Signal i šum - Zašto se tolika predviđanja ne ispune - a neka ipak da

Izvorna revolucija u informacijskim tehnologijama nije nastupila s mikročipovima već s tiskarskim strojem. Izum Johannesa Gutenberga iz 1440. godine omogućio je da informacije postanu dostupne masama, a eksplozija ideja koju je proizveo imala je nenamjerne posljedice i nepredvidljive učinke... U prvom, drugom i trećem poglavlju razmatraju se neuspjesi predviđanja vezanih za nedavnu financijsku krizu, uspjehe u bejzbolu, te svijet političkih predviđanja – u kojem su neki pristupi dobro funkcionirali dok drugi nisu. Ova tri poglavlja trebala bi nas potaknuti da razmislimo o nekim od temeljnih pitanja problema predviđanja. Kako možemo primijeniti vlastitu prosudbu na podatke – bez da pokleknemo pred vlastitim predrasudama? Poglavlja od četvrtog do sedmog usmjerena su na dinamične sustave: ponašanje zemljine atmosfere, koja nam donosi naše vremenske prilike; kretanje njenih tektonskih ploča, što može uzrokovati potrese; kompleksnu ljudsku interakciju; te širenje zaraznih bolesti. Ove sustave istražuju neki od naših najboljih znanstvenika. Osmo, deveto i deseto poglavlje bave se rješenjima – prvo, upoznajući nas sa sportskim kladiteljem koji koristi Bayesov teorem stručnije od mnogih ekonomista ili znanstvenika, a zatim razmatranjem dvije druge igre, šaha i pokera. Zbog toga što imaju strogo definirana pravila, sportovi i igre predstavljaju dobre laboratorije za testiranje naših vještina predviđanja.