Putopisi

Fojnica je jedno predivno turističko mjestu u centru Bosne. Nakon 30 godina Ranka se vraća u njen rodni grad i u stihovima opisuje mjesta i događaje Fojnice i njene okoline od nekad i sad. Pjesme su jakog emotivnog naboja. Uz njih su uvijek priložene adekvatne fotografije koje povezuje ideju pjesme sa mjestom dešavanja. Ovo je jedan zasigurno od rijetkih prenosa priče iz medija društvenih mreža u ovom slučaju sa Facebooka u medij knjige. Ranka (Okić) Eisenhauer je jedna od Administratorica Facebook Grupe Fojnica Nekad i Sad, na kojoj stranici redovno svojim stihovima obraduje članove. Jedan manji dio pjesama kao i opis članova Facebook Grupe Fojnica Nekad i Sad su preuzeti od lokalnog autora. Sav prihod od prodanih knjiga ide u humanitrane svrhe. Learn More

U knjizi autori obrađuju putovanje osmanskog putopisca Evlije Čelebija (1611. – 1685. ili kasnije), koji je 1664. godine posjetio Hercegovački sandžak i u svojem Putopisu ostavio brojna svjedočanstva o Hercegovini u drugoj polovici 17. stoljeća. Knjiga se temelji na dosad neobrađenim informacijama koje se nalaze u rukopisu za koji se smatra da je autograf, odnosno izvorni rukopis Evlijina Putopisa. Podatke iz autografa autori su usporedili s dosad poznatim podacima o osmanskoj Hercegovini koji se nalaze u izdanju Putopisa koje je preveo i priredio Hazim Šabanović polovicom prošloga stoljeća te s drugim historiografskim podacima o Hercegovini u drugoj polovici 17. stoljeća. Learn More

Zamislite sliku: Nebo mutno i sivo, kovitlaju se vode Dunava i Save, na obali, kraj lađe, ćutke stoje ljudi, brkati i grubi, mrkih vučjih pogleda koje ne pokazuju nikome, i među njima jedna žena, blistavih očiju od suza, gneva i ljubavi; to Ustavobranitelji i kneginja Ljubica u progonstvo ispraćaju muža i vladara, kneza Miloša Obrenovića. Beogradske vode potom i dalje huče, a u svom krilu terazijskog dvora, za pisaćim stolom pretrpanim hartijama, s glavom uronjenom u šake i olujom u grudima, sedi stasiti knez Mihailo i nehotice grči usne, kao da nemo potvrđuje ispravnost svoje odluke da se Julijino ljubavno pismo, koje je presreo verni Anastas Jovanović, ponovo zatvori i pošalje grofu Arenbergu, na označenu adresu. Nebo postaje još mračnije dok Laza Lazarević, zamišljen i grudobolan, stavlja poslednju tačku na svoju novu i poslednju pripovetku: možda je trebalo biti hrabriji, možda nije morao da spali Švabicu, možda je mogao da se odupre Hristićima, poljubi kavaljerski Poleksijinu ruku, pa požuri natrag u Berlin… možda, jer možda je naposletku ipak značajnije biti ceo čovek nego dobri sin. Zračak sunca zatim probija oblake, a jedan suvonjavi čovek s dugim zulufima, u crnom redengotu, stojeći pred ogledalom na vratima svoje kuće maši se za cilinder, koji mu načas beži iz ruke; nešto iznenađen, čovek se prene, posegne za šeširom, pa u susretu sa toplim ženskim očima led iz njegovog turobnog pogleda namah nestaje; Sofija Ristić mazno svom Jovanu pruža šešir i dugo, vrlo dugo, popravlja mu besprekorno uvezanu mašnu. A kako ljubav nikad nije usamljena, Jovanovu i Sokinu priču prate mnoge i bezbrojne: Draga Mašin i Aleksandar Obrenović, Elodija Liton i Čedomilj Mijatović, Beta i Rista Vukanović, Tomanija i Milan Nedeljković, Katinka i Miloš Savčić, Ita Rina i Milan Đorđević, Frida i Stanislav Binički, Ivanka i Aleksandar Deroko . . . Sad zamislite kako sve ove predstave u svom beskonačnom nizu, oživljene i budne, titraju u duhu Beograda, a Beograd nastavlja da nam pripoveda staru priču o svetlosti i tami, besu i srčanosti, padu i letu, ljubavi i mržnji; naše priče grade ovaj grad, dok se mi – prošli, sadašnji i budući – ogledamo se u Gradu. Ovo je knjiga o Beogradu, a uspešno pročitati beogradske kodove znači utrti put svetlijoj stvarnosti. Learn More

Knjiga Šta ćemo sad sadrži 34 priče. Mehmed Đedović kaže da knjiga Šta ćemo sad sadrži priče nastale u periodu od šest/sedam godina. - Magija priče zavodi čitaoce stotinama godina i stara dama nikad nije bila važnija nego danas. Priča je emocija, detalj, karakter, pa i radnja, ritam, jezik, suština, strast... I nikad nije samo priča. Danas je teško biti pisac, ali će vam svaki pisac tvrditi da su njegova vremena najteža i da se malo čitalo. Šarene slike sa monitora su nosile pobjedu, u odnosu na tekst. Ali tu smo, gdje smo, kako nam je tako nam je, a kad dođemo do zida i kad više ne budemo imali gdje zapitajmo se: Šta ćemo sad i čitajmo, jer samo nas knjiga spasiti može... - naglasio je u izjavi za Fenu autor. Kako kaže Enes Topalović, jedan od recenzenata, o Đedovićevom utjecaju na bh. književnost tek će da se piše. Learn More

Dušan Miklja je u ovoj knjizi opisao godine koje je proveo kao novinar i diplomata u različitim gradovima širom sveta. Tako je na njenim stranicama ocrtao mapu stvarnih geografskih odrednica, i pri tome je svaku od njih toliko približio čitaocima da će imati utisak kako su i sami koračali ispod svih tih gradskih svodova. Važni istorijski događaji iz naše bliske prošlosti, portreti pojedinaca i naroda, i intimni život pisca jesu glavne uporišne tačke ove knjige. Sa druge strane, svoja zapažanja i promišljanja pisac je uspeo da transponuje u autentičnu priču. Neposrednost u pripovedanju i provejavanje finog humora doprineće tome da je čitamo sa uživanjem. Learn More

Knjiga objedinjuje pisma koja su razmjenjivali književnici Eri de Luka i Izet Sarajlić. Kroz njihovu prepisku, upotpunjenu memoarskim zabilješkama Erija de Luke, iščitavamo svjedočanstvo jednog prijateljstva. Književnost, rat, ljubav, smrt - sve su ovo teme kojih se ovi književnici dotiču u pismima koja spajaju ljepotu izraza, toplinu i dirljivost te potrebu da se na jedan poseban način osvjedoči istorija jednog prijateljstva, kultura dviju zemalja i iskrena radost čitanja i susreta. Learn More

Od Belha do Konye, životni put Dželaludina Rumija bio je ispunjen stalnim promjenama. U ovoj knjizi čitajte o njegovom djetinjstvu, porodici, učiteljima i prijateljima. Autor, Elvir Musić, nije se samo bavio životopisom, nego i historijskim kontekstom u kojem je Rumi odrastao. Learn More

Put svile je najstarija mreža trgovačkih puteva kojima je Sredozemlje bilo povezano sa istočnom Azijom. U bosanskohercegovačkom ukupnom knjiškom naslijeđu nije zabilježen niti jedan pokušaj bar površnog opisa Puta svile i načina na koji je oblikovao naš identitet i naše ukupno tradicijsko naslijeđe. I to je bio jedan od razloga zbog čega prof. Kadić i prof. Ridžal odlučili proputovati znatan dio ove prastare trgovačke mreže i doći u velike intelektualne i duhovne centre u Srednjoj Aziji kako bi napravili prvu putopisnu knjigu sa fokusom na Put svile. Learn More

... I gdje god bio, i šta god pisao, književni duh i misao Mehmeda Pargana zastane na Drini, odmori u nekom ćošku Podrinja, a onda nastavi put po Bosni. Rukovet priča, koje čine ovu knjigu, jedinstben su putopis kroz prošlost, sadašnjost, ali i naslućenu budućnost bosanskog čovjeka, posebno Bošnjaka, koji su život i postojanje, stoljećima mjerili vremenom prelaska predaka preko Drine, bilo da su prelazili svojom voljom ili voljom njihovih progonitelja. Almasa Hadžić Learn More