Prema srpskom historičaru Miodragu Popoviću inteligencija je pretvorila kosovski mit - obećanje osvete za poraz i preporod srpskog carstva - u srž moderne srpske nacionalne ideologije:
Kosovski mit dobio je centralno mesto u duhovnom životu srpske inteligencije u XIX veku. (…) Vremenom kosovski mit će postati duhovni most između građanske inteligencije i još živih izdanaka boga Vida u našem patrijarhalno-herojskom svetu.
Vid je pretkršćanski, slavenski bog sunca i rata, sjećanje na njega nije bilo izbrisano pokrštavanjem Srba (…). Prihvatanje Vidovdana za glavni srpski nacionalni praznik simbolizuje trijumf paganskog plemenskog etosa i povezivanje tog etosa s imperijalnim ambicijama. Learn More
Ukoliko se u svakodnevnom životu ne pridržavamo osnovnih pravila telesne higijene, izvesno je da ćemo tu vrstu nemarnosti platiti ugroženim zdravljem, što je jednostavno pravilo. Naše vreme je, međutim, stvorilo potrebu i za poznavanjem higijenskih pravila još jedne vrste - one koja se tiče virtuelnog prostora digitalnog sveta. Knjiga Digitalna higijena, koju su kao glavni autori potpisali Igor Ašmanov i Natalija Kasperska (ispred ozbiljnog stručnog tima uključenog u njenu izradu), predstavlja svojevrsni priručnik za tu oblast.
Odavno nismo imali prilike da u rukama držimo knjigu koja na detaljniji i sistematičniji način izlaže razne bolesti od kojih pati takozvano mrežno društvo. A što je još važnije, reč je o knjizi koja daje jednako konkretne i sistematično organizovane preporuke za prevenciju i rešavanje problema. Svako njeno poglavlje je priča za sebe i razmatra temu koja je sui generis, premda organski povezanu sa celinom tematike. Autori se, pritom, nisu ograničili samo na identifikaciju trenutno aktuelnih digitalnih izazova (za koje sami kažu da će već u narednim godinama, a možda i mesecima, biti značajno prošireni listom novih koje je teško predvideti), već su se potrudili da pronađu i pozadinsku logiku procesâ i zajedničku nit koja ih objedinjuje. Konačno, poslednje poglavlje knjige upozorava na trenutak u kome digitalni cunami može zahvatiti stotine miliona ljudi koji pripadaju generacijama koje dolaze, a koje nemaju dovoljno razvijen stepen kritičkog mišljenja. Learn More
Rainer Zitelmann ispituje deset najčešćih primjedbi o kapitalizmu: od toga da kapitalizam vodi siromaštvu i gladi, sve većoj nejednakosti, nepotrebnoj potrošnji, uništavanju životne sredine, pa sve do klimatskih promjena i ratova. Kapitalizam, kažu njegovi kritičari, daje prednost profitu nad čovječnošću, stvara dominantne monopole i podriva demokratiju. Zitelmann redom ispituje svaku od ovih optužbi i otkriva ključne nedostatke koji ih razobličuju. Pri dokazivanju da nije kapitalizam taj koji je propao, već stoljeće antikapitalističkih eksperimenata, on nudi kontraargumente za svaku optužbu, koristeći se mnoštvom historijskih dokaza i činjenica koje otvaraju oči. Drugi dio knjige istražuje popularne percepcije kapitalizma u Evropi, SAD-u, Latinskoj Americi i Aziji i zasnovan je na posebno naručenoj Ipsos MORI anketi u 25 zemalja, čiji rezultati su prvi put predstavljeni u ovoj knjizi. Learn More
U vremenu kada je zaboravljanje na ceni, Smeh pod vešalima Radeta Radovanovića, diže visoko cenu - pamćenja: ponajviše sa diskretnim ironičnim smeškom, ali tamo gde treba i sa glasnim cerekanjem. Ova uverljiva priča nezaborava, koja nam je uzela dobar deo života, huči li huči, nezaustavljivo, reka života sa meandrima analitičkog promišljanja tamo gde je to neophodno, sa dinamičnim dijalozima: slika i prilika našeg vremena, od jednog do drugog saplitanja, od velikog raspada do još većih avio-napada u čast one Monike, od nedozrelog inadžijstva voždovog i njegove kamarile. Pred nama je precizna romaneskna evidencija stradanja. Reklo bi se: ništa bez smeha, a i vešala.
Risto Lazarov, pisac
Roman Smeh pod vešalima čini jedinstvenim to što iza svakog detalja stoje neumoljivi dokumenti. Što nepristrasno opisuje sve ono što se dešavalo i civilima na Kosovu, i civilima u Srbiji. Što je knjiga direktna, jasna i snažna. Istovremeno emotivna, uzbudljiva i razarajuće šokantna! To je očajnički pokušaj da do ljudi dopre ono što ne znaju. Obavezna lektira za suočavanje sa istinom - što je preduslov da Srbija, a onda i čitav ex YU prostor krenu naprijed.
Ademir Kenović, reditelj Learn More
Od uglednog autora knjige U svetu gladnog duha, revolucionarno istraživanje o uzrocima bolesti, osvežavajuća kritika našeg društva kao izvorišta mnogih oboljenja i putokaz ka zdravlju i isceljenju.
U ovoj inovativnoj knjizi, proslavljeni lekar Gabor Mate elokventno pokazuje kako i zašto u zapadnim zemljama, koje se diče svojim sistemima zdravstvene zaštite, raste broj hroničnih bolesti i pogoršava se zdravlje stanovništva. Skoro sedamdeset procenata Amerikanaca pije barem jedan prepisani lek; više od polovine pije dva. U Kanadi, svaka peta osoba ima povišen krvni pritisak. U Evropi je hipertenzija dijagnostikovana kod više od trideset posto stanovništva. Svugde su u porastu mentalne bolesti među adolescentima. Stoga treba da se zapitamo šta je zaista normalno kada govorimo o zdravlju. Learn More
Jeste li čuli da je jezik nasilan, a nauka seksistička? Da li ste čitali o tome kako neki ljudi ne bi trebalo da se bave jogom ili da pripremaju kinesku hranu? Ili vam je rečeno da je zdravo to što ste gojazni, da ne postoji biološki pol, ili da samo belci mogu biti rasisti? Da li vas zbunjuju te ideje i pitate se kako su uspele da tako brzo dovedu u pitanje samu logiku zapadnog društva? U ovoj pronicljivoj i hrabro napisanoj knjizi, Helen Plakrouz i Džejms Lindzi dokumentuju evoluciju dogme koja oživljava te ideje, od njenih nezgrapnih početaka u francuskom postmodernizmu do usavršavanja unutar akademskih oblasti njenih aktivističkih zagovornika. Learn More
Dugoočekivana kontroverzna knjiga jedne od najpoznatijih francuskih filozofkinja, autorica romana, eseja i memoara. Prvi put na hrvatskom jeziku!
Ženom se ne rađa. Ženom se postaje.
Prvo izdanje pojavilo se 1949. g., s jedne strane izazvavši skandal, posebno zbog pogleda na majčinstvo, a s druge odobravanje. Njezin jednostavan stil, filozofska misao i ponekad neuvijen jezik, njezin poziv na oslobađanje žene kroz rad te njezina ustrajnost u dokazivanju da je „ženska priroda“ samo društveni konstrukt, doveli su do toga da se knjigu do dana današnjeg smatra stupom feminizma. Knjiga se bavi identite¬tom i drugošću žene te je predstavlja kroz brojne perspektive: biološku, psihoanalitičku, marksističku. Sve je to učinjeno kroz prizmu egzisten¬cijalizma, filozofije čija je de Beauvoir bila pobornica. Autorica također obrađuje književne prikaze žene na primjerima D. H. Lawrencea, Breto¬na, Stendhala itd. Autorica se bavi proživljenim iskustvom žene, njezinim formativnim godinama, položajem i preporučenim putom oslobađanja kroz obrazovanje i rad. Može se bez pretjerivanja reći da je knjiga temelj današnjih sve popularnijih rodnih studija, jer, kako kaže Judith Butler, Beauvoirina formulacija „Žena se ne rađa, nego postaje ženom“ prvi put u povijesti razdvaja pojmove „spola“ i „roda“. Knjiga je prevedena na četrdeset jezika. Learn More
Hard i Negri ne vjeruju da „Anđeo istorije“ nosi tek katastrofu za katastrofom i ma koliko situacija bila crna, oni upravo u zbivanjima 2011. godine vide mogućnost da se zaustavi dalja destrukcija i pustošnje u ime kapitala. Na tragu jedne druge Benjaminove izreke, i oni su bliski ideji da „revolucije možda nisu vozovi istorije već trenutak u kojem čovječanstvo povlači kočnicu“. Kočnica koja je povučena 2011. godine od „ Arapskog proljeća“ preko evropskog kontinekta pa do okupacije Voltstrita, nije uspjela zaustaviti voz koji juri kao da se ne obazire na upozorenje putnika, a nakon „pilule sreće“ koja je donijela kratkotrajnu ekstazu širom svijeta sad smo, nakon proljeća u zimi koja slogan „drugačiji svijet je moguć“ ponovo pretvara u ono što Englezi zovu wishful thinking (zamišlajnje koje je u raskoraku sa društvenom realnošću). Pa ipak Deklaracija Harda i Negrija ne daje samo obris pokreta i promjena izazvanih 2011. godine, već gleda u budućnost, služi kao putokaz koji umjesto odgovora– što ipak narav manifestira, postavlja pitanja. Pitanja čiji će odgovori doći tek na terenu. Learn More