Dostavljamo i u SAD!

Cijena dostave | Vrste plaćanja

+387 35 225 027

point@knjiga.ba

Dobrodošli!

Molimo prijavite se ili napravite svoj profil!

Slika knjizicaProizvoda u bazi

35.254

Facebook slicica

Katalog

Psihodrama

Psihodrama

Kliknite dva puta da vidite sliku u normalnoj rezoluciji

Zoom Out
Zoom In

Više slika


ISBN:

953-180-125-8

Ilustracija:

Da - u boji

Izdavač:

Dostupnost:

rasprodano

Šifra:

N2043

Broj strana:

72

Težina:

220 g

Cijena:

Dostupnost: Na stanju

16,90 KM
rasprodano

Kategorije:

Sadržaj:

Psihodrama je posebna psihoterapijska i dijagnostička tehnika kojom se protagonist - kroz privid igre i njezino fantazijsko značenje - lakše oslobađa autocenzure. U knjizi se najprije objašnjavaju psihodramski pojmovi i elementi, a potom se - u stripu - izvode dvije psihodramske aituacije koje neposredno dočaravaju psihodramnu tehniku. Knjiga je namijenjena psihoterapeutima, ali i stručnjacima ostalih pomagačkih struka - socijalnim pedagozima, pedagozima i učiteljima, odgajateljima, socijalnim radnicima, kao i laicima sklonima popularnoj psihologijskoj literaturi.

IZ KNJIGE
ŠTO JE PSIHODRAMA?
Psihodrama je akcijski oblik grupne psihoterapije. Životne se situacije pojedinca odigravaju na sceni uz pomoć članova grupe. Kao sredstvo izražavanja, psihodrama primjenjuje govorni jezik i govor tijela. Nema dramskog teksta, nego se prizori iz čovjekova života odigravaju onako kako ih on doživljava. Psihodramska pozornica je sigurno mjesto na kojemu se, u prisutnosti grupe i uz vodstvo direktora, istražuju ljudske relecije. Moreno je smatrao da akcija, tjelesni pokret i živi odnos između likova na sceni, njihova blizina ili udaljenost prikazani u prostoru, govore više o teškoćama ljudskih odnosa negoli sam govor. Scensko odigravanje, riječ i pokret, predmeti i rekviziti, omogućuju protagonistu psihodrame da dovrši ono što u životu nije mogao, nije znao ili možda nije smio (act competion).
Tako ljudi na pozornici otkrivaju koji ih osjećaji i misli ograničuju te se uče slobodno izraziti kroz svoje ponašanje. U psihodrami se istražuju ne samo neizgovorene misli i osjećaji već i situacije koje se nisu dogodile, a mogle su se dogoditi, susreti s onima koji nisu tu, projekcije budućnosti i drukčija viđenja prošlosti i sadašnjosti. U psihodrami je moguće sve: biti u ulozi Boga, razgovarati s umrlim, tražiti razvod, ukrasti, voljeti onoga koja inače ne smijemo, reći sve u lice pretpostavljenom. Ona skrivena dimenzija doživljaja, neprepoznata ili gurnuta u stranu, u psihodrami se naziva surplus reality - više od realnosti, viša dimenzija stvarnosti. Načelo je psihodramskog odigravanja kao da, kao u dječjoj igri. Kao da omogućuje ispitivanje zabranjenih, bolnih i traumatičnih iskustava.

IZ SADRŽAJA
- Predgovor (mr. sc. Aleksandra Mindoljević)
- Tvorac psihodrame
- Što je psihodrama?
- Tko dolazi na psihodramu?
- Tko je psihodramatičar?
- Osnovni elementi psihodrame
- Tijek psihodrame
- Uloge u psihodrami
- Dubl, dubliranje
- Ogledanje
- Katarza
- Terapijski činitelji u psihodrami
- Objašnjenje nekih psihodramskih pojmova i tehnika
- Psihodrama
- Podjela osjećaja
- Tijek psihodrame
- Objašnjavanje najvažnijih riječi
- Psihodrama
- Iz recenzije (prof. dr. sc. Staniša Nikolić)

TVORAC PSIHODRAME
Prvih desetljeća dvadesetoga stoljeća Beč je bio svetsko središte umjetničkih i znanstvenih događanja. Na ruševinama moćnoga austrijskog carstva javljale su se nove ideje i shvaćanja. Freud, Adler, Jung, slikari Kokoschka, Klimt, Schiele, filozofi i pisci Weininger, Buber, Kafka, grupini terapeut i tvorac psihodrame Moreno - svi su oni isprepleli svoje sudbine u tome gradu.
Jacob Levy Moreno, sin istambulskog Židova trgovca i četrnaestogodišnje djevojčice, rođen na jednome brodu na Crnom moru, krenuo je u Beč u svoju životnu znanstvenu avanturu. Studirao je medicinu i teologiju, nadahnjivao se idejama Martina Bubera, filozofa dijaloga, i nastavljao dalje tamo gdje je stao Freud, otkrivši snage nesvjesnog u ljudskom biću. Svijet ne pokreću nesvjesne libidinalne i agresivne energije, smatrao je Moreno, nego ljudski susret dvoje, lice u lice, oči u oči. Kad priđemo blizu, zamijetit ćemo naše oči. Ja ću gledati tebe tvojim očima, a ti ćeš gledati mene, mojim očima. Osnovao je kazalište spontanosti (Stegreif theater) u kojemu je, posredstvom psihodrame, tragao za susretom. Na njegovoj nadgrobnoj ploči piše: J. L. Moreno, čovjek koji je u psihijatriju vratio smijeh i humor.

  • Edicija: Psihologija
  • Izdanje: 1
  • Godina: 2004
  • Jezik: Hrvatski jezik
  • Vrsta uveza: Meki uvez
  • Pismo: Latinica
  • Veličina: 160x240
  • Zemlja porijekla: Hrvatska
  • Stanje: Nova

Detalji

Psihodrama je posebna psihoterapijska i dijagnostička tehnika kojom se protagonist - kroz privid igre i njezino fantazijsko značenje - lakše oslobađa autocenzure. U knjizi se najprije objašnjavaju psihodramski pojmovi i elementi, a potom se - u stripu - izvode dvije psihodramske aituacije koje neposredno dočaravaju psihodramnu tehniku. Knjiga je namijenjena psihoterapeutima, ali i stručnjacima ostalih pomagačkih struka - socijalnim pedagozima, pedagozima i učiteljima, odgajateljima, socijalnim radnicima, kao i laicima sklonima popularnoj psihologijskoj literaturi. IZ KNJIGE ŠTO JE PSIHODRAMA? Psihodrama je akcijski oblik grupne psihoterapije. Životne se situacije pojedinca odigravaju na sceni uz pomoć članova grupe. Kao sredstvo izražavanja, psihodrama primjenjuje govorni jezik i govor tijela. Nema dramskog teksta, nego se prizori iz čovjekova života odigravaju onako kako ih on doživljava. Psihodramska pozornica je sigurno mjesto na kojemu se, u prisutnosti grupe i uz vodstvo direktora, istražuju ljudske relecije. Moreno je smatrao da akcija, tjelesni pokret i živi odnos između likova na sceni, njihova blizina ili udaljenost prikazani u prostoru, govore više o teškoćama ljudskih odnosa negoli sam govor. Scensko odigravanje, riječ i pokret, predmeti i rekviziti, omogućuju protagonistu psihodrame da dovrši ono što u životu nije mogao, nije znao ili možda nije smio (act competion). Tako ljudi na pozornici otkrivaju koji ih osjećaji i misli ograničuju te se uče slobodno izraziti kroz svoje ponašanje. U psihodrami se istražuju ne samo neizgovorene misli i osjećaji već i situacije koje se nisu dogodile, a mogle su se dogoditi, susreti s onima koji nisu tu, projekcije budućnosti i drukčija viđenja prošlosti i sadašnjosti. U psihodrami je moguće sve: biti u ulozi Boga, razgovarati s umrlim, tražiti razvod, ukrasti, voljeti onoga koja inače ne smijemo, reći sve u lice pretpostavljenom. Ona skrivena dimenzija doživljaja, neprepoznata ili gurnuta u stranu, u psihodrami se naziva surplus reality - više od realnosti, viša dimenzija stvarnosti. Načelo je psihodramskog odigravanja kao da, kao u dječjoj igri. Kao da omogućuje ispitivanje zabranjenih, bolnih i traumatičnih iskustava. IZ SADRŽAJA - Predgovor (mr. sc. Aleksandra Mindoljević) - Tvorac psihodrame - Što je psihodrama? - Tko dolazi na psihodramu? - Tko je psihodramatičar? - Osnovni elementi psihodrame - Tijek psihodrame - Uloge u psihodrami - Dubl, dubliranje - Ogledanje - Katarza - Terapijski činitelji u psihodrami - Objašnjenje nekih psihodramskih pojmova i tehnika - Psihodrama - Podjela osjećaja - Tijek psihodrame - Objašnjavanje najvažnijih riječi - Psihodrama - Iz recenzije (prof. dr. sc. Staniša Nikolić) TVORAC PSIHODRAME Prvih desetljeća dvadesetoga stoljeća Beč je bio svetsko središte umjetničkih i znanstvenih događanja. Na ruševinama moćnoga austrijskog carstva javljale su se nove ideje i shvaćanja. Freud, Adler, Jung, slikari Kokoschka, Klimt, Schiele, filozofi i pisci Weininger, Buber, Kafka, grupini terapeut i tvorac psihodrame Moreno - svi su oni isprepleli svoje sudbine u tome gradu. Jacob Levy Moreno, sin istambulskog Židova trgovca i četrnaestogodišnje djevojčice, rođen na jednome brodu na Crnom moru, krenuo je u Beč u svoju životnu znanstvenu avanturu. Studirao je medicinu i teologiju, nadahnjivao se idejama Martina Bubera, filozofa dijaloga, i nastavljao dalje tamo gdje je stao Freud, otkrivši snage nesvjesnog u ljudskom biću. Svijet ne pokreću nesvjesne libidinalne i agresivne energije, smatrao je Moreno, nego ljudski susret dvoje, lice u lice, oči u oči. Kad priđemo blizu, zamijetit ćemo naše oči. Ja ću gledati tebe tvojim očima, a ti ćeš gledati mene, mojim očima. Osnovao je kazalište spontanosti (Stegreif theater) u kojemu je, posredstvom psihodrame, tragao za susretom. Na njegovoj nadgrobnoj ploči piše: J. L. Moreno, čovjek koji je u psihijatriju vratio smijeh i humor.

Dodatne informacije

Izdavač Alinea
Preporuka Ne

Tagovi Proizvoda

Koristite razmak za odvajanje oznaka. Koristite jednostruke navodnike (') za fraze

Moja korpa

Nemate proizvoda u svojoj Korpi.

Reklama

Newsletter