Rat 1992-1995

Tišine korajske je suptilno eksplicirana proza, u čijoj osnovi leži sjećanje na 1992. godinu i agresiju nad bošnjačkim stanovništvom u naselju Koraj i okolici. Adnan Sijarić integracijom dokumentiranih svjedočanstava te meditativnih poetizama i prozaizama, upućuje, tumači, pothranjuje i osvještava minula događanja, neposredno uranjajući u vrijeme zajedničke korajske boli i nadanja. Sam naslov asocira na sakralni nijemi prostor, fenomen obesmišljenoga svijeta, samotnu čaršijsku prazninu, sivilo izlomljene stvarnosti, sudbinu izgubljenih iluzija, muk pustoši, uzaludnost traženja sreće, inventar mrtvih i što bi se na kraju svelo na nemogućnost odupiranja destrukciji... To je tišina koja cvili mahalom, a nigdje ljudi nema, ni glasova! Sijarić nas vodi u svijet tišine koja vrišti, u čijem obilju se oglašavaju fazani, laju lisice i gore vatre. Tamo gdje se crv gosti krupnim plodovima jabuke, a šljive su crvene zato jer su zelene i zato jer treba biti strpljiv i vrijedan da bi bile plave, jer tek onda hrskaju pod zubima. Sijarić umije da sluša i da u rečenicu upakuje istinu koju niko ne bi čuo ni na ovakav način zapisao da njega nije. Jer ta korajska tišina ne bi imala ovako bogat izraz koji je čini univerzalnom i svačijom da nije Adnana Sijarića da to odšuti i zapiše u plava predvečerja, ruku punih hljeba i vode. Sijarićevo pisanje karakterišu raskošni opisi, produhovljena pjesnička rečenica, izvrsni dijalozi i priča koja nikad nije tu samo zbog pričanja, nego ima duboke razloge i smislene tokove. Tekst priče miriše na Koraj, na krug života i nesreće, na potrebu da se ispriča. Pisac plete i veze tešku priču, a likovi nadolaze i upotpunjavaju vez. Ovakvu priču nikako ne bi mogao napisati neko ko nije duboko vezan za kraj i ljude, njihove sreće i nesreće, onaj koji osjeća kad preko nečijeg lica prijeđe sjena i kad vjetar promijeni smjer, onaj koji ih poznaje kad šute i kad govore, onaj čije pero svijetli u mraku, onaj koji zna da je riba starija od čovjeka milion godina. - (Izvod iz recenzija Medihe Džambegović i Meše Đedovića) Learn More

Pred čitaocima je jedna iznimno zanimljiva knjiga našeg znanog kolumniste i novinara Dragana Bursaća. To su, zapravo, zapisi o vremenu Zla, o onome što je protutnjalo našim životima - a dakako i našim umiranjima. Ordinarni hroničari ovog, kako rekoh, događanja Zla, ovdje na Balkanu uglavnom vezuju za devedesete godine prošlog stoljeća. To nije netačno, ali je - po svemu sudeći - možda nedovoljno. Jer, devedesete traju i danas, a neizvjesno je koliko ćemo u njima još živjeti. Ili umirati. Uzmite kako god hoćete, jer rasap i poništavanje svega ljudskog, protjerivanje prvenstveno Nade, Snova i Očekivanja iz svakog kutka našeg postojanja, nije odviše prijemčiv ambijent za naše sutra. Miodrag Živanović Learn More

Autor, dr. Mesud Šadinlija, bavi se temom Foče i stradanjem Bošnjaka u Foči već dugi niz godina. Važnost ove knjige najbolje opisuju recenzenti, prof. dr. Zijad Šehić, dr. Safet Bandžović i prof. dr. Emir O. Filipović koji, između ostalog, navode da se radi o knjizi koja “nije samo pregledna historija ovog grada, već i sastavni dio historije BiH i posebno bošnjačkog naroda.” Learn More

Rezak Hukanović je u ljeto 1992. pola godine proveo kao zarobljenik u logorima smrti Omarska i Manjača. Svoja iskustva svojedobno je zabilježio u knjizi koja je ovih dana, dvije decenije nakon događaja u njoj opisanih, doživjela svoje drugo, prošireno izdanje. Knjiga Deseta vrata pakla dokumentarno je svjedočenje sudionika događaja koji danas tonu u zaborav. Prirodnost i lakoća sa kojom sjećanja hlape, žudnja za zaboravom, uljuljkanost u tranzicijsku anesteziju, sve to se odupire postojanju i čitanju ove knjige, njenom ponovnom objavljivanju. I sve to je, dakako, čini nužnom. Ovakva knjiga piše se iz potrebe da od zaborava spasimo jedno od najtraumatičnijih mogućih ljudskih iskustava, a čita se iz dužnosti da upoznamo krajnje granice čovjeka, i u dobru a posebno u zlu. Knjiga Deseta vrata pakla nam drastično umanjuje sigurnost i povjerenje u ljudski rod, ali nas lišava naivnosti i izgovora da, eto, nismo znali... Procjenjivati njenu formu bilo bi sitničavo, njen značaj je prvenstveno dokumentarni. Learn More

En juillet 1995, plus de 8000 personnes furent assassinees a Srebrenica. Cetait le plus grad crime commis en Europe dapuis la Seconde Guerre mondiale. Learn More

Knjiga o fenomenu ljudske istrajnosti i kulturi sjećanja. Pored rata koji je centralna tema, knjiga govori o istrajnosti 16 ljudi koji su preživjeli najdužu opsadu jednog glavnog grada u ljudskoj historiji i, pored svih gubitaka, uspjeli nastaviti dalje životni put. Learn More

Dvojezična knjiga (bosanski i njemački jezik) Learn More

Knjiga je potresno svjedočanstvo o zločinu i u njoj su podaci o 1.132 grobnice na području Bosanske Krajine, od toga 128 masovnih, 116 zajedničkih i 886 pojedinačnih, te o 4.697 žrtava čiji su posmrtni ostaci ekshumirani, a dosad je identificirano 4.016 žrtava, među njima 314 žena, 136 djece, ubijenih stogodišnjaka, slijepih i gluhonijemih osoba, logoraša bačenih u jame i rudnike. Learn More

Na 335 strana u 10 dijelova, sa foto-dokumentacijom, Arria nudi uvode u međunarodnu politiku. Knjiga je relevantno svjedočenje o njegovoj borbi da se osigura da genocid i drugi oblici zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava ne bi i dalje razarali međunarodni poredak. U svom obraćanju prisutnima Arria je kazao kako prije 30 godina nije mogao sanjati da će predočiti knjigu koja govori o jednoj od najvećih tragedija koja se desila na svijetu, kao rezultat i posljedica nedjelovanja međunarodne zajednice. Ova knjiga ima jednu vrijednost, a to je što je ona nezavisna, istinita, sa istinitim prikazom onoga u čemu sam ja sudjelovao, u čemu sam bio aktivan. Čuo sam da će biti mnogo knjiga o tragediji u BiH, ali niti jedna neće imati insajdera, onoga ko je bio iza zatvorenih vrata i koji će svjedočiti onome što se dešavalo, kazao je Arria. Ishod onoga što će se desiti u BiH, dodao je, određen je u januaru 1992. godine kada smo nametnuli embargo na naoružanje BiH. Learn More