Rekultivacija devastiranih terena rudnika uglja na primjerima u F BiH (zaštita životne sredine)

Na području Bosne i Hercegovine relativno je zastupljen mali procenat kvalitetnih zemljišta za građevinsku i poljoprivrednu djelatnost, a posebno na lokalitetima gdje se odvija eksploatacija uglja i gdje je taj odnos izrazito nepovoljan. To se uglavnom odnosi na područja: Zenice, Breze, Kaknja, Banovića, Tuzle, Novog Travnika, Donjeg Vakufa i dr. Naime, na područjima aktivnih rudnika uglja nastaje razaranje prirodne sredine uzrokovano provedenim načinom eksploatacije što se prvenstveno odnosi na podzemno otkopavanje ugljenih slojeva a naročito kod velike proizvodnje najčešće nastupaju znatna oštećenja uslijed razaranja postojeće prirodne sredine. Ova razaranja manifestlju se kroz slijedeće pojave: - slijeganje terena na površini uslijed zarušavanja otkopanih prostora, - razvoj procesa rastvaranja i poremećaja u stijenskom masivu, - presijecanje tokova podzemnih voda, presušivanje izvora, narušavanje hidro-geološkog režima podzemnih voda, - zauzimanje prostora na površini za deponovanje jalovine, izgradnja rudarskih objekata, komunikacija i dr. U odnosu na navedene pojave, potrebno je na lokalitetima gdje je završena eksploatacija uglja, pristupiti rekultivaciji ugroženih terena. Budući da se rekultivacija zasniva na izvođenju tehničkih i bioloških radova u svrhu vraćanja terena prethodnim produkcionim sposobnostima, što istovremeno podrazumijeva i promjene odnosa prema raspoloživom građevinskom i poljoprivrednom zemljištu a to se neposredno odražava i na standard lokalnog stanovništva.. Autori: - Dr. Osman Pehlić, dipl. inž.rud. - Mr. Jakub Dinarević, dipl. inž.rud. - Fuad Breščić, dipl. inž.rud. - Mr. Ermin Sakić, dipl. inž.rud. - Mr. Nermin Uljić, dipl. inž.rud.