Preporuka

Majlo Viver je pokušao za sobom da ostavi svoj nekadašnji život prepun tajni i laži u kojem je radio za Centralnu obavještajnu službu kao turista, zajni agent bez kuće i identiteta, i posveti se kancelarijskom poslu u sjedištu Agencijeu Njujorku. Međutim, povlačenje s terena će postati nemoguće u trenutku kad hapšenje traženog ubice dovede do istrage jednog od Majlovih najstarijih kolega i prijatelja. Novi slojevi zamršene intirge izlaze na svijetlo dana, a Majlo nema izbora nego da se ponovo upusti u tajni zadataki otkrije ko vuče konce iza kulisa. Learn More

Istinita priča. Od autorke bestselera Grabljivica i Ljubav u doba kokaina. Spustila sam novih 50 evra na gomilu. Tri puta sam prebrojala: 5.550 evra. Još malo pa ću skupiti čitavih 7.000. Novac koji će mi promeniti život. Novac kojim ću kupiti sreću. Kada je shvatila da ni za čim toliko ne žudi koliko za tim da se ostvari kao žena, Goca je brzo savladala prvi stepenik na putu ka ostvarenju sna: iz Valjeva je preko autobuskog praga zakoračila na beogradske pločnike i s torbicom u ruci i nešto para otpočela nov život. Kada ju je noćni posao spojio s Draganom, poverovala je da je napokon našla onog pravog – muškarca koji ume da voli. Stekla je utočište: ispraćala je svog čoveka doručkom, dočekivala ga ručkom, ulepšavala se za njega, plaćala mu dugove. Sve dok stvarnost nije razrušila sve što je stvorila gradeći sebe kao ženu i suočila je sa rizikom da drama njene mladosti nikada neće biti razrešena. Goca nije jedina žena koja je zbog ljubavi bila spremna da odustane od svojih snova, ali njena posebnost je toliko nesvakidašnja da će žrtva koju će morati da podnese biti preteška - čak i za jednu ženu. Learn More

Prisiljen da se oprosti od mirnog života, Majlo Viver nema mnogo izbora; moraće da se vrati svom nekadašnjem zanimanju „turiste”. Dabi ponovo mogao da obavlja prljave poslove za CIA-u, treba da dokaže odanost novim šefovima koji ne znaju mnogoo Viverovoj prošlosti. Learn More

Vitez Templarskog reda. Putovanje na kraj svijeta. Savez koji može promijeniti istoriju. Godina 1260. Žosran Sarazini je čovek rastrzane duše, vitez Templarskog reda kojeg progoni sramna prošlost i koji traga za iskupljenjem u opasnom krstaškom pohodu, putovanju od Palestine do Zanadua, kako bi na legendarnom dvoru Kublaj-kana, prijestolnici Mongolskog carstva, pronašao saveznika protiv Saracena. Umjesto toga, on utjehu nalazi u princezi-ratnici iz varvarskog plemena, lijepoj i neukrotivoj Kutelun, Tatarki iz mongolskih stepa. Iako je njihov savez naizgled potpuno nemoguć, ona će u Žosranu pronaći ono što ne može ni u jednom od svojih ljudi. Dok ga šibaju pustinjski vjetrovi, progone horde Saracena i muči strast koju ne može da obuzda, Žoseran mora da napusti Kutelun ako želi da dovrši putovanje i spase svoju dušu. Što je još gore, mora da putuje sa Vilijamom, dominikancem obuzetim religijskim zanosom, čiji život se zakleo da će čuvati. Međutim, najgore od svega jeste to što će stići u Zanadu baš kada u najvećem carstvu u istoriji čovječanstva počinje da tinja plamen građanskog rata. Kroz ravnice Palestine i visoke planine Hindukuša, preko golih divljina pustinje Takla Makan do velelepnih palata Kine, dobro i zlo, ljubav i mržnja, grijeh i dobrota vezu očaravajuću priču o krhkosti ljudskog bića. Learn More

Gospode, koji si nad svetovima i vladaš i znaš, pogledaj, molimo te, i na ovu brdovitu zemlju Bosnu, i na nas koji smo iz njena tla nikli i njen hleb jedemo. Daj nam ono za što te dan i noć, svak na svoj način, molimo: usadi nam mir u srca i slogu u gradove. Ne daj da nas tuđin više zlim zadužuje. Dosta nam je krvi i ratničke vatre. Mirnog hleba smo željni. IVO ANDRIĆ Da pređem odmah na stvar. Bosna je divna zemlja, zanimljiva, nimalo obična zemlja i po svojoj prirodi i po svojim ljudima. I kao što se pod zemljom u Bosni nalaze rudna blaga, tako i bosanski čovek krije nesumnjivo u sebi mnogu moralnu vrednost koja se kod njegovih sunarodnika u drugim jugoslovenskim zemljama ređe nalazi. Ali vidiš, ima nešto što bi ljudi iz Bosne, bar ljudi tvoje vrste, morali da uvide, da ne gube nikad iz vida: Bosna je zemlja mržnje i straha. Ali da ostavimo po strani strah koji je samo korelativ te mržnje, njen prirodan odjek, i da govorimo o mržnji. Da, o mržnji. I ti se instinktivno trzaš i buniš kad čuješ tu reč (to sam video one noći na stanici), kao što se svaki od vas opire da to čuje, shvati i uvidi. A stvar je baš u tome što bi to trebalo uočiti, utvrditi, analizirati. I nesreća je u tome što to niko neće i ne ume da učini. Jer, fatalna karakteristika te mržnje i jeste u tome što bosanski čovek nije svestan mržnje koja živi u njemu, što zazire od njenog analiziranja, i mrzi svakoga ko pokuša da to učini. Pa ipak, činjenica je: da u Bosni i Hercegovini ima više ljudi koji su spremni da u nastupima nesvesne mržnje, raznim povodima i pod raznim izgovorima, ubijaju ili budu ubijeni, nego u drugim po ljudstvu i prostranstvu mnogo većim slovenskim i neslovenskim zemljama. Ja znam da mržnja, kao i gnev, ima svoju funkciju u razvitku društva, jer mržnja daje snagu, a gnev izaziva pokret. Ima zastarelih i duboko ukorenjenih nepravdi i zloupotreba, koje samo bujice mržnje i gneva mogu da iščupaju i otplave. A kad te bujice splasnu i nestanu, ostaje mesto za slobodu, za stvaranje boljeg života. Savremenici vide mnogo bolje mržnju i gnev, jer pate od njih, ali potomstvo će videti samo plodove snage i pokreta. Znam ja to dobro. Ali ovo što sam gledao u Bosni, to je nešto drugo. To je mržnja, ali ne kao neki takav momenat u toku društvenog razvitka i neminovan deo jednog istorijskog procesa, nego mržnja koja nastupa kao samostalna snaga, koja sama u sebi nalazi svoju svrhu. Mržnja koja diže čoveka protiv čoveka i zatim podjednako baca u bedu i nesreću ili goni pod zemlju oba protivnika; mržnja koja kao rak u organizmu troši i izjeda sve oko sebe, da na kraju i sama ugine, jer takva mržnja kao plamen, nema stalnog lika ni sopstvenog života; ona je prosto oruđe nagona za uništenjem ili samouništenjem, samo kao takva i postoji, i samo dotle dok svoj zadatak potpunog uništenja ne izvrši. Learn More

I sve to zbog novca… Furiozna proza s kratkim, dinamičnim rečenicama i žargon ulice njegov su zaštitni znak. Jens Lapidus (1974.) dominira scenom švedskog krimića od svog prvog romana iz tzv. Stockholmske noir trilogije – Laka lova. Danas je Lapidus najprodavaniji autor krimića u Švedskoj, drugačiji od ostalih, a o njegovim romanima bruji cijela zemlja. Inače odvjetnik, stručnjak je za kazneno pravo i radi u jednom od najuglednijih švedskih odvjetničkih ureda. I sam je branio neke od najnotornijih švedskih kriminalaca, a u trilogiji otvoreno i hrabro prikazuje kriminalni milje Stockholma u maniri kultnog pisca krimića J. Ellroya – iz perspektive loših momaka, šefova mafije i kriminalaca, ali i naizgled uspješnih pojedinaca i moćnika. Svi su oni dio jednog izopačenog paralelnog državnog sustava u kojem djeluju zločinačke skupine infiltrirane u legalan poslovni svijet. JW je student iz radničke obitelji. Živi lažnim životom i upušta se u biznis s kokainom koji raspačava među svojim prijateljima, pripadnicima jet-seta. Jorge je Čileanac koji bježi iz zatvora i planira okrutnu osvetu nad jugomafijom i njenim bosom Radovanom. Mrado Slovović reketari i pere novac za Radovana. Nekoć je pripadao paravojnim Arkanovim snagama. S ovom trojicom mračnih junaka proći ćemo kroz salone visokog društva, klubove švedske zlatne mladeži, kriminalne bande, zatvore i prljave javne kuće u predgrađima. Ukratko, kroz pravi pakao podzemlja Stockholma čiji žestok puls udara sa svake stranice. Laka lova odlično portretira likove imigranata i nama osobito zanimljivu jugomafiju. Ovaj mračni, urbani krimić katapultirao je Lapidusa među najpoznatije švedske pisce u svijetu, a trilogija je prevedena na 30 jezika. Prema romanu je snimljen i hvaljen švedski film, a Warner Bros priprema njegovu američku inačicu. Learn More

Šušteći i pucketajući, nezaustavljivi nokti Rejhane Grozne probijaju zidove svih stanova u naselju, češkaju po obrazu nekog dobrog finog komšiju koji će uvijek tako pristojno šutjeti o svemu važnome i onda ga skalpiraju, kolju, sijeku u komade... Svi šute o istom čovjeku. Zar je već sve rečeno o jednom životu ugašenom na frontu pred sam kraj rata? Iz supruge i braće ne može se iskamčiti ni riječ. Zašto zanijeme kad god razgovor dođe do crne tačke? Zbog straha? Stida? Od nerazjašnjene smrti proći će mnogo godina. Student mašinstva, sin prešućivanog, odlučuje se na čin koji će otvoriti Pandorinu kutiju, minijaturnu, porodičnu. Mladićeva sestra zavlači ruku unutra. Nešto traži. Ne nalazi mira i sve više prezire sebe. U zavadi je sa svojom gitarom. Gnuša se vlastitih prstiju dok iz žica istjeruju baroknu muziku. Rovati po porodičnoj prošlosti i žaliti se na blogu – dokad? Nepoznato lice mami je polupismenim mejlovima. Obećava da će joj otkriti zašto njenog oca više nema, ali pod jednim uslovom: neka potraži zagonetne predmete skrivene po gradu i dokuči šta oni znače. Jedna tajna, možda i dvije... Njihov uznemirujući bas širi se od rovova Grmeča i (poslije)ratnog Bihaća do Detroita i zabačenih kvartova New Yorka. To zlokobno brujanje potresa našu epohu društvenih mreža, elektronske špijunaže i internetskog trača, i prodire još dalje, u završne dekade prošlog stoljeća, u ono već davno vrijeme kasetofona i maloumnih kućnih kompjutera. Tada je socijalizam izdisao, a kiše donosile radioaktivnost iz Černobila. Čuvena havarija nuklearke svojevremeno je užasnula Evropu. A obradovala, navodno, jednog tinejdžera, budućeg profesionalnog programera, poznatog po ogrlici s privjeskom u obliku skarabeja. Simbola besmrtnosti... Learn More

Je li moguće pisati o Srebrenici! Kako pisati o pogromu kojim je evropski Dvadeseti vijek skončao u Srebrenici i u šumama istočne Bosne, a da se ne izgovori niti jedna prazna riječ, jer je to nedopustivo! O Srebrenici izgovoreno je i napisano more prijetvornih riječi, lažnih svjedočenja, opskurnih falsifikata, uvredljivo plitkih deklamacija; nije rijetko da Srebrenica služi čak i kao ulog u trivijalnim političkim trgovinama i nadbijanjima. Dotle, u masovnim mrtvačnicama u Tuzli i u Visokome, čisti, izbijeljeni i uredno složeni u bijele vreće, i danas leže na stotine kostura srebreničkih muškaraca, koje je u srpnju 1995. pobila vojska srpskoga generala Ratka Mladića, uz jezovitu, aktiv-no-prešutnu suglasnost svih međunarodnih organizacija, civilnih i vojnih, koje su tada bile službeni i ovlašteni zaštitnici zaštićene enklave UN-a. Ti srebrenički kosturi još čekaju da budu prepoznati - uosobljeni i familijarizirani - i da budu dostojno sahranjeni. A po podrinjskim šumama i bespućima i danas leže ostaci stotina i stotina njihovih sudrugova, koje možda nitko nikada neće otkriti, niti će njihove kosti ikada podragati očajne ruke -majčinske, sestrinske. Learn More

Čast dramatična, dirljiva priča o porodici, ljubavi i nerazumijevanju, objavljena je u Buybookovoj Biblioteci Farah. Roman pun šekspirijanskih zaokreta i obrata, znamenja i zagonetki, proročanstava i sudbinskih predodređenja, donosi snažno i uzbudljivo propitivanje krivnje i nevinosti, odanosti i izdaje, i iznosi na vidjelo kontroverznu temu ubistvo zbog časti koje se tragično odigra u životu jedne porodice. Learn More