Teorija književnosti

Što je to književnost? Po čemu se ona izdvaja kao posebna duhovna i stvaralačka djelatnost čovjeka? Kako se ona razumijevala u prošlosti i kako se danas razumijeva? Što podrazumijevaju pojmovi MIMESIS, EKSPRESIJA, SYMBOL? Što je to književni tekst? Po čemu se on razlikuje od znanstvenih, povijesnih, filozofskih, publicističkih i drugih neknjiževnih tekstova? Po čemu se jezik književnog teksta razlikuje od prirodnog jezika, tj. jezika kojim inače govorimo i pišemo? Po čemu jedan tekst prepoznajemo kao književni tekst? Što podrazumijevaju pojmovi INTERTEKST, METATEKST, DIJALOGIZAM? Kako se strukturira književni tekst? Kakvu ulogu u njemu ima RITAM? Kako se u njemu proizvode ZNAČENJA? Što označavaju pojmovi EUFONIJA, METAR, TROP, PARODIJA? Kako se klasificiraju književni tekstovi? Što je to književni žanr? Koje su bitne odlike EPA, BALADE, NOVELE, PARSE? To su samo neka od pitanja koja su postavljena u ovoj knjizi. Neka od njih su opća i tiču se same prirode književnosti, druga su specifična i odnose se na pojedine pojmove koji se javljaju onog časa kad pristupimo konkretnim književnim pojavama. Što se tiče prvih, općih pitanja, pokazat će se da se gotovo na svako od njih može dati više nego jedan valjan odgovor. Što se tiče drugih, stvar je, međutim, drukčija, jer je u najvećem broju slučajeva riječ o terminima koji su relativno čvrsti, pa je i njihovo značenje pojmovno određenije. Kako oni ulaze u diskurs koji konstituira sam pojam književnosti, moramo ih upotrebljavati s izvjesnom mjerom preciznosti, zbog čega ih je nužno konkretnije definirati. (A ovdje se tako definira više od 500 takvih književnih termina.)