Detalji
Kulturološko bogatstvo Bosne i Hercegovine nastalo je uzajamnim djelovanjem sva tri ravnopravna naroda koja u njoj žive. Svaki od tih naroda je u njen tradicijski milje unosio tvorevine folklornog, jezičkog i književnog karaktera.
Kako je ovaj prostor karakterističan po tome, da je tolerantan i da je spreman da u svoje duhovno iskustvo primi novu vrlinu, u njegovoj izgradnji učestvovali su i Jevreji nakon izgnanstva iz Španije 1492. godine. „Prohujali su vijekovi od onog vremena sredine XVI stoljeća, kada je u zlatno doba Španije nastala čudesna i neprevaziđena Sarajevska Hagada. Pitanje je hoćemo li ikada saznati pravi datum i mjesto rođenja knjige koja je, kao simbol oslobođenja ostala i simbol Sarajeva. Naime, svake godine, i tako već stotinama godina, Jevreji cijelog svijeta proslavljaju Pesah, praznik oslobođenja iz egipatskog ropstva, tradicionalnom seder večerom na kojoj se čita Hagada, knjiga o izbavljenju. Svaka jevrejska porodica ima Hagadu, a one bogatije su, u to davno zlatno doba Španije, mogle sebi da priušte i luksuzne – posebno izrađene Hagade, kao što je ova naša.“ Stoji u bošuri koju je izdala Jevrejska opština u Sarajevu iz 2002. Godine. Sasvim je sigurno i osjetno njihovo učešće i danas nakon toliko minulih stoljeća kada je malo jevrejskih sefardskih porodica koje poznaju ladino i muziku iz andaluzijskih krajeva. Jedna od takvih porodica je i porodica Kohen, koja je savim slučajno, ponudivši ovu knjigu prekrasno iluminiranih minijatura nepoznatog likovnog majstora na prodaju, pobudila je ogromno interesovnje mnogih filologa (Eugena Werbera, Cecila Rotha, Davida Heinricha Müllera, Julisa von Schlössera) jer „priča u slikama“ se činila kao zanimljiv prikaz svetih starozavjetnih i talmudskih tekstova koji su se čitali u vrijeme velikog praznika beskvasnog hljeba – Pesaha, jednog od tri velika tradicionalna praznika koji se slavi 14. nisana po židovskoj novoj godini – Roš hašana – koja u prosjeku traje 354 dana. Premda sva tri velika praznika padaju u isto doba, dani svetkovina se mijenjaju.“Triput u godini neka se pokažu svi tvoji muškarci pred Gospodinom, Bogom tvojim, na mjestu koje on odabere: na Blagdan tjedana i blagdan sjenica, Pesah ili Pasha, blagdan beskvasnog kruha, Šavot, Tjedni i Šukot, sjenice povezane su s povješću Izraela i poljoprivrednom godinom. Roš Hašana, židovska nova godina, Jom kipur, Dan pomirbe, blagdani su okrenuti razmišljanju, pokajanju i molitvama za oproštenje. Purim i Hanuka, praznici svjetlosti, slave izbavljenje židovskog naroda iz pogibelji“piše John Bowker u svojoj ilustrovanoj knjizi Religije svijeta. Uoči Pesaha, kako bi se obilježio ovaj praznik, priprema se bogata seder večera gdje se hrana postavlja i posvećuje tačno određenim redoslijedom. Na sto se postavlja služavnik sa pokrivenim beskvasnim hljebom, s desne strane je zdjela sa harosetom, prema začelju se postavlja pečena koljenica, s lijeve strane, prema čelu, nalazi se grančica od zeleni (peršun ili celer) i tvrdo kuhano jaje dok, u sredini, stoji maror odnosno gorka trava. Domaćin bi čitao tekst iz haggadhe kojim bi posvećivao vino u čaši koju ispija – kadeš. Nakon toga uslijedilo bi pranje ruku – urhac, te uzimanje marora koju bi umakao u slanu vodu kao simbol suza da bi je kasnije, poslije posvećenja podjelio ostalima za stolom – jahac. Po izgovaranju blagoslova, uzima se pokriveni hljeb koji je podjeljen na tri dijela. Veći, srednji dio se sklanja za afikoman, te slijedi priča o izbavljenju iz ropstva
Proizvoda u bazi
