Antroponimija i toponimija bosanskoga srednjovjekovlja

Pitanje antroponimije i toponimije i njene građe u srednjevjekovnim bosanskim pisanim izvorima samo po sebi je značajno naučno pitanje, ne samo u smislu teorijskom i praktičnoistraživačkom filološkom i lingvističkom, nego je veoma važno i u pogledu značaja i karaktera bosanskih pisanih spomenika iz srednjeg vijeka i prisustva te građe u njima. Upravo takva građa po prvi put se kod nas u bosnisti na cjelovitiji način prezentira i analizira, što je također samo po sebi značajno i za bosnistiku važno, pogotovo za njenu dijahronijsku istraživačku liniju. Pred nama je rukopis koji nudi preciznu i vrlo ozbiljnu analizu te građe, rukopis koji čak metodološki nema pouzdanijih uzora ni u samoj serbokroatistici, pa stoga autorici ˮu startuˮ čestitamo na temi i na ozbiljnosti i spremnosti odnosno sposobnosti da se sa tom složenom temom uhvati u koštac. Lingvistička dijahronijska i uporedna analiza bogate građe srednjevjekovnih bosanskih spomenika autoricu nedvojbeno vodi ka zaključivanjima karaktera autentičnih bosanskih interferencija i slojevitosti međukulturnih utjecaja na prostoru Bosne. Ta građa prezentirana je metodološki vrlo korektno i protumačena lingvistički dosta zrelo i obuhvatno, tako da možemo zaključiti da se ovdje radi o ozbiljnoj naučnoj radnji koju pozdravljamo i radujemo se njenoj pojavi. Prije svega zato što je ovdje iz pera mladog istraživača izišla jedna vrlo ozbiljna naučna analiza građe veoma važne za objašnjavanje razvojnih tokova odnosno historije i samoga bosanskoga pisanog, pa i govornog jezika. Ovaj rukopis nas zapravo vrlo ubjedljivo uvjerava u to da su u bosnistici, sa čisto naučnog aspekta, najurgentnija i najvažnija, naučno najpotrebnija i najpouzdanija, baš ovakva dijahronijska istraživanja građe bosanskog jezika, građe koja se vremenski, pa i višežanrovski, proteže od srednjevjekovlja do XX stoljeća. Ta građa analizirana npr. na način kako to čini autorica Šabić, bit će najpouzdaniji temelj za izrade budućih velikih sinteza i projekata u bosanskom jeziku. akademik prof. dr. Dževad Jahić