Temeljna nastavna umijeća

U ovoj knjizi riječ je o najvažnijim umijećima prijeko potrebnim za uspješan rad u razredu, te osigurava jasan i čitljiv pregled tih umijeća. U knjizi su obrađene sljedeće teme: planiranje i priprema nastave, izvedba nastavnog sata, vođenje i tijek natavnog sata, razredni ugođaj, disciplina, ocjenjivanje učeničkog napretka te osvrt i prosudba vlastitoga nastavnog rada. Knjiga će studentima pomoći kako bi ovladali umijećem poučavanja, a iskusnim nastavnicima omogućit će preispitivanje njihove vlastite nastavne prakse. Iz knjige Biti djelotvoran nastavnik znači znati čime i kako potaknuti učenike da uče. Uspješno poučavanje prvenstveno želi osmisliti nastavnu aktivnost za svakog učenika koja će uspjeti ostvariti onu vrst učenja koju je nastavnik želio i predvidio. Razlika između znati što i znati kako najbolje se može pokazati usporedbom s tenisom. Neki igrač može znati da bi u određenom trenutku trebao odigrati visoku loptu i prebaciti je preko suparnikove glave, ali hoće li on takav udarac uspješno odigrati je nešto drugo! Igračevo umijeće se sastoji od dva elementa. Prvi je sposobnost da zaključi da je visoka lopta najprimjereniji udarac; drugi je praktična sposobnost da se izvede takav udarac. Umijeće uspješnog poučavanja je stoga pupčanom vrpcom vezano za razvitak sposobnosti odlučivanja i praktičnih umijeća. Razlika između te dvije vrste umijeća jako je važna, jer je poučavanje misaona ali i praktična djelatnost. Poboljšanje vašeg umijeća kao natavnika u jednakoj mjeri obuhvaća razvitak i povećanje tipova odluka koje donosite o vašem poučavanju koliko i uspješnu provedbu tih odluka. Gotovo svi nastavnici na početku stručne izobrazbe provedu određeno vrijeme promatrajući iskusne nastavnike u razredu, a jednako tako sve veći broj iskusnih nastavnika odlazi na satove svojih kolega u sklopu osobnog stručnog usavršavanja ili na usavršavanja njihovih kolega. To je jako koristo: vidjeti kako poučava drugi nastavnik može vas potaknuti da razmislite o svom radu. Tuđa nastava može poslužiti kao model - dobar ili loš. To što se neki kolega u nastavi služi ivrsno pripremljenim radnim listićima a drugi, pak, listićima koji sadrže očite nedostatke, može vas potaknuti da počnete razmišljati o tome kako se vi njima služite. Usto, promatranje je poticajno zbog stvaralačke napetosti koja nastaje kad pokušavate usporediti vlastita rješenja u poučavanju s rješenjima vašeg kolege. Naprimjer, možda bi ovično porazgovarate s cijelim razredom o najvećim nedostacima nekog eksperimenta, dok vaš kolega, naprotiv, organizira razgovore u malim učeničkim skupinama. Zbog toga ćete možda osjetiti potrebu da razmislite o razlozima za i protiv. I zaista, koristi od promatranja drugih nastavnika bit će još veće ako se prije i poslije nastavnog sata ostavi vremena za razgovor.