Dostavljamo i u SAD!

Cijena dostave | Vrste plaćanja

+387 35 225 027

point@knjiga.ba

Dobrodošli!

Molimo prijavite se ili napravite svoj profil!

Slika knjizicaProizvoda u bazi

25.498

Facebook slicica

Katalog

Stranac, Mit o Sizifus

Stranac, Mit o Sizifus

Kliknite dva puta da vidite sliku u normalnoj rezoluciji

Zoom Out
Zoom In

Više slika

Pisac: Albert Camus


ISBN:

9958-717-55-7

Ilustracija:

Ne

Izdavač:

Dostupnost:

rasprodano

Šifra:

M0291

Broj strana:

200

Težina:

250 g

Cijena:

Dostupnost: Na stanju

9,90 KM
rasprodano

Kategorije:

Sadržaj:

Ako Mersoova sudbina jeste filozofija apsurdnog čovjeka pretočena u život, u konkretne situacije, u odnose sa drugim ljudima, onda roman zadobija jednu vrstu samostalnosti koja ga čini naročito zanimljivim. Merso je čovjek koji odbija da učestvuje u društvenoj igri: on odbija da laže, i društvo se zbog toga osjeća ugroženim: u našem društvu, kaze Kami, covek koji ne place na sahrani svoje majke verovatno ce biti osudjen na smrt.
Oca nije upoznao, mati mu je bila nepismena. Najmlađi je dobitnik Nobelove nagrade za književnost ikada. On je ključni mislilac dvadesetog stoljeća: Albert Camus.
Francuski dramatičar, romansijer i esejist. Odrastao u siromaštvu, bez oca, uz nepismenu majku. Studirao filozofiju, gajio veliku strast prema kazalištu i novinarstvu, u mladosti i prema nogometu. Za Drugoga svjetskog rata sudjelovao u francuskom Pokretu otpora. Spajajući na rijedak način književni dar, filozofsko-misaonu prodornost i moralnu nepotkupljivost, Camus je stvarao različite forme - drame, romane, lirske i problemsko-filozofske eseje, ali mu je cijeli opus prožet izrazitom koherentnošću. Kao malo tko umio je prepoznavati, katkad i anticipirati, temeljne probleme teške i kontradiktorne epohe. Odbijajući svrstavanje uz intelektualne i osobito ideološke mode, Camus je lucidno i usamljeno upozoravao na suštinsku istovjetnost desnih i lijevih totalitarističkih obrazaca. Zbog toga je na sebe navukao bijes francuskih ljevičara, koji nisu bili za kritiku staljinizma, a polemika sa Jean Paulom Sartreom 1952. godine svjedoči o izuzetnosti Camusovih uvida i stavova. Camus objavio je romane Stranac (1942), Kuga (1947), Pad (1956), drame Kaligula (1944), Opsadno stanje (1948), Pravednici (1950), zbirke lirskih eseja Lice i naličje (1937), Pirovanje (1939) i Ljeto (1954), te znamenite filozofske eseje Mit o Sizifu (1942) i Pobunjeni čovjek (1951). Nobelovu nagrada za književnost Camus je dobio 1957. Poginuvši u automobilskoj nesreći 1960, ostavio je nedovršen veliki roman s autobiografskim elementima Prvi čovjek, objavljen tek 1994.

  • Originalni naziv: L etrander, Myte de Sisyphe...
  • Prevodilac: Svetislav Smičiklas, Stojan Vučičević
  • Izdanje: 1
  • Godina: 2004
  • Jezik: Bosanski jezik
  • Vrsta uveza: Meki uvez
  • Pismo: Latinica
  • Veličina: 120x200
  • Zemlja porijekla: Bosna i Hercegovina
  • Stanje: Nova

Detalji

Ako Mersoova sudbina jeste filozofija apsurdnog čovjeka pretočena u život, u konkretne situacije, u odnose sa drugim ljudima, onda roman zadobija jednu vrstu samostalnosti koja ga čini naročito zanimljivim. Merso je čovjek koji odbija da učestvuje u društvenoj igri: on odbija da laže, i društvo se zbog toga osjeća ugroženim: u našem društvu, kaze Kami, covek koji ne place na sahrani svoje majke verovatno ce biti osudjen na smrt. Oca nije upoznao, mati mu je bila nepismena. Najmlađi je dobitnik Nobelove nagrade za književnost ikada. On je ključni mislilac dvadesetog stoljeća: Albert Camus. Francuski dramatičar, romansijer i esejist. Odrastao u siromaštvu, bez oca, uz nepismenu majku. Studirao filozofiju, gajio veliku strast prema kazalištu i novinarstvu, u mladosti i prema nogometu. Za Drugoga svjetskog rata sudjelovao u francuskom Pokretu otpora. Spajajući na rijedak način književni dar, filozofsko-misaonu prodornost i moralnu nepotkupljivost, Camus je stvarao različite forme - drame, romane, lirske i problemsko-filozofske eseje, ali mu je cijeli opus prožet izrazitom koherentnošću. Kao malo tko umio je prepoznavati, katkad i anticipirati, temeljne probleme teške i kontradiktorne epohe. Odbijajući svrstavanje uz intelektualne i osobito ideološke mode, Camus je lucidno i usamljeno upozoravao na suštinsku istovjetnost desnih i lijevih totalitarističkih obrazaca. Zbog toga je na sebe navukao bijes francuskih ljevičara, koji nisu bili za kritiku staljinizma, a polemika sa Jean Paulom Sartreom 1952. godine svjedoči o izuzetnosti Camusovih uvida i stavova. Camus objavio je romane Stranac (1942), Kuga (1947), Pad (1956), drame Kaligula (1944), Opsadno stanje (1948), Pravednici (1950), zbirke lirskih eseja Lice i naličje (1937), Pirovanje (1939) i Ljeto (1954), te znamenite filozofske eseje Mit o Sizifu (1942) i Pobunjeni čovjek (1951). Nobelovu nagrada za književnost Camus je dobio 1957. Poginuvši u automobilskoj nesreći 1960, ostavio je nedovršen veliki roman s autobiografskim elementima Prvi čovjek, objavljen tek 1994.

Dodatne informacije

Izdavač Civitas
Preporuka Ne

Tagovi Proizvoda

Koristite razmak za odvajanje oznaka. Koristite jednostruke navodnike (') za fraze

Moja korpa

Nemate proizvoda u svojoj Korpi.

Reklama

Newsletter