Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja

U ovoj su knjizi obrađena sva temeljna pitanja bitna za istraživanje odgoja i obrazovanja. To su: istraživačke paradigme, vrste istraživanja u odgoju i obrazovanju, tijek istraživanja, postupci i instrumenti istraživanja, analiza podataka i primjena rezultata. Ovo drugo izdanje sadrži izmijenjen i dopunjen tekst svih poglavlja knjige. Namijenjena je svima onima koji se osposobljuju za istraživanje odgoja i obrazovanja ili koji sječu metodološku pismenost u području odgoja i obrazovanja. Dobro će doći i stručnjacima koji žele svoju metodološku neobrazbu osvježiti novim razvojima u metodologiji pedagoških istraživanja. Iz knjige Pri razgovorima i napisima o učiteljskoj djelatnosti (i šire, svih prosvjetnih djelatnika-praktičara), o studiju za tu djelatnost kao i o usavršavanju u njezinom tijeku javlja se i pitanje je li učitelji, osim što trebaju biti dobri stručnjaci u svojoj praksi, trebaju biti i znanstvenici koji nastoje i znanstveno proučavati svoj posao, tj. Odgojno-obrazovnu djelatnost? Odgovor je nedvojben: Učitelj, upravo zato, da bi bio vrstan realizator svog odgojno-obrazovnog rada, treba ga umjeti i znanstveno utemeljiti. Zato je potrebno da u okviru svoje stručne izobrazbe usvoji praktične i teorijske osnove znanstvenog istraživanja odgoja i obrazovanja, kako bi ostvario svoju visokokvalitetnu stručnost i visoko učinkovitu praksu. Ne radi se ovdje o osposobljavanju učitelja da bude u prvom redu znanstvenik. Za njega učenici nisu i ne smiju biti prije svega objekti znanstvenog istraživanja, nego osobe kojima on pomaže u njihovom razvoju. Tomu pridonose i rezultati znanstvenog istraživanja - njegovog, ali i onih istraživača kojima je znanost temeljna djelatnost. To, naravno ne znači da se znanstvenim istraživanjem može odgovoriti na sva pitanja, sve probleme učiteljeva rada - što bi proizišlo iz netočnog, scientističkog stanovišta. Učiteljeva izobrazba, kao i daljnje usavršavanje, treba se uskladiti sa stavom koji proizlazi iz naslova jednog starog udžbenika hrvatskog jezika i književnosti: Plodovi uma i srca. Ostvarenje te sintagme važi i za čitavu prosvjetnu struku. Pritom ćemo se vjerojatno svi složiti da u njoj srce ima prednost, ali je tu bitan i element uma. A da bi on odgovorio svojoj svrsi, nužan je i udjel znanstvenog elementa, koji se ostvaruje istraživanjem odgoja i obrazovanja.