Tragovi na duši

Na samom prijelazu stoljeća Philip Roth napisao je roman koji kroz priču o Colemanu Silku govori o nedavnoj prošlosti Amerike više negoli većina faktografskih djela. Priča započinje 1998. godine u jeku jedne od najvećih seksualnih afera zbog koje je predsjednik države primoran odstupiti s dužnosti, a s druge strane, u gradiću u Novoj Engleskoj slično se događa cijenjenom sveučilišnom profesoru Colemanu Silku nakon što ga otpuže za rasizam. Ili ih je progutala kmica? rečenica je, interpretirana na (očekivan) politički način, koja je Colemana koštala svega što je do tada stvorio. A čitatelj će se vrlo brzo zapitati – je li ironija njegove sudbine mogla biti veća? Događaji zatim slijede u dramatičnom taktu – izopćenje od strane prijatelja i kolega, smrt supruge izazvana emocionalnom traumom, udaljavanje od djece, a na koncu i burna seksualna veza s dvostruko mlađom ženom, nepismenom čistačicom Faunijom Farley. Upravo u tom stanju potpune “seksualne opijenosti”, u svojoj sedamdeset i prvoj godini, zatječe ga pripovjedač romana Nathan Zuckerman. Zaveden pričom svog karizmatičnog junaka, Zuckerman prolazi, u napetom i odlučnom ritmu, kroz rasnu i rodnu politiku, rat u Vijetnamu, besmisao političke korektnosti, problem opadanja intelektualnih kriterija i komercijalizacije sveučilišta, ispisujući povijest SAD-a druge polovice 20. stoljeća, ali i pravi literarni i imaginativni tour de force. Roman Tragovi na duši po mnogima je Rothov najbolji roman u kojem su njegov književni talent, pripovjedačka zrelost i kreativna vještina dosegnuli umjetnički zenit. Roman je osvojio nekoliko prestižnih književnih priznanja kao što su Nagrada W. H. Smith, Nagrada PEN/Faulkner, i Prix Médicis éntranger. Na hrvatski jezik vjerno ga je i nadahnuto prevela Ivana Ostojčić, a grafički izgled mu osmislila Željka Tkalčec.