Lektire

Čim se spomene Jagoda Iličić, mnogima su prve poveznice djeca, priče, bajke. Život Jagode Iličić, u svim segmentima, povezan je s djecom. Rođena je 1972. godine u Brezama kod Tuzle. Piše i za velike i za one mnogo važnije, male ljude. Djeca koja je slijede okupljaju se u Klubu čitalaca Knjigolina i prijatelji koji je osnovala kako bi u njemu ostvarila svoj tajni plan - naviknuti što više dječaka i djevojčica na radosti putovanja kroz svijet mašte. Mora da su to vidjeli i neki ozbiljni ljudi jer su joj do sada dodijelili niz nagrada, među kojima su najznačajnije Mali Princ za najbolju knjigu za djecu i mlade objavljenu na prostoru Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore 2012. godine. Nominirana je i za prestižnu, svjetsku nagradu Astrid Lindgren 2015. godine koja se dodjeljuje najznačajnijim stvaraocima i promotorima književnosti za djecu iz cijelog svijeta. Za najvažnije male ljude objavila je knjige: Snovi sedefaste školjke, Nisam kriv što sam krokodil, Brkovi od kečapa, Uspavanka za Knjigosaura. Usrećila je i brojne školarce kao autorica i koautorica čitanki: Liliput, Potraga za blagom, Čarobna šuma, Čarolije malog svijeta. Learn More

Bajka Šuma Striborova uči svakog čitaoca da ne smije ljudima suditi na temelju njihovog izgleda, nego da ih treba gledati na temelju onog što su napravili, a to su njihova djela. Mladić je u bajci bio očaran ljepotom djevojke-zmije i upravo zbog te ljepote nije primjećivao koliko je zla osoba. Za razliku od mladića njegova je majka imala više iskustva i odmah je otkrila loš karakter svoje snahe. Ali budući da je ljubav slijepa, zaljubljenog čovjeka teško je odvratiti od predmeta njegove ljubavi. Tako je i starica bila prognana kada je sina pokušala uvjeriti ko mu je žena. Ali zbog poštenja i dobrog bakina srca, u najtežim vremenima pomogla su joj mistična bića. Ivana Brlić-Mažuranić u bajci je opisala i istaknula veliku ljubav majke prema sinu, što i nije čudno jer je starica majka koja će voljeti svoje dijete bez obzira kakvo je i u svakom trenutku života je spremna žrtvovati se za njega, iako je on nepravedan prema njoj. Veličina majčine ljubavi posebno se vidi na samom kraju bajke, kada starica odbacuje vlastitiu sreću kako bi sačuvala sjećanje na svoga sina, čak i nakon nepravde koju joj je učinio. Upravo zbog toga je na kraju i dočekala svoju pravdu. Kao i svaka bajka, i ova završava sretno. Likovi su dobili onakav kraj kakav zaslužuju - dobri su završili sretno, zli nesretno, ali je baš svako, kao i čitalac, naučio životnu lekciju. Learn More

Bustan (Voćnjak ili Mirisna bašča) Saadi je završio 1257. godine. Pisan u formi mesnevije, Bustan je načelno sličan filozofsko didaktičkim poemama kakve su pisali Sanai, Attar, Nizami… A opet, Bustan je sasvim originalan i po svom konceptu, i po Saadijevom čistom, jednostavnom ali elegantnom jeziku, nepogrešivo prepoznatljivom uhu svakog ljubitelja poezije. U svakom slučaju, dovoljno originalan i vrijedan da su ga, kako arhivi od Kine i Indije do Bosne svjedoče, kroz stoljeća kalemi prepisivali u knjige lokalnih ljubitelja lijepog stiha i mudre riječi na perzijskom jeziku. (Muamer Kodrić) Learn More

Henrika Ibsena svjetska kulturna javnost prepoznaje i određuje kao izumitelja moderne drame. On je svoj život duže od pola stoljeća posvetio umjetnosti drame i bez ikakve sumnje smatra se najvećim i najutjecajnijim dramtičarem našeg vremena. Mnogi poznavaoci Ibsenova književnog djela poseb­no ističu krajnju dorađenost i proživljenost njegovih replika koje jezik svakodnevnice uzdižu do jezika umjet­nosti, postaju neka vrsta psihološke stenografije. Drugi upućuju na važnost podteksta, u čemu se Ibsen pokazuje izrazito vizualnim autorom, odnosno ukazuju na složenost njegova književno-umjetničkog elementarija po kojemu su te drame namijenjene i za scen­sko izvođenje i za čitanje. U ovom su izdanju tri drame (Stubovi društva, Lutkina kuća /Nora/, Divlja patka), koje, svaka za sebe, predstavljaju visoke domete dramske umjetnosti, ali označavaju i neke od prijelomnih momenata u Ibsenovu književnom razvoju. Learn More

JEDINSTVENA KNJIGA NA NAŠEM TRŽIŠTU, UZ POMOĆ KOJE ĆETE SE JOŠ VIŠE ZBLIŽITI S VAŠIM DJETETOM. Slikovnica Izlet govori o danu koji otac i sin zajedno provode u prirodi. Odlaze na planinarenje i ondje doživljavaju brojne pustolovine koje ce im ostati u trajnom sjećanju i koje ih, što je još važnije, još dublje povezuju. Riječ je o jednoj od rijetkih knjiga koja se izravno bavi odnosom oca i djeteta, a namijenjena je djeci uzrasta od dvije do pet godina. Slikovnica nema popratni tekst, jer je zamišljena da je djeci ispripovijedaju sami roditelji (uz pomoć slika), čime se postiže još jedno povezivanje roditelja i djeteta. Autor slikovnice je Pete Oswald, nagrađivani američki ilustrator koji je sudjelovao u nastanku nekih od najpoznatijih animiranih filmova današnjice, poput Madagaskara, HotelaTransilvanije, Oblacno s cuftama te Angry Birds. Learn More

Hlapić je bio dječak koji je radio kao šegrt kod majstora Mrkonje i njegove žene. Majstor se prema njemu nije lijepo odnosio, pa je Hlapić odlučio otići. Na svom putu 6 dana i 7 noći, upoznao je mnogo zanimljivih ljudi i životinja, a i zaljubio se u Gitu koja je tražila svoje roditelje. Usput, upoznao je starog štakora koji je sa svojim prijateljem ktao po selu, a Hlapiću već prvu noć ukrao čizmice. Na kraju putovanja, Hlapić je odveo Gitu svojoj kući majstoru i majstorici, za koje se na kraju saznalo da su Gitini pravi roditelji. Learn More

TROJICA U TRNJU Pavla Pavličića, zanimljiv i uzbudljiv krimić za djecu mlađeg školskog uzrasta, ujedno je i lektirni naslov koji je doživio brojna izdanja. Hrvoje, Braco i Tut žive u nezanimljivom zagrebačkom naselju Dugavama. Po cijele se dane igraju pucajući iz pištolja na napuštenom gradilištu. Hrvoje je jednoga dana morao otići u Trnje, gdje je nekad stanovao, nahraniti bakina psa i mačka jer je ona otišla u toplice. I više se nije vratio. Svi ga uzaludno traže, a u isto vrijeme opljačkana je i banka u Trnju. Braco i Tut dali su se u potragu za Hrvojem… Learn More

Dječji roman u stihovima Mačak Džingiskan i Miki Trasi iz 1968. godine, jedno je od najpoznatijih djela proslavljene hrvtaske pjesnikinje Vesna Parun, za koji je dobila i Nagradu Grigor Vitez. Learn More

Learn More