi i njegove istrajnosti na njoj, te svojevrsnog prkosa svem ovosvjetskom zlu i nevoljama, a nadasve stoičkog dostojanstva i ponosa sred jedne opšte ljudske tragedije i propasti. Ni rukama mi nije lako dok držim listove s olovno teškim tekstom Pohoda na Visočicu vjernog nam pisca Safeta Sijarića, tekstom za koji se mora imati jako srce pa ga čitati, no i zaobići ga značilo bi isto što i zažmuriti pred životom. Learn More

Bestseler New York Timesa. Inspirisan životom stvarne heroine iz Drugog svetskog rata, ovaj hvaljeni roman otkriva nam priču o ljubavi, iskupljenju i strašnim tajnama koje su decenijama bile skrivene. Kerolajn Feridej je bivša brodvejska glumica i saradnica u francuskom konzulatu čiji se život zauvek promenio kad je Hitlerova vojska ušla u Poljsku u septembru 1939. godine, a onda krenula na Francusku. Na drugoj strani okeana poljska tinejdžerka Kasja Kuzmjerčik sve više se kao kurir upliće u tajni pokret otpora. U Nemačkoj mlada doktorka Herta Oberhojzer javlja se na oglas za posao u državnoj ustanovi - da bi se našla zarobljena u svetu nacističkih tajni i moći gde dominiraju muškarci. Životi ove tri žene će se preplesti kad se desi nezamislivo i kad Kasju pošalju u Ravensbrik, zloglasni nacistički koncentracioni logor za žene. Learn More