Dostavljamo i u SAD!

Cijena dostave | Vrste plaćanja

+387 35 225 027

point@knjiga.ba

Dobrodošli!

Molimo prijavite se ili napravite svoj profil!

Slika knjizicaProizvoda u bazi

35.024

Facebook slicica

Katalog

Televizija

Televizija

Kliknite dva puta da vidite sliku u normalnoj rezoluciji

Zoom Out
Zoom In

Više slika


ISBN:

81961484

Ilustracija:

Da - crno-bijelo

Izdavač:

Dostupnost:

rasprodano

Šifra:

M0447

Broj strana:

363

Težina:

463 g

Cijena:

Dostupnost: Na stanju

25,00 KM
rasprodano

Kategorije:

Sadržaj:

Televizija Dejvida Mek Kvina izašla je iz štampe 1998. godine, usred jednog perioda zahuktalog razvoja, perioda koji bismo slobodno mogli nazvati revolucionarnim; u tom razdoblju dovedene su u pitanje osnovne premise televizije i postavljen zahtjev za ponovnim promišljanjem i određivanjem medija. Čini mi se da ne bi bilo preterano reći datrenutno prisustvujemo vjerovatno najvećem preokretu, i možda najkritičnijem trenutku u razvoju televizije.

Digitalna tehnologija, koja u potpunosti preuzima oblast televizije, najavljuje korjenite promjene. S jedne strane, u proizvodnji programa ona otvara nove prostore, širi horizonte stvaralačkih mogućnosti, dovodi na scenu virtuelnu stvarnost (mada je, ruku na srce, stvarnost koju nam je predstavljala televizija veoma često bila virtuelna). S druge strane, u domenu emitovanja programa distribucije do krajnjeg korisnika, promjene će biti još dalekosežnije.

Efikasnost je postala ključna riječ naših dana. Prije desetak godina radiotelevizijsko okruženje je ličilo na skup kolega, skoro na neki džentlmenski klub. Danas je to bojno polje, surovi darvinovski svijet opstanka.

U takvim uslovima neminovno je preispitati metode i oblike obučavanja televizijskih poslenika. Kakvi su nam danas profesionalci potrebni? Kakav bi trebalo da bude njihov idealni profil? Koja znanja i osobine moraju posjedovati?

Nema sumnje da su televiziji potrebni specijalisti, specijalisti u oblasti novinarstva, tehnike, marketinga, režije, itd. Međutim, da bi zaista mogli dati stvaralački doprinos napretku televizije, svi ti specijalisti moraju pored potpunog vladanja svojom specijalnošću, veoma dobro poznavati i ostale oblasti, ostale vidove televizije. Oni moraju posjedovati veliku intelektualnu radoznalost i dobro vladati zanatskom stranom televizijskog posla. Televizijski direktor, ili urednik, mora znati koja je razlika između „601” i „MPEG 2” standarda, a televizijski inženjer ili tehničar mora biti u stanju da čita i shvata vizuelne kodove jednog složenog kadra, kao što umije da čita i razumije test signale.

Ovakvo sveobuhvatno znanje teško se može postići jednostavnim obučavanjem. Poslenike televizije treba obrazovati. To obrazovanje upravo mora da odgovori svim zahtjevima koje danas pred njih postavlja televizijski medij, da ih pripremi da na svojim plećima iznesu burnu promjenu koja se upravo događa, ali i da se suoče sa sljedećom koja će neminovno nastupiti kroz izvjestan broj godina.

  • Originalni naziv: Television
  • Prevodilac: Marija Đorđević
  • Izdanje: 1
  • Godina: 2000
  • Jezik: Srpski jezik
  • Vrsta uveza: Meki uvez
  • Pismo: Latinica
  • Veličina: 130x220
  • Zemlja porijekla: Srbija
  • Stanje: Nova

Detalji

Televizija Dejvida Mek Kvina izašla je iz štampe 1998. godine, usred jednog perioda zahuktalog razvoja, perioda koji bismo slobodno mogli nazvati revolucionarnim; u tom razdoblju dovedene su u pitanje osnovne premise televizije i postavljen zahtjev za ponovnim promišljanjem i određivanjem medija. Čini mi se da ne bi bilo preterano reći datrenutno prisustvujemo vjerovatno najvećem preokretu, i možda najkritičnijem trenutku u razvoju televizije. Digitalna tehnologija, koja u potpunosti preuzima oblast televizije, najavljuje korjenite promjene. S jedne strane, u proizvodnji programa ona otvara nove prostore, širi horizonte stvaralačkih mogućnosti, dovodi na scenu virtuelnu stvarnost (mada je, ruku na srce, stvarnost koju nam je predstavljala televizija veoma često bila virtuelna). S druge strane, u domenu emitovanja programa distribucije do krajnjeg korisnika, promjene će biti još dalekosežnije. Efikasnost je postala ključna riječ naših dana. Prije desetak godina radiotelevizijsko okruženje je ličilo na skup kolega, skoro na neki džentlmenski klub. Danas je to bojno polje, surovi darvinovski svijet opstanka. U takvim uslovima neminovno je preispitati metode i oblike obučavanja televizijskih poslenika. Kakvi su nam danas profesionalci potrebni? Kakav bi trebalo da bude njihov idealni profil? Koja znanja i osobine moraju posjedovati? Nema sumnje da su televiziji potrebni specijalisti, specijalisti u oblasti novinarstva, tehnike, marketinga, režije, itd. Međutim, da bi zaista mogli dati stvaralački doprinos napretku televizije, svi ti specijalisti moraju pored potpunog vladanja svojom specijalnošću, veoma dobro poznavati i ostale oblasti, ostale vidove televizije. Oni moraju posjedovati veliku intelektualnu radoznalost i dobro vladati zanatskom stranom televizijskog posla. Televizijski direktor, ili urednik, mora znati koja je razlika između „601” i „MPEG 2” standarda, a televizijski inženjer ili tehničar mora biti u stanju da čita i shvata vizuelne kodove jednog složenog kadra, kao što umije da čita i razumije test signale. Ovakvo sveobuhvatno znanje teško se može postići jednostavnim obučavanjem. Poslenike televizije treba obrazovati. To obrazovanje upravo mora da odgovori svim zahtjevima koje danas pred njih postavlja televizijski medij, da ih pripremi da na svojim plećima iznesu burnu promjenu koja se upravo događa, ali i da se suoče sa sljedećom koja će neminovno nastupiti kroz izvjestan broj godina.

Dodatne informacije

Izdavač Clio
Preporuka Ne

Tagovi Proizvoda

Koristite razmak za odvajanje oznaka. Koristite jednostruke navodnike (') za fraze

Moja korpa

Nemate proizvoda u svojoj Korpi.

Reklama

Newsletter