Dostavljamo i u SAD!

Cijena dostave | Vrste plaćanja

+387 35 225 027

point@knjiga.ba

Dobrodošli!

Molimo prijavite se ili napravite svoj profil!

Slika knjizicaProizvoda u bazi

35.024

Facebook slicica

Katalog

Budućnost psihoanalize

Budućnost psihoanalize

Kliknite dva puta da vidite sliku u normalnoj rezoluciji

Zoom Out
Zoom In

Više slika


ISBN:

978-8686-653-70-3

Ilustracija:

Ne

Izdavač:

Dostupnost:

do 7 dana

Šifra:

K7772

Broj strana:

370

Težina:

868 g

Cijena:

Dostupnost: Na stanju

46,00 KM
do 7 dana

Kategorije:

Sadržaj:

Od svog nastanka psihoanaliza je dijelila sudbinu civilizacijskih dometa zapadne misli, filozofije i umjetnosti, kao i stvaralaštva i kreativnosti ljudi i mora, ako želi da ima budućnost, da se pridržava principa i razvoja ovih disciplina. Zato, paralelno sa tekstovima o psihoanalizi Česik posvećuje veliku pažnju i filozofiji, velikanima njene misli kao što su Hegel, Huserl, Hajdeger, Niče, Šopenhauer i mnogi drugi, kao i književnosti, pjesništvu, posebno Danteu Aligijeriju i njegovoj Božanstvenoj komediji koju svrstava u psihoanalitički fundus, ali i pitanjima stvaralaštva i kreativnosti kao neophodnim uslovima za obavljanje prakse i razvoja psihoanalize.

Autor u knjizi saopštava šta on podrazumijeva pod pojmom psihoanaliza i opisuje njenih pet stanovišta ili načina slušanja pacijenata, za koje smatra da su u nepomirljivom konfliktu, ali ih postavlja kao stožere u određenju budućnosti psihoanalize.

Prvo stanovište polazi od toga da specifičan identitet psihoanalizi daje djelo Sigmunda Frojda i njegovo osnovno gledište da su ponašanje i psihički život neke osobe u sadašnjosti determinisani onim što im se dešavalo u detinjstvu. Frojdov pojam nagon je od fundamentalnog značaja u savremenoj psihoanalizi koja je prije svega psihologija nagona i Česik apeluje na psihoanalitičare da se vrate Frojdu čije djelo treba da bude kamen temeljac psihoanalize.

Drugo stanovište koje, po Česiku, određuje psihoanalizu je model teorije objektnih odnosa oličen u radu Melani Klajn i Vilfreda Biona koje se zasniva na najranijim projektivnim i introjektivnim fantazijama pacijenata kako se one pojavljuju u usmjerenosti na objekt.

Treće stanovište je fenomenologija koja se fokusira na pacijentovo postojanje u svijetu, kojoj daje veliki značaj iako nije predstavnik egzistencijalističke psihoanalize. Ona je nastala u djelima Brentana, Huserla, Hajdegera, Sartra...

Četvrti pristup je psihologija selfa koja se fokusira na stanje pacijentovog poimanja sebe, a peto stanovište psihoanalize je interaktivno, relaciono ili intersubjektivno fokusirano na kontratransfer terapeuta, a najkompletnije teorijsko tumačenje ovih stavova priložio je Lipton.

Zanimljivo je i poglavlje posvećeno pitanju da li savremeni psihoanalitičari mogu nešto da nauče iz fundusa kulture i umjetnosti srednjovjekovnih psihoanalitičara, tj. od umjetnika i filozofa, prije svih Dantea i njegove Božanstvene komedije, a najoriginalnije poglavlje knjige se odnosi na Česikovu maštovitu projekciju kako će izgledati psihoanaliza na kraju trećeg milenijuma!

Sadržaj:

- Ljubomir Erić: Ričard Česik - Budućnost psihoanalize
- Predgovor
- Šta je psihoanaliza?
- Psihoanaliza kao nauka i umjetnost
- Psihoanalitičar kao prevodilac
- Doprinos Evrope modernoj psihoanalizi
- Tajni život psihoanalitičara
- Šta mogu moderni psihoanalitičari da nauče od srednjovekovnih psihoanalitičara
- Frojdovo veliko otkriće
- Uticaj kontratransfera na propast civilizacije
- Savremeno pomanjkanje smjelosti i kriza psihoanalize
- Psihoanaliza na kraju trećeg milenijuma
- Šta čini napredak u psihoanalizi?
- Razumijevanje ljudskog uma u savremenom svijetu
- Bibliografija

  • Prevodilac: Milan Đurisic
  • Izdanje: 1
  • Godina: 2012
  • Jezik: Srpski jezik
  • Vrsta uveza: Tvrdi uvez
  • Pismo: Latinica
  • Veličina: 140x200
  • Zemlja porijekla: Srbija
  • Stanje: Nova

Detalji

Od svog nastanka psihoanaliza je dijelila sudbinu civilizacijskih dometa zapadne misli, filozofije i umjetnosti, kao i stvaralaštva i kreativnosti ljudi i mora, ako želi da ima budućnost, da se pridržava principa i razvoja ovih disciplina. Zato, paralelno sa tekstovima o psihoanalizi Česik posvećuje veliku pažnju i filozofiji, velikanima njene misli kao što su Hegel, Huserl, Hajdeger, Niče, Šopenhauer i mnogi drugi, kao i književnosti, pjesništvu, posebno Danteu Aligijeriju i njegovoj Božanstvenoj komediji koju svrstava u psihoanalitički fundus, ali i pitanjima stvaralaštva i kreativnosti kao neophodnim uslovima za obavljanje prakse i razvoja psihoanalize. Autor u knjizi saopštava šta on podrazumijeva pod pojmom psihoanaliza i opisuje njenih pet stanovišta ili načina slušanja pacijenata, za koje smatra da su u nepomirljivom konfliktu, ali ih postavlja kao stožere u određenju budućnosti psihoanalize. Prvo stanovište polazi od toga da specifičan identitet psihoanalizi daje djelo Sigmunda Frojda i njegovo osnovno gledište da su ponašanje i psihički život neke osobe u sadašnjosti determinisani onim što im se dešavalo u detinjstvu. Frojdov pojam nagon je od fundamentalnog značaja u savremenoj psihoanalizi koja je prije svega psihologija nagona i Česik apeluje na psihoanalitičare da se vrate Frojdu čije djelo treba da bude kamen temeljac psihoanalize. Drugo stanovište koje, po Česiku, određuje psihoanalizu je model teorije objektnih odnosa oličen u radu Melani Klajn i Vilfreda Biona koje se zasniva na najranijim projektivnim i introjektivnim fantazijama pacijenata kako se one pojavljuju u usmjerenosti na objekt. Treće stanovište je fenomenologija koja se fokusira na pacijentovo postojanje u svijetu, kojoj daje veliki značaj iako nije predstavnik egzistencijalističke psihoanalize. Ona je nastala u djelima Brentana, Huserla, Hajdegera, Sartra... Četvrti pristup je psihologija selfa koja se fokusira na stanje pacijentovog poimanja sebe, a peto stanovište psihoanalize je interaktivno, relaciono ili intersubjektivno fokusirano na kontratransfer terapeuta, a najkompletnije teorijsko tumačenje ovih stavova priložio je Lipton. Zanimljivo je i poglavlje posvećeno pitanju da li savremeni psihoanalitičari mogu nešto da nauče iz fundusa kulture i umjetnosti srednjovjekovnih psihoanalitičara, tj. od umjetnika i filozofa, prije svih Dantea i njegove Božanstvene komedije, a najoriginalnije poglavlje knjige se odnosi na Česikovu maštovitu projekciju kako će izgledati psihoanaliza na kraju trećeg milenijuma! Sadržaj: - Ljubomir Erić: Ričard Česik - Budućnost psihoanalize - Predgovor - Šta je psihoanaliza? - Psihoanaliza kao nauka i umjetnost - Psihoanalitičar kao prevodilac - Doprinos Evrope modernoj psihoanalizi - Tajni život psihoanalitičara - Šta mogu moderni psihoanalitičari da nauče od srednjovekovnih psihoanalitičara - Frojdovo veliko otkriće - Uticaj kontratransfera na propast civilizacije - Savremeno pomanjkanje smjelosti i kriza psihoanalize - Psihoanaliza na kraju trećeg milenijuma - Šta čini napredak u psihoanalizi? - Razumijevanje ljudskog uma u savremenom svijetu - Bibliografija

Dodatne informacije

Izdavač Psihopolis institut
Preporuka Ne

Tagovi Proizvoda

Koristite razmak za odvajanje oznaka. Koristite jednostruke navodnike (') za fraze

Moja korpa

Nemate proizvoda u svojoj Korpi.

Reklama

Newsletter