Eseji, Članci

Pjesnik i romansijer Drago Glamuzina pisao je ovaj dnevnik u toku zime i proljeća 2022. godine. Dani su bili ispunjeni događajima koje je onda opisivao noću, pred spavanje, pa je onda i naslov Noćni portir sretno srastao s knjigom. Dnevnik se tako transformirao u noćnik. A šta je ovdje opisano: sitni kućni problemi, susreti s prijateljima, vrijeme provedeno s bližnjima i ženom „s kojom odnedavno spava“, u pitanju su živi likovi u tekstu koji, može se reći, u formalnom smislu jeste i roman. Zanimljivo je gledati kako izvrsni pisci formu dnevnika podređuju svome autorskom glasu. A mirni, ujednačeni glas u Noćnom portiru (poznat iz ranijih proznih i pjesničkih knjiga Drage Glamuzine) ima hipnotičko djelovanje na svog čitaoca. Sigurno je tako, jer sam u procesu pripreme za objavljivanje ovu knjigu čitao nekoliko puta, a to magnetično pripovijedanje je na ovog čitaoca svaki put imalo isti učinak i svaki put sam je čitao s istim zanimanjem. Neke knjige uznemiravaju, a Noćni portir umiruje. Na neobičan i teško objašnjiv način ova knjiga je utješna. Nakon njenog čitanja povjeruješ da život, čak i u ovako nesretnom svijetu kakav je naš današnji, ima smisla. Semezdin Mehmedinović Learn More

Knjiga Mjesečev kamen je zbirka crtica iz svakodnevnog života. U svakoj crtici duboko je proživljen događaj, dan, sat ili samo trenutak u vremenu. Iako sa sobom nosi pouke, svaka je ova crtica ostavljena čitatelju na dar da o njoj promišlja i pronađe značenje za sebe. Svojevrsni je ovo vodič kroz životnu svakodnevnicu, životne borbe, bitke, ali i pobjede,uspjehe, kao i osvještavanje trenutaka čistog užitka zbog života u njegovoj punini. Ova je knjiga slavlje životu. Prikazuje ljude, ljudske emocije i osjećanja bez potrebe da ih se uljepšava ili nagrđuje. Knjiga je to razgovora sa sobom, knjiga duboke kontemplacije i osvještavanja. Namijenjena je svima koji život žive u njegovoj punini i na svaki dan gledaju kao na poklon bez obzira šta donio. Kroz novu knjigu Enise Alibalić Mjesečev kamen čovjek uistinu upoznaje sebe. Kada samje dobila u ruke, počela sam je čitati i osjetila da nekako podsvjesno njome pipkam samu sebe. Jer kao da mi je neko iz same knjige pričao, govorio, približavao mi situacije koje me se tiču, a da ih možda nisam ni svjesna. Možda da, kako ovaj Mjesečev kamen priča, budemo stvarno poput djece, iskrenošću i opuštenošću odgovaramo na životne situacije. Maja Nikolić, recenzentica Nakon svog sjajno prihvaćenog i širom svijeta čitanog prvijenca Namaste kažem, Enisa Alibalić nije imala izbora nego krenuti istim putem dalje. Pred nama je Mjesečev kamen koji je nastajao za vrijeme promotivnih predstavljanja prve knjige. Pauze tu nije bilo. Nije je ni moglo biti, jer ovo nije roman, homogena cjelina koju zaokružiš i pustiš u život. Stil iz prve knjige se nastavlja, pa je i ova knjiga zbirka crtica, zabilješki, promišljanja koja autorici dolaze u raznim situacijama, gotovo u svako doba dana i noći. Odlučno je prihvatila da ih ne propusti, da sve pribilježi i kasnije procijeni šta će od toga biti. Tako je nastao jedan zavidan niz mudrih crtica koje je prvenstveno pisala sebi, pa onda onima do kojih bi ove misli mogle doprijeti. Jer tada i ima smisla objaviti knjigu. Sanja Dukić. Recenzentica Learn More

Ona je Ultravioletna, a njena poezija - proza predstavljaju glas mlade generacije umetnika buntovnika, koji se ne plaše da glasno i prkosno izgovore svoje misli, dok najveće tajne duše poklanjaju noćima, u kojima je inspiracija, baš kao i ljubav jača od razuma. Learn More

Artur Šopenhauer (1788-1860) je nemački filozof, izraziti predstavnik pesimizma. Po njemu volja je osnov svega što postoji, a činjenica da njene žudnje nije moguće zadovoljiti, razlog su za patnju svega što živi u ovom, najgorem od svih mogućih svetova. Najznačajnija dela: Svet kao volja i predstava, O osnovama morala, Parerga i paralipomena. Artur Šopenhauer je napisao mnoštvo kraćih studija u prilog svojoj tvrdnji da je život svakog čoveka beskrajna patnja koju tek povremeno prekidaju kratkotrajna zadovoljstva i dosada. Izbor eseja koji je pred vama obuhvata metafizičke, etičke, religijske i Learn More

Čitav život sakrivao sam se iza filmskih junaka. Živio njihove živote i pričajući njihove krio svoj. Neispričane priče ostajale su u režijskoj bilježnici kao u nekoj dobro začepljenoj boci. I odjednom, vjerojatno u nadi da ću time olakšati povratak, odlučio sam tu bocu otvoriti. Ovako Rajko Grlić, proslavljeni hrvatski reditelj svetskog glasa, u uvodu svojih Neispričanih priča objašnjava motive za nastanak ove knjige. U formi leksikona filmskih termina autor je u ovoj izuzetnoj ličnoj povesti izneo svoj pogled ne samo na svoju porodicu i svoju karijeru, nego i na zajedničku nekadašnju zemlju, prijatelje, kolege i događaje na jugoslovenskim prostorima u prelomnim vremenima za poslednjih pedesetak godina. Svaki filmski termin, pritom, sadrži kratku definiciju i značenje date filmske pojave, a onda Grlić u tom tematskom ključu, na veoma duhovit, dirljiv, a ponekad i gorak način, priča neku od epizoda ili iz svog života ili iz scenarija nekog od svojih nerealizovanih filmova. Od porodičnih nevolja i strahota tokom i posle Drugog svetskog rata, preko studiranja u praškoj školi filmskih umetnosti u vreme dramatičnih događaja sovjetske okupacije Čehoslovačke 1968, do najnovijih, postjugoslovenskih vremena kada se preselio u SAD i nastavio filmsku karijeru na relaciji Zagreb - Athens (Ohajo), Grlić sa nesumnjivim darom i za književni izraz ispreda uzbudljive priče koja će pogoditi svakoga ljubitelja dobre priče i poklonika iskrene i nepatvorene lične ispovesti o zajedničkoj nedavnoj prošlosti. Learn More

Kratka zbirka Kunderinih briljantnih ranih eseja nudi nam jedinstven uvid u turbulentnu istoriju Srednje Evrope tokom Hladnog rata, perioda kada je svet bio podeljen između zapadnih liberalnih i istočnih komunističkih režima. Learn More

Kolumne Intimna prepiska štampane su u Večernjim novinama od 1985. do 1992. Jedne večeri, poslije ću shvatiti da je to bilo dva dana prije nego što će ga prebaciti u bolnicu iz koje se nikad neće vratiti, stigao sam u svoj stan kada su moji ukućani već pozaspali. Prolazeći kroz hodnik, u jednom sam trenutku uhvatio zvuk koji je dopirao iz Dacinog stana. Zastao sam pored zida koji je dijelio naše stanove i nepogrešivo prepoznao. Ona muzika koja nekome liči na molitvu, ono pjevanje na slogove koje podsjeća na valove koji ritmično zapljuskuju pješčanu obalu. ‘Love me tender, love me sweet... Iz pogovora Bore Kontića Learn More

Nagrada Mirko Kovač 2018. za najbolju knjigu eseja Ima li života poslije smrti, pitanje je staro koliko i čovječanstvo samo, ako se složimo da smo kao ljudska bića dovršeni upravo promišljanjem smisla svoga bića. Naravno da ima. Ima života poslije smrti, to smo se odavno složili, pa čovjeku ostaje tek birati hoće li u džennet ili u književnost, u pamćenje Sinana Gudževića. A rajska je ledina tamo ono tajno dječje igralište na kojemu su sandžački filhos zabijali svoje prve golove, njihov locus amoenus zvan Gudžalište, od kojega je Sinanovo pleme baštinilo ime, na planini Goliji, od koje je pak – pomalo se i sam bavim klasičnom filhologijom – naziv baštinila nogometna svečanost golijada. Niti je, naime, života mnogo više nego na sandžačkim i brazilskim gudžalištima, niti je njegova smisla mnogo više nego u pamćenju Sinanovu. Tamo gdje ga i ima, Sinan će taj višak tražiti i naći, taman se sakrio na najvišoj polici aleksandrijskog Museiona, ili u prašnjavom sjećanju neke od džennetskih udovica. I učinit će čitatelju da bi radije preživio u Sinanovoj priči no u vlastitoj vječnoj slavi. Kratka je ta slava, znamo mi bolje i od koga, varljiva i pokvarljiva, a svakako netočnija i nepouzdanija od Sinanove Enciklopedije živih. Ima Maksimira poslije Mirogoja, naravno da ima, mora ga biti. I poslije Maracanaça bit će Maracane, tajnoga garinčališta za dječje golijade. Ima Maksimira poslije Mirogoja, ima života poslije smrti, to smo se odavno složili, pa čovjeku ostaje još samo zapitati se i odgovoriti ima li života prije smrti, i ima li Maksimira prije Mirogoja. A postoji li grčki demon po imenu Sutra, “praznioca ovoga i punioca onoga svijeta”, mora biti i onoga po imenu Jučer, punioce ovoga svijeta. U prostoru između živi njegov zapisivač, demon zvani Sinan Gudžević, neumorni šetač po grobljima ljudi i jezika: bilježi na epitafima godine rođenja i godine smrti, pa raspisuje one crtice između, u koje stanu svi ljudski životi. Od tih crtica, eto, ispisuje Sinan knjigu odnekud nam poznatih ili odnikud nam nepoznatih imena, pored kojih svakodnevno prolazimo ne obazirući se, kao pored turskoga groblja na putu do svoga. Od tih biografija, od imena nekih davnih i divnih ljudi, ali i davnih i divnih daljina i predjela, pjesama i pjesnika, dragih prijatelja i bliskih nepoznanika, Sinan ispisuje alternativnu povijest našega zajedničkog svijeta, temeljeći mu novu religiju u kojoj, rugajući se demonu zvanom Sutra, najbolje među nama čeka život prije smrti. Ima Maksimira prije Mirogoja, naravno da ima, mora ga biti. Ima života prije smrti, taman da je kao ona crtica na skopskom grobu Georgiasa Zorbasa. - Boris Dežulović Learn More

Ove su dnevničke zabilješke nastajale u vrijeme pisanja romana Ljeta s Marijom Olje Savićević Ivančević. Osim što je dnevnik dokument vremena u kojem je roman pisan, na izravan način ovdje autorica progovara o zajedničkoj temi u obje knjige, a to je, uslovno rečeno, pitanje ženskog iskustva i ženskoga identiteta. Kako se već iz naslova dnevnika čita, ovdje se propituje odnos autorice i njene čitateljice. I premda se Olja prije svega obraća djevojčicama, bitni čitatelji ove knjige će biti dječaci, jer njene rečenice nude dublje razumijevanje odnosa između spolova. U formalnom smislu dnevnički zapisi u „Pismima čitateljici“ manje spadaju u klasični dnevnik, više u svesku (notebook). Između njenih korica ima mikro eseja, ultrakratkih priča, pjesama u prozi, epistola ali i stranica konkretnog dnevnika, onako kako su to dnevni događaji u Oljinom životu diktirali, a upravo ta formalna raznovrsnost pokazuje neusporedivi jezički i književni dar autorice, važne pjesnikinje, i još važnije romansijerke ovoga našeg jezika. Semezdin Mehmedinović Learn More