Zašto je Bosna a ne ništa

Nesumnjivo je da se kao društvo nalazimo na odlučujućem istorijskom i političkom raskršću gdje izbor puta ka promjenama nije jednostavno izvršiti, što zbog opterećenja iz prošlosti, toliko i zbog vremena sadašnjeg koje nije pouzdan oslonac za fiksiranje dugoročnijih programa i njihovih izgleda. Utoliko je veća odgovornost za ono šta i kako mislimo, radimo i predlažemo kao budući projekat da Bosna ne bude ništa. Nerzuk Ćurak nas ovom svojom knjigom uvodi u neobičan svijet mišljenja o životu ljudi i društva, u filozofiju oslobođenja i hrabrenja u borbi sa pesimizmom i pasivnošću koja u bitnome karakterizira našu, bosanskohercegovačku trenutnu duhovnu situaciju. (Sarina Bakić, profesorica sociologije kulture na Univerzitetu u Sarajevu). Nekada davno bila je utopija, samo jedan prkosan san jer to mjesto zaboga ne može postojati (οu–topos), misliti i željeti i zahtijevati da svi ljudi budu isti, da svaki čovjek ima svoje dostojanstvo koje mora biti jednako poštovano kao dostojanstvo bilo kog drugog člana društva. A onda je ta utopija malo po malo, nakon mnogo žrtava i par revolucija, postala stvarnost u mnogim uglovima svijeta: rodila se građanska demokratija, mjesto gdje zajednica građana tj. narod (demos) vlada (kratos). Ali i dalje, u srcu Evrope, postoji zemlja gdje su takve misli i želje i zahtijevi još uvijek viđeni kao utopija jer se mnogima, ali dakako ne i svima, čini da njome ne može da upravlja (politički) narod već da nad njom moraju vladati (etnički) narodi, da to nikako ne može biti demos-kratija, već da mora biti i ostati ethnoi-kratija. Da tako ne mora biti, da tako ne smije biti, nam govori ova zbirka eseja Nerzuka Ćurka: neumoljiva prema vlastodršcima, kristalno jasna, opčinjena ljubavlju prema jednoj zemlji i njenim građankama i građanima, prema slobodi i jednakosti. Ukratko: prkosna od sna. (Nenad Stojanović, profesor političkih nauka na univerzitetu u Ženevi)