Riza-Beg Kapetanović Ljubušak Mlađi: Književni pupoljci iz hercegovačke Dubrave

Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak rođen je 1839. godine u Vitini kod Ljubuškog. Završio je medresu u Ljubuškom i učio je orijentalne jezike. Godine 1878 dolazi u Sarajevo gdje 1893. postaje gradonačelnik i na toj dužnosti ostaje do 1899. kad se zbog bolesti povlači. Umro je 1902. godine. Krajem 19 stoljeća po Bosni i Hercegovini i susjednim krajevima bavio se sakupljanjem narodnog blaga. Objavio je nekoliko knjiga a poznata mu je knjiga Narodno blago (1888). U drugoj knjizi Istočno blago (1896) sabrao je i preveo nove turske, arapske i persiske poslovice i mudre rečenice. Tarih na njegovom nišanu je s jedne strane na perzijskom, a s druge na bosanskom jeziku, a u arapskom pismu. Zapis je ispisan krupnim talik pismom na perzijkom jeziku, čiji sadržaj u prijevodu glasi: O uzvišeni (Bože), kada bi moj grijeh bio koliko planina Kaf, Ništa ne mari, jer je to naspram tvoje milosti neznana stvar. Ova vrsta dokumenta potvrđuje da se Mehmed-beg čiji je pseudonim Munibi , bavio i književnim radom i da je bio pametan covjek, pjesnik, historičar i čovjek dobrih osobina. Kiraethana ili muslimanska čitaonica Prvoj generaciji muslimanskih pisaca, pripadali su Mehmed beg Kapetanović Ljubušak, Hilmi Mulabdić, Ibrahim beg Bašagić i Mehmed Hulusija. Oni su radili na prilagodavanju Bošnjaka novim društvenim i političkim prilikama, propagirali čitanje štampe i suvremenih izdanja i činili sve na stvaranju osobnog nacionalnog muslimanskobosanskog entiteta na osnovama političkih koncepcija austrougarske uprave. Mehmed beg Kapetanović Ljubušak