Dostavljamo i u SAD!

Cijena dostave | Vrste plaćanja

+387 35 225 027

point@knjiga.ba

Dobrodošli!

Molimo prijavite se ili napravite svoj profil!



Slika knjizicaProizvoda u bazi

25.594

Facebook slicica

Katalog

Putopis: odlomci o jugoslovenskim zemljama

Putopis: odlomci o jugoslovenskim zemljama

Kliknite dva puta da vidite sliku u normalnoj rezoluciji

Zoom Out
Zoom In

Više slika


ISBN:

879.35-992

Ilustracija:

Da - crno-bijelo

Izdavač:

Dostupnost:

rasprodano

Šifra:

N1383

Broj strana:

704

Težina:

1300 g

Cijena:

Dostupnost: Na stanju

30,01 KM
rasprodano

Kategorije:

Sadržaj:

Putopis Evlije Čelebije po kome je stekao svjetsku slavu poznat je pod imenom Sejahtnama (Putopis). Tako i sam Evlija najčešće naziva svoje djelo. Carigradsko izdanje nosi naslov Evlija Čelebi Sajahatnamesi (Putopis Evlije Čelebi). Nije isključeno, međutim, da je Evlija svom djelu dao naziv Tarih i Sejjah (Istorija putnika), kako stoji u bečkom rukopisu i kako proizilazi iz naslova skraćene redakcije toga rukopisa. Sejahtnama ima deset opsežnih tomova, a uređena je uglavnom hronološki, prema toku Evlijinih putovanja. Tako je prvi svezak posvećen opisu Carigrada i njegove okoline. U samom uvodu tog sveska Evlija nam objašnjava kako je on postao svjetski putnik i iznosi svoja znanja i sva moguća predanja o postanku i prošlosti škola, tekija, banja, mostova, česama i drugih javnih ustanova u Carigradu i okolini. Veliki deo ovog prvog sveska Sejahtname posvećena je raznim korporacijama , esnafima, i zanatima, raznim staležima i derviškim redovima u Carigradu. Drugi svezak Sejahtname sadrži opis Evlijinih putovanja u iz Carigrada u Bursu. Tu se nalazi detaljan opis stare turske prijestonice Burse. Opise svojih putovanja po istočnim oblastima Osmanlijske Imperije Evlija nastavlja i u trećem svesku ovog putopisa. Stoga se na početku ovog trećeg svezka nalazi opis njegovih putovanja iz Uskudara u Damask, opis raznih mjesta u Siriji i Palestini, opis putovanja iz Damaska u Sivas kao i opis mnogih mjesta srednjeg i istočnog Anadola. U četvrtom svezku Sejahtaname nalazi se opis Evlijinog putovanja iz Carigrada u Van, zatim opis njegovih putovanja po Mezopotamiji (Dijarbekar, Mardin i dr.). Tu se dalje nalazi opis Evlijina putovanja iz Tebriza u Bagdad preko Hemedana i Demavenda (1656). Opis ovih mnogobrojnih putovanja po Mezopotamiji i drugim istočnim provincijama Imperije Evlija je nastavio i u petom svezku svoga putopisa pružajući opis svog putovanja iz Mosule preko Erzeruma u Carigrad. Ali pretežan dio ovog svezka posvećen je opisu njegovih putovanja po evropskim dijelovima Carstva, a zatim dijelom i po našim zemljama. Skoro sav šesti svezak Sejahatname ispunjen je opisima Evlijinih putovanja po Jugoslaviji, Mađarskoj, Albaniji, Erdelju, i Bugarskoj. Tu se redom, nalazi opis turske vojne. Pored čisto putopisnih podataka u tome se svezku nalaze opisi mnogobrojnih onovremenih ratovanja i ekspedicija po Mađarskoj, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Sedmu knjigu svoga putopisa Evlija je započeo, kako sam kaže, opisom osvajanja nevjerničke zemlje Almanije i u njoj se nadovezuju putovanja u Beč, odlazak u Erdelj, putovanje u Vlašku i Moldaviju i putovanje na Krim. Opis krajeva nastavlja se u osmom svezku Sejahatname, koji pored toga sadrži opis Evlijinih putovanja iz Azova u zemlje Čerkeza, povratak na Krim a odande u Carigrad. Tu se dalje nalazi opis putovanja iz Carigrada na Krit preko Jedrena, Soluna, Tesalije, Moreje. Na kraju je opis putovanja iz Grčke u Albaniju, a u vezi s tim i nekih pograničnih dijelova Jugoslavije i povratak u Carigrad. Sav deveti svezak Sejahatname posvećen je opisu Evlijinih putovanja iz Carigrada u Arabiju. Tu se nalaze, pored ostaloga, najdetaljniji opisi Meke, Medine i Arabije. U desetom svesku Sejahtname nalaze se detaljni opisi Evlinijih putovanja po Egiptu, Sudanu, i Abesiniji. Pored ovih putopisnih i istorijskih vijesti Sejahatname sadrži obilje drugih raznovrsnih podataka. Kako se vidi Sejahtnama je puna dragocenih podataka. Prije nego donesemo sud o Sejahatnami , potrebno je bar u najkraćim potezima da se osvrnemo na još dva vrlo važna ali isto tako vrlo teška pitanja o problematici ovog dijela. To su pitanja o načinu i vremenu nastanka ovog dijela, i pitanje literalnih formi kojima se Evlija služio prilikom izrade ovog dijela odnosno svog putopisa. To je pitanje važno stoga što se iznalaženjem literalnih izvora kao i utvrđivanjem vremena i načina nastanka ovog putopisa određuje donekle vrijednost i pouzdanost njegovih podataka. Među značajnije istorijske izvore kojima se Evlija u svom dijelu služio valja ubrajati i neke kanun-name. Na osnovu kanun-name Evlija nam pruža vrlo dobre i vredne podatke o političkim prebivanjima u to vreme. Putopis Evlije Čelebi je i kod nas poznat već pola vijeka. Od godine 1900 pa do naših dana prevođeni su razni odlomci toga putopisa koji se odnose na pojedine krajeve naše zemlje, a pored svega toga još uvijek nisu svi prevedeni i obrađeni.

  • Izdanje: 1
  • Godina: 1996
  • Jezik: Bosanski jezik
  • Vrsta uveza: Tvrdi uvez
  • Pismo: Latinica
  • Veličina: 170x240
  • Zemlja porijekla: Bosna i Hercegovina
  • Stanje: Nova

Detalji

Putopis Evlije Čelebije po kome je stekao svjetsku slavu poznat je pod imenom Sejahtnama (Putopis). Tako i sam Evlija najčešće naziva svoje djelo. Carigradsko izdanje nosi naslov Evlija Čelebi Sajahatnamesi (Putopis Evlije Čelebi). Nije isključeno, međutim, da je Evlija svom djelu dao naziv Tarih i Sejjah (Istorija putnika), kako stoji u bečkom rukopisu i kako proizilazi iz naslova skraćene redakcije toga rukopisa. Sejahtnama ima deset opsežnih tomova, a uređena je uglavnom hronološki, prema toku Evlijinih putovanja. Tako je prvi svezak posvećen opisu Carigrada i njegove okoline. U samom uvodu tog sveska Evlija nam objašnjava kako je on postao svjetski putnik i iznosi svoja znanja i sva moguća predanja o postanku i prošlosti škola, tekija, banja, mostova, česama i drugih javnih ustanova u Carigradu i okolini. Veliki deo ovog prvog sveska Sejahtname posvećena je raznim korporacijama , esnafima, i zanatima, raznim staležima i derviškim redovima u Carigradu. Drugi svezak Sejahtname sadrži opis Evlijinih putovanja u iz Carigrada u Bursu. Tu se nalazi detaljan opis stare turske prijestonice Burse. Opise svojih putovanja po istočnim oblastima Osmanlijske Imperije Evlija nastavlja i u trećem svesku ovog putopisa. Stoga se na početku ovog trećeg svezka nalazi opis njegovih putovanja iz Uskudara u Damask, opis raznih mjesta u Siriji i Palestini, opis putovanja iz Damaska u Sivas kao i opis mnogih mjesta srednjeg i istočnog Anadola. U četvrtom svezku Sejahtaname nalazi se opis Evlijinog putovanja iz Carigrada u Van, zatim opis njegovih putovanja po Mezopotamiji (Dijarbekar, Mardin i dr.). Tu se dalje nalazi opis Evlijina putovanja iz Tebriza u Bagdad preko Hemedana i Demavenda (1656). Opis ovih mnogobrojnih putovanja po Mezopotamiji i drugim istočnim provincijama Imperije Evlija je nastavio i u petom svezku svoga putopisa pružajući opis svog putovanja iz Mosule preko Erzeruma u Carigrad. Ali pretežan dio ovog svezka posvećen je opisu njegovih putovanja po evropskim dijelovima Carstva, a zatim dijelom i po našim zemljama. Skoro sav šesti svezak Sejahatname ispunjen je opisima Evlijinih putovanja po Jugoslaviji, Mađarskoj, Albaniji, Erdelju, i Bugarskoj. Tu se redom, nalazi opis turske vojne. Pored čisto putopisnih podataka u tome se svezku nalaze opisi mnogobrojnih onovremenih ratovanja i ekspedicija po Mađarskoj, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Sedmu knjigu svoga putopisa Evlija je započeo, kako sam kaže, opisom osvajanja nevjerničke zemlje Almanije i u njoj se nadovezuju putovanja u Beč, odlazak u Erdelj, putovanje u Vlašku i Moldaviju i putovanje na Krim. Opis krajeva nastavlja se u osmom svezku Sejahatname, koji pored toga sadrži opis Evlijinih putovanja iz Azova u zemlje Čerkeza, povratak na Krim a odande u Carigrad. Tu se dalje nalazi opis putovanja iz Carigrada na Krit preko Jedrena, Soluna, Tesalije, Moreje. Na kraju je opis putovanja iz Grčke u Albaniju, a u vezi s tim i nekih pograničnih dijelova Jugoslavije i povratak u Carigrad. Sav deveti svezak Sejahatname posvećen je opisu Evlijinih putovanja iz Carigrada u Arabiju. Tu se nalaze, pored ostaloga, najdetaljniji opisi Meke, Medine i Arabije. U desetom svesku Sejahtname nalaze se detaljni opisi Evlinijih putovanja po Egiptu, Sudanu, i Abesiniji. Pored ovih putopisnih i istorijskih vijesti Sejahatname sadrži obilje drugih raznovrsnih podataka. Kako se vidi Sejahtnama je puna dragocenih podataka. Prije nego donesemo sud o Sejahatnami , potrebno je bar u najkraćim potezima da se osvrnemo na još dva vrlo važna ali isto tako vrlo teška pitanja o problematici ovog dijela. To su pitanja o načinu i vremenu nastanka ovog dijela, i pitanje literalnih formi kojima se Evlija služio prilikom izrade ovog dijela odnosno svog putopisa. To je pitanje važno stoga što se iznalaženjem literalnih izvora kao i utvrđivanjem vremena i načina nastanka ovog putopisa određuje donekle vrijednost i pouzdanost njegovih podataka. Među značajnije istorijske izvore kojima se Evlija u svom dijelu služio valja ubrajati i neke kanun-name. Na osnovu kanun-name Evlija nam pruža vrlo dobre i vredne podatke o političkim prebivanjima u to vreme. Putopis Evlije Čelebi je i kod nas poznat već pola vijeka. Od godine 1900 pa do naših dana prevođeni su razni odlomci toga putopisa koji se odnose na pojedine krajeve naše zemlje, a pored svega toga još uvijek nisu svi prevedeni i obrađeni.

Dodatne informacije

Izdavač Sarajevo Publishing
Preporuka Ne

Tagovi Proizvoda

Koristite razmak za odvajanje oznaka. Koristite jednostruke navodnike (') za fraze

Moja korpa

Nemate proizvoda u svojoj Korpi.

Reklama

Newsletter