Dostavljamo i u SAD!

Cijena dostave | Vrste plaćanja

+387 35 225 027

point@knjiga.ba

Dobrodošli!

Molimo prijavite se ili napravite svoj profil!



Slika knjizicaProizvoda u bazi

35.024

Facebook slicica

Katalog

U Evropi - Putovanje kroz dvadeseti vek

U Evropi - Putovanje kroz dvadeseti vek

Kliknite dva puta da vidite sliku u normalnoj rezoluciji

Zoom Out
Zoom In

Više slika

Pisac: Hert Mak


ISBN:

978-86-86059-30-7

Ilustracija:

Ne

Izdavač:

Dostupnost:

do 7 dana

Šifra:

K9183

Broj strana:

569

Težina:

1020 g

Cijena:

Dostupnost: Na stanju

43,00 KM
do 7 dana

Kategorije:

Sadržaj:

Evropa je kontinent po kome se može lako putovati kroz vrijeme. Svi stadijumi dvadesetog vijeka mogu se negde doživjeti ili oživjeti. Na trajektima Istanbula uvijek je 1948. godina. U Lisabonu je 1956. godina. Na pariskom Gar de Lion već je 2020. godina. U Budimpešti mladi ljudi imaju lica naših očeva. Kružno putovanje kroz Evropu je kao neko ljuštenje starih slojeva boje. Više nego ikad bio sam svjestan kako je iz generacije u generaciju sve više bujala ljuštura rastojanja i otuđenosti između stanovnika Istočne i Zapadne Evrope.

Imamo li mi, Evropljani, zajedničku istoriju? Naravno, i svako može da navede čitav spisak: Rimsko carstvo, renesansu, reformaciju, prosvećenost, godine 1914, 1945, 1989. Ali treba vidjeti koliko su samo različita pojedinačna iskustva Evropljana: stariji Poljak vozač s kime sam razgovarao, koji je četiri puta u životu morao da uči nov strani jezik; njemački bračni par koji je bombardovan a onda beskrajno proganjan po Istočnoj Evropi baskijska porodica koja se jedne Badnje večeri namrtvo isvađala zbog Španskog građanskog rata, a poslije toga niko ni sa kim nije progovorio do kraja života; smireno zadovoljstvo Holanđana, Danaca i Šveđana koji su uglavnom ostajali u zavetrini. Posadite skupinu Rusa, Nijemaca, Britanaca, Čeha i Španaca za isti sto i pustite ih da pričaju svoje porodične istorije. Sve su to posebni svjetovi. A ipak, sve je to Evropa.

Istorija dvadesetog vijeka nije uopšte bila neki pozorišni komad koji se odvijao pred njihovim očima, bio je to manjim ili većim dijelom, njihov, a i naš život. Mi smo dio ovog vijeka. Vijek je deo nas, piše Erik Hobsbaum na početku svoje velike istorije dvadesetog vijeka. Za njega, na primjer, 30. januar 1933. godine nije samo, naglasio je da se to nikada ne smije zaboraviti, dan kad je Hitler postao kancelar Rajha već i zimsko popodne u Berlinu kad se petnaestogodišnji dječak vraćao iz škole sa sestrom i negde, usput, video krupan novinski naslov. Još uvijek mi je pred očima, kao u snu.

Sad je i dvadeseti vijek postao istorija, naša lična istorija i istorija filmova, knjiga i muzeja. Dok ovo pišem, dekor svjetske pozornice se mijenja brzim tempom. Centri moći se premiještaju, savezništva pucaju, nastaju nove koalicije, javljaju se drugi prioriteti. Svjetski poredak dvadesetog vijeka, ako se uopšte može govoriti o „poretku“, kao da je zauvijek prošao. Međutim: Berlin se nikada neće shvatiti bez Versaja, London bez Minhena, Viši bez Verdena, Moskva bez Staljingrada, Bon bez Drezdena, Vašarošbek bez Jalte, Amsterdam bez Aušvica.

Marija, zvonar, Vinrih Ber, Ira Klejner, predsednik opštine, Bezubi, moja stara tetka Marta, moj mudri prijatelj, svi ćemo mi, htjeli-ne htjeli, nositi sa sobom taj nevjerovatni dvadeseti vijek. Priče će se šaputati i dalje, generacijama, bezbrojna iskustva i snovi, trenuci hrabrosti i izdaje, uspomene pune straha i bola, slike sreće.

  • Originalni naziv: In Europa
  • Prevodilac: Aleksandra Dragosavljević, Ana Imširović Đorđević
  • Izdanje: 1
  • Godina: 2013
  • Jezik: Srpski jezik
  • Vrsta uveza: Meki uvez
  • Pismo: Latinica
  • Veličina: 150x230
  • Zemlja porijekla: Srbija
  • Stanje: Nova

Detalji

Evropa je kontinent po kome se može lako putovati kroz vrijeme. Svi stadijumi dvadesetog vijeka mogu se negde doživjeti ili oživjeti. Na trajektima Istanbula uvijek je 1948. godina. U Lisabonu je 1956. godina. Na pariskom Gar de Lion već je 2020. godina. U Budimpešti mladi ljudi imaju lica naših očeva. Kružno putovanje kroz Evropu je kao neko ljuštenje starih slojeva boje. Više nego ikad bio sam svjestan kako je iz generacije u generaciju sve više bujala ljuštura rastojanja i otuđenosti između stanovnika Istočne i Zapadne Evrope. Imamo li mi, Evropljani, zajedničku istoriju? Naravno, i svako može da navede čitav spisak: Rimsko carstvo, renesansu, reformaciju, prosvećenost, godine 1914, 1945, 1989. Ali treba vidjeti koliko su samo različita pojedinačna iskustva Evropljana: stariji Poljak vozač s kime sam razgovarao, koji je četiri puta u životu morao da uči nov strani jezik; njemački bračni par koji je bombardovan a onda beskrajno proganjan po Istočnoj Evropi baskijska porodica koja se jedne Badnje večeri namrtvo isvađala zbog Španskog građanskog rata, a poslije toga niko ni sa kim nije progovorio do kraja života; smireno zadovoljstvo Holanđana, Danaca i Šveđana koji su uglavnom ostajali u zavetrini. Posadite skupinu Rusa, Nijemaca, Britanaca, Čeha i Španaca za isti sto i pustite ih da pričaju svoje porodične istorije. Sve su to posebni svjetovi. A ipak, sve je to Evropa. Istorija dvadesetog vijeka nije uopšte bila neki pozorišni komad koji se odvijao pred njihovim očima, bio je to manjim ili većim dijelom, njihov, a i naš život. Mi smo dio ovog vijeka. Vijek je deo nas, piše Erik Hobsbaum na početku svoje velike istorije dvadesetog vijeka. Za njega, na primjer, 30. januar 1933. godine nije samo, naglasio je da se to nikada ne smije zaboraviti, dan kad je Hitler postao kancelar Rajha već i zimsko popodne u Berlinu kad se petnaestogodišnji dječak vraćao iz škole sa sestrom i negde, usput, video krupan novinski naslov. Još uvijek mi je pred očima, kao u snu. Sad je i dvadeseti vijek postao istorija, naša lična istorija i istorija filmova, knjiga i muzeja. Dok ovo pišem, dekor svjetske pozornice se mijenja brzim tempom. Centri moći se premiještaju, savezništva pucaju, nastaju nove koalicije, javljaju se drugi prioriteti. Svjetski poredak dvadesetog vijeka, ako se uopšte može govoriti o „poretku“, kao da je zauvijek prošao. Međutim: Berlin se nikada neće shvatiti bez Versaja, London bez Minhena, Viši bez Verdena, Moskva bez Staljingrada, Bon bez Drezdena, Vašarošbek bez Jalte, Amsterdam bez Aušvica. Marija, zvonar, Vinrih Ber, Ira Klejner, predsednik opštine, Bezubi, moja stara tetka Marta, moj mudri prijatelj, svi ćemo mi, htjeli-ne htjeli, nositi sa sobom taj nevjerovatni dvadeseti vijek. Priče će se šaputati i dalje, generacijama, bezbrojna iskustva i snovi, trenuci hrabrosti i izdaje, uspomene pune straha i bola, slike sreće.

Dodatne informacije

Izdavač Heliks
Preporuka Ne

Tagovi Proizvoda

Koristite razmak za odvajanje oznaka. Koristite jednostruke navodnike (') za fraze

Moja korpa

Nemate proizvoda u svojoj Korpi.

Reklama

Newsletter