Biologija

Sigurno i lako prepoznavanje uz iscrpan opis i bogate ilustracije Learn More

Vodič kroz prirodu, sigurno i lako prepoznavanje uz iscrpan opis i bogate ilustracije - sve o ljekovitom bilju. Learn More

Knjiga je namijenjena učenicima osmogodišnjih i srednjih stručnih (osobito šumarskih i poljoprivrednih) škola, pedagoških akademija i fakulteta, gdje se izučava ovaj predmet. Osim toga, knjiga ovakvog sadržaja bit će od velike koristi profesorima biologije, šumarskim inženjerima i tehničarima pri radu u praksi, kao i brojnim pejzažnim arhitektima i hortikulturnim stručnjacima. Zahvaljujući velikom broju fotografija u koloru, brojnim ilustracijama biljnih detalja, te jasnom i pristupačnom tekstu, knjiga će naći svoje čitatelje i među brojnim planinarima i turistima, te svim ljubiteljima prirode, kao i među onima koji se brinu o njezinoj zaštiti. Knjiga ima namjenu omogućiti čitatelju da se na najlakši i najbrži način upozna s našim domaćim (autohtonim) vrstama drveća i grmlja, dakle s vrstama koje su najistaknutiji predstavnici našega interesantnog i bogatog prirodnog okoliša. U knjizi je detaljno obrađena sva autohtona dendroflora, kao i neke strane dendrovrste, koje su se potpuno udomaćile na našim prostorima. Detaljno je obrađeno 237 vrsta (ili podvrsta) što pokazuje da je naša dendroflora (kao i cjelokupna flora) jedna od najbogatijih u Europi, a sa sljedećim potrebnim podatcima: habitus (vanjski izgled), kora, korijenov sustav, pupovi, listovi, cvjetovi, plodovi i sjemenke. Osim toga, navedeni su: vrijeme cvjetanja (zrenja), način razmnožavanja, opća rasprostranjenost, rasprostranjenost u susjedstvu i orijentacijska rasprostranjenost u Bosni i Hercegovini. Ono što knjizi daje visoku estetsku dimenziju su brojne prvoklasne originalne kolorne fotografije (njih preko 600) koje su načinjene na našim terenima u posljednjih 40 godina istraživačkog autorovog rada na polju flore i vegetacije dinarskog područja i šire. Learn More

Mi, životinje, najsloženiji smo objekti u znanom kosmosu. Kosmos koji poznajemo samo je djelić svekolikog kosmosa. Na drugim planetama možda postoje objekti složeniji od nas, a neki od njih možda već i znaju da postojimo. Ali to ne mjenja smisao mojih riječi. Složene stvari, ma gdje bile, zaslužuju posebno objašnjenje. Želimo da znamo kako su nastale i zašto su tako složene. Objašnjenje je, kao što ću pokazati, načelno vjerovatno isto za složene stvari bilo gdje u kosmosu. Isto je za nas, šimpanze, crve, hrastove i nemani iz dalekog svemira. S druge strane, ono neće biti isto za ono što ću zvati “jednostavne stvari” – stijene, oblake, rijeke, galaksije i kvarkove. Tim stvarima se bavi fizika. Šimpanze, psi, slijepi miševi, bubašvabe, ljudi, crvi, maslačci, bakterije i vanzemaljci, predmet su proučavanja biologije. Razlika je u složenosti dizajna. Biologija je nauka o složenim stvarima koje odaju utisak da su napravljene s nekom namjenom. Fizika proučava jednostavne stvari koje nas neće dovesti u iskušenje da se pozivamo na naum. Na prvi pogled, izgleda da su ljudske tvorevine poput računara i automobila izuzeci od tog pravila. One su složene i očigledno napravljene da bi nečemu služile, ali nisu žive i proizvedene su od metala i plastike a ne od krvi i mesa. Kroz cijelu ovu knjigu posmatraćemo ih kao biološke objekte. Šta je s našim tijelima? Svako od nas je mašina, isto kao avion samo mnogo složenija. Jesmo li i mi projektovani na nekakvom crtaćem stolu i jesu li nas montirali iskusni inženjeri? Odgovor je odričan. To je iznenađujući odgovor koji znamo i razumijemo tek posljednjih stotinjak godina. Kada je Čarls Darvin to prvi put objasnio, mnogi nisu htjeli ili nisu mogli da prihvate objašnjenje. I sâm sam odbijao da vjerujem u Darvinovu teoriju kada sam prvi put čuo za nju, još dok sam bio dijete. Gotovo svi koji su ikada živjeli na zemlji do druge polovine 19. vijeka čvrsto su vjerovali u suprotno – u teoriju svjesnog Tvorca. Mnogi i dalje vjeruju u to, vjerovatno zbog toga što pravo, Darvinovo, objašnjenje našeg postojanja još uvijek nije obuhvaćeno uobičajenim obrazovnim programom. Zbog toga ga mnogi sigurno pogrešno shvataju... Learn More

U knjizi se obrađuje vrijeme od utemeljenja Botaničkog vrta - nezaobilaznoga kulturnopovijesnog spomenika hrvatske metropole - do danas. Posebice je zanimljiv ilustrativni materijal (stari dokumenti, nacrti i fotografije te višebojne slike raznolikih i rijetkih biljaka i motiva iz sadašnjega biljnog blaga toga malog parka prirode. Autorica spominje mnoge osobe i zbivanja koja pobliže oslikavaju društveno-političko ozračje u Zagrebu tijekom proteklog stoljeća. Na kraju je sažetak na njemačkome, engleskome, francuskome i talijanskom jeziku. Learn More

Djelo Podrijetlo čovjeka sastoji se od dva dijela, raspoređena u dvije knjige (Podrijetlo ili postanak čovjeka i Spolna selekcija). U prvome dijelu Darwin istražuje ponašanje i morfologiju životinja te zaključuje da ni čovjek nije plod posebnog čina stvaranja, nego da vuče podrijetlo iz životinjske podloge. Darwin, dakle, dokazuje da čovjek po svojim ljudskim duhovnim i emocionalnim sposobnostima nije neka izolirana zbiljnost u prirodi, odnosno da ima dovoljno dokaza o životinjskom podrijetlu i evolucijskom postanku čovjeka i svih njegovih zaista velikih i osebujnih sposobnosti. Drugi dio knjige nastavak je te rasprave, i to u svjetlu Darwinova načela spolnog odabira. Pisac opširno pokazuje kako u mnogih vrsta postoje razlike među spolovima koje su plod spolnog odabira i, dalje u evoluciji, ishodište za razvoj mnogih novih sposobnosti, sve do specifično ljudskih duhovnih sposobnosti, intelekta i imaginacije, s moralnim ponašanjem kao vrhuncem ljudskosti. Learn More

Autori na pristupačan i zanimljiv način otkrivaju čitatelju čudesan svijet gljiva, vrste i rasprostranjenost, ljekovita svojstva i nove spoznaje o mogućnostima liječenja gljivama. Knjiga obiluje izvanrednim prilozima u boji, originalnim fotografijama, a povrh svega je zanimljiva zbirka kulinarskih recepata koji pokazuju pravo bogatstvo primjene gljiva u prehrani, što će zasigurno izazvati zanimanje šireg čitateljstva. Learn More

Svjedoci smo paradoksa: Dokazni materijal za evoluciju raste iz dana u dan i nikad ti dokazi nisu bili jači. Istodobno, slabo upućeni protivnici evolucije, kreacionisti, glasniji su nego ikad. Ova je knjiga autorov sažetak dokaza da je teorija evolucije zapravo činjenica – jednako nepobitna koliko i svaka druga znanstvena činjenica. NAJVEĆA PREDSTAVA NA ZEMLJI je prvi objavljeni prijevod u svijetu najnovije knjiga Richarda Dawkinsa, britanskog evolucijskog biologa kojeg je časopis Prospect proglasio jednim od 10 svjetskih intelektualaca s najvećim utjecajem na javnost (engleski original izašao je u rujnu 2009.) Na početku 21. stoljeća 44 posto Amerikanaca (a slični postoci, manje-više vrijede i u europskim zemljama) smatra da su čovjek i sva bića na Zemlji nastali prije oko 10.000 godina i da ih je stvorio Bog. Pobornici tog kreacionizma i brojni vjerski fundamentalisti, posebno utjecajni u SAD, ne prihvaćaju evoluciju života na Zemlji koja traje već milijardama godina, premda za to postoje nebrojeni dokazi. Dawkins ustaje protiv očite kreacionističke besmislice, koja se u nekim sredinama čak nastoji prikazati kao „znanstvena teorija“ posve ravnopravna s teorijom evolucije, pa stoga i predavati u školama. Kreacionisti tvrde kako je živi svijet previše savršen i složen da bi se mogao razviti bez pomoći nekog „inteligentnog dizajnera“ te da, po njima, nema dokaza za Darwinovu teoriju. Dawkins je stoga odlučio odgovoriti kreacionistima uz pomoć čudesnih dokaza svugdje oko nas. Potrebno je samo željeti i znati gledati pa da se vidi kako je dugotrajna evolucija života ne samo moguće već je i jedino prihvatljivo objašnjenje sveukupnog bogatstva života. Knjiga Najveća predstava na Zemlji uzbudljivo je putovanje kroz nepojmljivo dugu evoluciju života, od najjednostavnijih biokemizama do danas. Osim kao odgovor kreacionistima, objavljivanje ove knjige potaknuto je i s 150. obljetnicom prvoga izdanja djela Postanak vrsta i 200. obljetnicom rođenja njenog autora, Charlesa Darwina. Learn More

Gotovo sve vrste odabrane u ovoj knjizi optimalne uslove za život nalaze u ekosistemima oko snježnika na našim najvišim planinama, u pukotinama stijena alpinskog i subalpinskog pojasa, na šiparima ispod planinskih vrhova, a samo manji broj se spušta niz planine, do pojasa klekovime bora ili livada gorskog pojasa. Learn More