Dostavljamo i u SAD!

Cijena dostave | Vrste plaćanja

+387 35 225 027

point@knjiga.ba

Dobrodošli!

Molimo prijavite se ili napravite svoj profil!



Slika knjizicaProizvoda u bazi

26.126

Facebook slicica

Katalog

Teorija izbora - nova psihologija osobne slobode

Teorija izbora - nova psihologija osobne slobode

Kliknite dva puta da vidite sliku u normalnoj rezoluciji

Zoom Out
Zoom In

Više slika


ISBN:

953-180-090-1

Ilustracija:

Da - crno-bijelo

Izdavač:

Dostupnost:

rasprodano

Šifra:

N2054

Broj strana:

302

Težina:

467 g

Cijena:

Dostupnost: Na stanju

48,00 KM
rasprodano

Kategorije:

Sadržaj:

Teorija izbora je izazov staroj tradiciji temeljenoj na načelu ja znam što je za tebe dobro, jer ona nastoji odgovoriti na pitanje na koje smo cijeli život pokušavali odgovoriti: Kako možemo biti slobodni živjeti načinom na koji želimo, a i dalje se dobro slagati s ljudima koji su nam u životu značajni? (dr. William Glasser)

IZ RECENZIJA
U knjizi Teorija izbora autor naglašava da gotovo sve psihičke teškoće proizlaze iz činjenice što ne umijemo razviti zadovoljavajuće odnose u tri glavna područja: obitelji, školi i na radnom mjestu. Zašto? Dr. W. Glasser vjeruje da su naše osnovne psihičke potrebe nasljedne, zapisane u našoj genskoj osnovi, ali su razlike u našim tumačenjima njihova značenja tako velike da se ponekad ne uspijevamo dogovoriti. Svaki se čovjek, naime, povodi u tome za svojim iskustvom, pohranjenim u dijelu memorije koji autor naziva svijet kvalitete. Vođeni svojim svijetom kvalitete, stalno pokušavamo mijenjati vanjski svijet i prilagoditi ga svojim potrebama. U odnosu s drugim čovjekom, tj. u susretu dva kontrolirajuća sustava koji djeluju na isti način, njihove se potrebe međusobno isključuju.
Tu počinje drama međuljudskih odnosa koji već tisućljećima u tom pogledu ne napreduju, jer pristajemo uz psihologiju izvanjske kontrole.
Poučimo li pak ljude teoriji izbora, spoznat će da kontrolirati mogu jedino sami sebe i svoj život. Također će spoznati da se za zadovoljavajuće odnose u sadašnjosti ne treba vraćati u prošlost niti ju ispravljati, nego naučiti odabirati ponašanja koja zadovoljavaju oba partnera u bilo kojem odnosu.
Leon Lojk

- IZ SADRŽAJA
- Predgovor
- Zahvale
- I. dio: Teorija
- 1. Trebamo novu psihologiju
- 2. Osnovne potrebe i osjećaji
- 3. Vaš svijet kvalitete
- 4. Cjelokupno ponašanje
- 5. Kompatibilnost, osobnost i snaga potreba
- 6. Sukob i realitetna terapija
- 7. Kreativnost

- II. dio: Praksa
- 8. Ljubav i brak
- 9. Povjerenje i vaša obitelj
- 10. Školanje, obrazovanje i kvalitetne škole
- 11. Teorija izbora na radnom mjestu
- III. dio: Primjena
- 12. Kvalitetna zajednica
- 13. Redefinirajte svoju osobnu slobodu

- Dodatak: Institut William Glasser

IZ KNJIGE
Svi mi rano u životu susretnemo ljude koji ne samo da su otkrili što je dobro za njih, nego su, nažalost, otkrili i što je dobro za nas. Naoružani ovim otkrićem, sljedeći tradiciju koja je tisućama godina dominirala našim mišljenje, oni osjećaju obvezu pokušati nas prisiliti da činimo ono što oni znaju da je ispravno. Naš otpor sili najveći je izvor ljudske patnje. Teorija izbora je izazov ovoj staroj tradiciji temeljnoj na načelu ja znam što je za tebe dobro, jer ona nastoji odgovoriti na pitanje, na koje smo cijeli život pokušavali odgovoriti: Kako možemo biti slobodni živjeti načinom na koji želimo, a i dalje se dobro slagati s ljudima koji su nam u životu značajni?
dr. William Glasser

DESET AKSIOMA TEORIJE IZBORA (Teorija izbora, str. 294-297; skraćeno)
1. Jedina osoba čije ponašanje možemo kontrolirati smo mi sami. U praksi, ako smo spremni snositi posljedice, a to su gotovo uvijek teška kazna ili smrt, nitko nas ne može natjerati da učinimo nešto što nećemo. Pod prijetnjom kazne rijetko ćemo ono što radimo napraviti dobro.
2. Sve što od ljudi možemo dobiti ili im dati jest informacija. Kako ćemo se nositi s tom informacijom pitanje je našega ili njihova izbora.
3. Svi dugoročni duševni problemi su problemi odnosa. Djelomičan uzrok brojnih drugih problema, kao što su bolovi, nesvjestice, slabost i neke kronične bolesti - uobičajeno zvane autoimune bolesti - bolesti su odnosa.
4. Problematična veza je uvijek dio našega sadašnjeg života.
5. Ono što se dogodilo u prošlost i što je bolno čvrsto je povezano s onim što radimo, no stalno vraćanje na bolnu prošlost može učiniti vrlo malo ili ništa za ono što trebamo učiniti sada - poboljšati važnu postojeću vezu.
6. Pokreće nas pet genetičkih potreba: preživljavanje, ljubav - pripadanje, moć, sloboda i zabava.
7. Te potrebe možemo zadovoljiti samo ako zadovoljimo sliku ili slike u našem svijetu kvalitete. Ako u svoj svijet kvalitete stavimo slike koje ne možemo zadovoljiti, odbacujemo slobodu.
8. Sve što od rođenja do smrti možemo činiti jest ponašati se. Svako je naše ponašanje cjelokupno ponašanje, koje se sastoji od četiri nedjeljive komponente: aktivnosti, mišljenja osjećanja i fiziologije.
9. Sva su cjelokupna ponašanja definirana glagolima, najčešće infinitivom ili glagolskom imenicom, a ime dobivaju po najprepoznatljivijoj komponente - primjerice, odabirem depresirati, umjesto patim od depresije ili depresivan sam.
10. Sva su cjelokupna ponašanja izabrana, no neposrednu kontrolu imamo samo nad komponentom aktivnosti i mišljenja. Međutim, svoje osjećaje i fiziologiju možemo kontrolirati posredno, kroz načine na koji odabiremo razmišljati i djelovati.
Kadgod osjećate kao da nemate onoliko slobode u nekom odnosu koliko biste željeli, to je zato što vi, vaš partner ili oboje niste spremni prihvatiti aksiom teorije izbora: Možeš kontrolirati samo svoj život. Dokle god ne naučite taj aksiom, nećete moći primijeniti ni jednu zamisao teorije izbora, kao što su osnovne potrebe, svijet kvalitete i cjelokupno ponašanje. No, kada ga jednom usvojite, sva će vam teorija izbora postati prihvatljiva. Tada ćete moći slobodno odabirati približiti se ljudima s kojima želite biti bliski, bez obzira na to kako se oni ponašaju. No, što više i oni budu učili teoriju izbora, to ćete se s njima bolje slagati. Teorija izbora podržava to zlatno pravilo. Da biste mogli zadobiti slobodu i upotrijebiti je - svrha je ove knjige.

  • Originalni naziv: Choice Theory - a new...
  • Prevodilac: Mirjana Zećirević
  • Izdanje: 1
  • Godina: 2000
  • Jezik: Hrvatski jezik
  • Vrsta uveza: Meki uvez
  • Pismo: Latinica
  • Veličina: 160x230
  • Zemlja porijekla: Hrvatska
  • Stanje: Nova

Detalji

Teorija izbora je izazov staroj tradiciji temeljenoj na načelu ja znam što je za tebe dobro, jer ona nastoji odgovoriti na pitanje na koje smo cijeli život pokušavali odgovoriti: Kako možemo biti slobodni živjeti načinom na koji želimo, a i dalje se dobro slagati s ljudima koji su nam u životu značajni? (dr. William Glasser) IZ RECENZIJA U knjizi Teorija izbora autor naglašava da gotovo sve psihičke teškoće proizlaze iz činjenice što ne umijemo razviti zadovoljavajuće odnose u tri glavna područja: obitelji, školi i na radnom mjestu. Zašto? Dr. W. Glasser vjeruje da su naše osnovne psihičke potrebe nasljedne, zapisane u našoj genskoj osnovi, ali su razlike u našim tumačenjima njihova značenja tako velike da se ponekad ne uspijevamo dogovoriti. Svaki se čovjek, naime, povodi u tome za svojim iskustvom, pohranjenim u dijelu memorije koji autor naziva svijet kvalitete. Vođeni svojim svijetom kvalitete, stalno pokušavamo mijenjati vanjski svijet i prilagoditi ga svojim potrebama. U odnosu s drugim čovjekom, tj. u susretu dva kontrolirajuća sustava koji djeluju na isti način, njihove se potrebe međusobno isključuju. Tu počinje drama međuljudskih odnosa koji već tisućljećima u tom pogledu ne napreduju, jer pristajemo uz psihologiju izvanjske kontrole. Poučimo li pak ljude teoriji izbora, spoznat će da kontrolirati mogu jedino sami sebe i svoj život. Također će spoznati da se za zadovoljavajuće odnose u sadašnjosti ne treba vraćati u prošlost niti ju ispravljati, nego naučiti odabirati ponašanja koja zadovoljavaju oba partnera u bilo kojem odnosu. Leon Lojk - IZ SADRŽAJA - Predgovor - Zahvale - I. dio: Teorija - 1. Trebamo novu psihologiju - 2. Osnovne potrebe i osjećaji - 3. Vaš svijet kvalitete - 4. Cjelokupno ponašanje - 5. Kompatibilnost, osobnost i snaga potreba - 6. Sukob i realitetna terapija - 7. Kreativnost - II. dio: Praksa - 8. Ljubav i brak - 9. Povjerenje i vaša obitelj - 10. Školanje, obrazovanje i kvalitetne škole - 11. Teorija izbora na radnom mjestu - III. dio: Primjena - 12. Kvalitetna zajednica - 13. Redefinirajte svoju osobnu slobodu - Dodatak: Institut William Glasser IZ KNJIGE Svi mi rano u životu susretnemo ljude koji ne samo da su otkrili što je dobro za njih, nego su, nažalost, otkrili i što je dobro za nas. Naoružani ovim otkrićem, sljedeći tradiciju koja je tisućama godina dominirala našim mišljenje, oni osjećaju obvezu pokušati nas prisiliti da činimo ono što oni znaju da je ispravno. Naš otpor sili najveći je izvor ljudske patnje. Teorija izbora je izazov ovoj staroj tradiciji temeljnoj na načelu ja znam što je za tebe dobro, jer ona nastoji odgovoriti na pitanje, na koje smo cijeli život pokušavali odgovoriti: Kako možemo biti slobodni živjeti načinom na koji želimo, a i dalje se dobro slagati s ljudima koji su nam u životu značajni? dr. William Glasser DESET AKSIOMA TEORIJE IZBORA (Teorija izbora, str. 294-297; skraćeno) 1. Jedina osoba čije ponašanje možemo kontrolirati smo mi sami. U praksi, ako smo spremni snositi posljedice, a to su gotovo uvijek teška kazna ili smrt, nitko nas ne može natjerati da učinimo nešto što nećemo. Pod prijetnjom kazne rijetko ćemo ono što radimo napraviti dobro. 2. Sve što od ljudi možemo dobiti ili im dati jest informacija. Kako ćemo se nositi s tom informacijom pitanje je našega ili njihova izbora. 3. Svi dugoročni duševni problemi su problemi odnosa. Djelomičan uzrok brojnih drugih problema, kao što su bolovi, nesvjestice, slabost i neke kronične bolesti - uobičajeno zvane autoimune bolesti - bolesti su odnosa. 4. Problematična veza je uvijek dio našega sadašnjeg života. 5. Ono što se dogodilo u prošlost i što je bolno čvrsto je povezano s onim što radimo, no stalno vraćanje na bolnu prošlost može učiniti vrlo malo ili ništa za ono što trebamo učiniti sada - poboljšati važnu postojeću vezu. 6. Pokreće nas pet genetičkih potreba: preživljavanje, ljubav - pripadanje, moć, sloboda i zabava. 7. Te potrebe možemo zadovoljiti samo ako zadovoljimo sliku ili slike u našem svijetu kvalitete. Ako u svoj svijet kvalitete stavimo slike koje ne možemo zadovoljiti, odbacujemo slobodu. 8. Sve što od rođenja do smrti možemo činiti jest ponašati se. Svako je naše ponašanje cjelokupno ponašanje, koje se sastoji od četiri nedjeljive komponente: aktivnosti, mišljenja osjećanja i fiziologije. 9. Sva su cjelokupna ponašanja definirana glagolima, najčešće infinitivom ili glagolskom imenicom, a ime dobivaju po najprepoznatljivijoj komponente - primjerice, odabirem depresirati, umjesto patim od depresije ili depresivan sam. 10. Sva su cjelokupna ponašanja izabrana, no neposrednu kontrolu imamo samo nad komponentom aktivnosti i mišljenja. Međutim, svoje osjećaje i fiziologiju možemo kontrolirati posredno, kroz načine na koji odabiremo razmišljati i djelovati. Kadgod osjećate kao da nemate onoliko slobode u nekom odnosu koliko biste željeli, to je zato što vi, vaš partner ili oboje niste spremni prihvatiti aksiom teorije izbora: Možeš kontrolirati samo svoj život. Dokle god ne naučite taj aksiom, nećete moći primijeniti ni jednu zamisao teorije izbora, kao što su osnovne potrebe, svijet kvalitete i cjelokupno ponašanje. No, kada ga jednom usvojite, sva će vam teorija izbora postati prihvatljiva. Tada ćete moći slobodno odabirati približiti se ljudima s kojima želite biti bliski, bez obzira na to kako se oni ponašaju. No, što više i oni budu učili teoriju izbora, to ćete se s njima bolje slagati. Teorija izbora podržava to zlatno pravilo. Da biste mogli zadobiti slobodu i upotrijebiti je - svrha je ove knjige.

Dodatne informacije

Izdavač Alinea
Preporuka Ne

Tagovi Proizvoda

Koristite razmak za odvajanje oznaka. Koristite jednostruke navodnike (') za fraze

Moja korpa

Nemate proizvoda u svojoj Korpi.

Reklama

Newsletter