Dostavljamo i u SAD!

Cijena dostave | Vrste plaćanja

+387 35 225 027

point@knjiga.ba

Dobrodošli!

Molimo prijavite se ili napravite svoj profil!

Slika knjizicaProizvoda u bazi

35.023

Facebook slicica

Katalog

Polumjesec nad Neretvom

Polumjesec nad Neretvom

Kliknite dva puta da vidite sliku u normalnoj rezoluciji

Zoom Out
Zoom In

Više slika

Pisac: Robert Michel


ISBN:

978-9958-645-02-0

Ilustracija:

Ne

Izdavač:

Dostupnost:

na stanju

Šifra:

K8823

Broj strana:

465

Težina:

680 g

Cijena:

Dostupnost: Na stanju

35,00 KM
na stanju

Kategorije:

Sadržaj:

Manje je poznato da se Bosna i Hercegovina pojavljuje u lijepoj književnosti na drugim jezicima, a posebno na njemačkom jeziku.

Među znatnim brojem autora koji su se u svom književnom stvaralaštvu bavili bosanskim temama nema književnika na njemačkom jezičnom prostoru koji bi mogao ponuditi tako opsežno djelo o Bosni i Hercegovini kao što je to ponudio austrijski književnik Robert Michel (1876-1957).

I pored drugih djela koja je napisao nastalim pod utjecajem literature mlade bečke moderne, Michel je gotovo cjelokupan svoj rad posvetio bosanskohercegovačkoj tematici.

Kako se u njegovom srazmjerno bogatom i razgranatom književnom stvaralaštvu bosanskohercegovački motivi ne javljaju uzgredno nego čine okosnicu njegovog, prije svega pripovjedačkog djela, književni krugovi su ga nazivali bosanski pisac.

Ako se pri tome ima u vidu da je svojevremeno bio veoma popularan, čitan i priznat pisac, o čemu svjedoči i činjenica da je dobio najuglednije austrijske nagrade, onda se bez daljnjega može reći da je svojim djelima doprinio stvaranju određene predstave o našem podneblju u njemačkom kulturnom prostoru.

U tom pogledu posebnu pažnju zaslužuje njegova zbirka novela Žena u feredži (Die Verhüllte) iz 1907, kulturnohistorijsko djelo Mostar (1908), drama Mejrima (1909) i roman Kuće uz džamiju (Die Häuser an der Džamija) iz 1915. godine, koje se pored svoje nesumnjive kulturnohistorijske vrijednosti, odlikuju i lijepim literarnim kvalitetima.

Tim svojim djelima Michel je u austrijsku literaturu uveo bosanskohercegovačku, tačnije rečeno hercegovačku tematiku, budući da hercegovačko podneblje, posebno Mostar, čini prostor u kojima se odvija radnja njegovih pripovjedačkih djela i drama.

Služeći nekoliko godina kao austrijski oficir u Mostaru, Robert Michel je dobro upoznao to podneblje i njegove ljude, ali je pri tome očevidno dobro osjetio onu prikrivenu dramatiku i tragiku koju je uobličio u svojim djelima.

Svojim djelima s motivima iz Bosne i Hercegovine (novele, romani, drame, filmovi) imao je velikog uspjeha. Nagrađivan je književnim nagradama, imao dobre izdavače, a većina djela doživjela je više izdanja. Ova prevedena Michelova zbirka pod nazivom Polumjesec nad Neretvom sadrži četrnaest novela i dva romana: Prokletstvo Azimbegovićevih (izvorno Voljeni glas) i Kuće uz džamiju. Za roman Kuće uz džamiju u izdanju poznatog berlinskog nakladnika S. Fischera, dodijeljena mu je ugledna nagrada nazvana po njemačkom književniku Heinrichu von Kleistu.

Roman je priča o hercegovačkom selu i ljudima u njemu. Tu je riječ o ljubavi i suparništvu, praznovjerju, veselju, vjerama, suživotu, iseljeništvu itd.

Književni kritičar Paul Wiegler je napisao o Michelu, da se radi o novelisti krša, bosanskih pastira, seljaka i vojnika, južnoslavenskih muslimanskih sela u Kućama uz džamiju ili u romanu Voljeni glas ( u našem prevodu Prokletstvo Azimbegovićevih).

Mjesto zbivanja u romanu Prokletstvo Azimbegovićevih je, u ono vrijeme, selo Ilići kod Mostara a na osnovu ovog djela poznati češki kompozitor Jaromir Weinberger napisao je libreto i komponirao operu Voljeni glas koja je praizvedena u Nacionalnom teatru u Münchenu 1931. godine.

U historiji austrijske literature Nagla-Cajdlera i Kastlea se kaže da su Mostar i okolina toliko osvojile ovog porijeklom češkog Njemca, dok je ovdje službovao kao oficir, da je tom svom doživljaju neumorno davao izraza u svojim pričama, dramama i tako nam otkrio dušu jednog stranog predjela.

Godine 1940. sabrao je Michel svoje bosanskohercegovačke pripovijetke i objavio u knjizi Polumjesec nad Neretvom
(Halbmond über der Narenta). Djelo je doživjelo više izdanja.

Plan da objavi svoja sabrana djela, Michelu nije uspio. Pogodila ga je 1951. srčana kap od koje se sporo i mukotrpno oporavljao, umro je 11. februara 1957. u Beču i tu pokopan.

Bez dvojbe Michel je pisac kojeg bi trebalo ponovo otkriti, kako primijeti talijjanski germanista Ferruccio Delle Cave.

Da se sada ovo njegovo djelo objavljuje u Mostaru, zasigurno bi silno obradovalo Michela. Ovaj prevod Michelove zbirke Polumjesec nad Neretvom ostat će ipak kao znak protivljenja kulturnom nehaju i zaboravu.



Salko Šarić

CITATI

Žena u feredži (Die Verhüllte) – tako je naslovljen sveščić pripovjedaka Roberta Michela. Kratke, neobične priče i slike iz Bosne i Hercegovine zvuče neobično egzotično i imaju nešto rezignirano naričućeg poput pastirskih pjesama i kamenitih kršnih pustopoljina te zemlje.

Skromni trezveni jezik koji se odriče svakog ukrasa, jezik koji izgleda gotovo nevješto, ali to nije, vrši ovdje – možda i nehotice – svoj jaki učinak, nudi suhu, vjernu životnu istinu, pa ipak čudesno uzbuđuje, upravo zato jer njegova jednostavnost i diskrecija dopuštaju da pored i iza rečenoga naslutimo vrlo mnogo. Ovaj učinak nije sigurno rezultat stilističkog promišljanja i namjere, nego prirodna snaga sugestije intenzivno viđenoga i doživljenoga. Imamo osjećaj da ne čujemo autora nego same stvari kako govore, osjećaj kakav od tisuću knjiga ne mogu pobuditi dvije. Svijet ovih pripovjedaka malen je, zatvoren i stiješnjen, ali je prikazan sa savršenom sigurnošću naivnoga, stoga on očarava i krijepi poput neke prirodne pojave.

Herman Hesse, u tekstu o zbirci pripovjedaka Žena u feredži ((Die Verhüllte) R. Michela, März (1908)

Ja zapravo mislim da je ovo tvoje remek-djelo. Kako se lijepo čulna zornost zgušnjava s cijelim događanjem u male katastrofe vanjskog svijeta. Koliko je događanje istovremeno neobično i obično, stvarno i istovremeno domaće i pobuđuje povjerenje, i kako je lijepo ono prirodno ovih ljudi, čistota koju samo čisto ogledalo jedne pjesničke duše može tako jasno reflektirati. Ovdje po prvi put osjećam u tebi (i sada zauvijek) ne samo pjesnički nadarenog čovjeka nego i pjesnika.



(Hugo von Hofmannsthal, u pismu R. Michelu poslije pročitanog romana Kuće uz džamiju (1913)

  • Prevodilac: Enisa Simić
  • Izdanje: 1
  • Godina: 2013
  • Jezik: Bosanski jezik
  • Vrsta uveza: Tvrdi uvez
  • Pismo: Latinica
  • Veličina: 145x205
  • Zemlja porijekla: Bosna i Hercegovina
  • Stanje: Nova

Detalji

Manje je poznato da se Bosna i Hercegovina pojavljuje u lijepoj književnosti na drugim jezicima, a posebno na njemačkom jeziku. Među znatnim brojem autora koji su se u svom književnom stvaralaštvu bavili bosanskim temama nema književnika na njemačkom jezičnom prostoru koji bi mogao ponuditi tako opsežno djelo o Bosni i Hercegovini kao što je to ponudio austrijski književnik Robert Michel (1876-1957). I pored drugih djela koja je napisao nastalim pod utjecajem literature mlade bečke moderne, Michel je gotovo cjelokupan svoj rad posvetio bosanskohercegovačkoj tematici. Kako se u njegovom srazmjerno bogatom i razgranatom književnom stvaralaštvu bosanskohercegovački motivi ne javljaju uzgredno nego čine okosnicu njegovog, prije svega pripovjedačkog djela, književni krugovi su ga nazivali bosanski pisac. Ako se pri tome ima u vidu da je svojevremeno bio veoma popularan, čitan i priznat pisac, o čemu svjedoči i činjenica da je dobio najuglednije austrijske nagrade, onda se bez daljnjega može reći da je svojim djelima doprinio stvaranju određene predstave o našem podneblju u njemačkom kulturnom prostoru. U tom pogledu posebnu pažnju zaslužuje njegova zbirka novela Žena u feredži (Die Verhüllte) iz 1907, kulturnohistorijsko djelo Mostar (1908), drama Mejrima (1909) i roman Kuće uz džamiju (Die Häuser an der Džamija) iz 1915. godine, koje se pored svoje nesumnjive kulturnohistorijske vrijednosti, odlikuju i lijepim literarnim kvalitetima. Tim svojim djelima Michel je u austrijsku literaturu uveo bosanskohercegovačku, tačnije rečeno hercegovačku tematiku, budući da hercegovačko podneblje, posebno Mostar, čini prostor u kojima se odvija radnja njegovih pripovjedačkih djela i drama. Služeći nekoliko godina kao austrijski oficir u Mostaru, Robert Michel je dobro upoznao to podneblje i njegove ljude, ali je pri tome očevidno dobro osjetio onu prikrivenu dramatiku i tragiku koju je uobličio u svojim djelima. Svojim djelima s motivima iz Bosne i Hercegovine (novele, romani, drame, filmovi) imao je velikog uspjeha. Nagrađivan je književnim nagradama, imao dobre izdavače, a većina djela doživjela je više izdanja. Ova prevedena Michelova zbirka pod nazivom Polumjesec nad Neretvom sadrži četrnaest novela i dva romana: Prokletstvo Azimbegovićevih (izvorno Voljeni glas) i Kuće uz džamiju. Za roman Kuće uz džamiju u izdanju poznatog berlinskog nakladnika S. Fischera, dodijeljena mu je ugledna nagrada nazvana po njemačkom književniku Heinrichu von Kleistu. Roman je priča o hercegovačkom selu i ljudima u njemu. Tu je riječ o ljubavi i suparništvu, praznovjerju, veselju, vjerama, suživotu, iseljeništvu itd. Književni kritičar Paul Wiegler je napisao o Michelu, da se radi o novelisti krša, bosanskih pastira, seljaka i vojnika, južnoslavenskih muslimanskih sela u Kućama uz džamiju ili u romanu Voljeni glas ( u našem prevodu Prokletstvo Azimbegovićevih). Mjesto zbivanja u romanu Prokletstvo Azimbegovićevih je, u ono vrijeme, selo Ilići kod Mostara a na osnovu ovog djela poznati češki kompozitor Jaromir Weinberger napisao je libreto i komponirao operu Voljeni glas koja je praizvedena u Nacionalnom teatru u Münchenu 1931. godine. U historiji austrijske literature Nagla-Cajdlera i Kastlea se kaže da su Mostar i okolina toliko osvojile ovog porijeklom češkog Njemca, dok je ovdje službovao kao oficir, da je tom svom doživljaju neumorno davao izraza u svojim pričama, dramama i tako nam otkrio dušu jednog stranog predjela. Godine 1940. sabrao je Michel svoje bosanskohercegovačke pripovijetke i objavio u knjizi Polumjesec nad Neretvom (Halbmond über der Narenta). Djelo je doživjelo više izdanja. Plan da objavi svoja sabrana djela, Michelu nije uspio. Pogodila ga je 1951. srčana kap od koje se sporo i mukotrpno oporavljao, umro je 11. februara 1957. u Beču i tu pokopan. Bez dvojbe Michel je pisac kojeg bi trebalo ponovo otkriti, kako primijeti talijjanski germanista Ferruccio Delle Cave. Da se sada ovo njegovo djelo objavljuje u Mostaru, zasigurno bi silno obradovalo Michela. Ovaj prevod Michelove zbirke Polumjesec nad Neretvom ostat će ipak kao znak protivljenja kulturnom nehaju i zaboravu. Salko Šarić CITATI Žena u feredži (Die Verhüllte) – tako je naslovljen sveščić pripovjedaka Roberta Michela. Kratke, neobične priče i slike iz Bosne i Hercegovine zvuče neobično egzotično i imaju nešto rezignirano naričućeg poput pastirskih pjesama i kamenitih kršnih pustopoljina te zemlje. Skromni trezveni jezik koji se odriče svakog ukrasa, jezik koji izgleda gotovo nevješto, ali to nije, vrši ovdje – možda i nehotice – svoj jaki učinak, nudi suhu, vjernu životnu istinu, pa ipak čudesno uzbuđuje, upravo zato jer njegova jednostavnost i diskrecija dopuštaju da pored i iza rečenoga naslutimo vrlo mnogo. Ovaj učinak nije sigurno rezultat stilističkog promišljanja i namjere, nego prirodna snaga sugestije intenzivno viđenoga i doživljenoga. Imamo osjećaj da ne čujemo autora nego same stvari kako govore, osjećaj kakav od tisuću knjiga ne mogu pobuditi dvije. Svijet ovih pripovjedaka malen je, zatvoren i stiješnjen, ali je prikazan sa savršenom sigurnošću naivnoga, stoga on očarava i krijepi poput neke prirodne pojave. Herman Hesse, u tekstu o zbirci pripovjedaka Žena u feredži ((Die Verhüllte) R. Michela, März (1908) Ja zapravo mislim da je ovo tvoje remek-djelo. Kako se lijepo čulna zornost zgušnjava s cijelim događanjem u male katastrofe vanjskog svijeta. Koliko je događanje istovremeno neobično i obično, stvarno i istovremeno domaće i pobuđuje povjerenje, i kako je lijepo ono prirodno ovih ljudi, čistota koju samo čisto ogledalo jedne pjesničke duše može tako jasno reflektirati. Ovdje po prvi put osjećam u tebi (i sada zauvijek) ne samo pjesnički nadarenog čovjeka nego i pjesnika. (Hugo von Hofmannsthal, u pismu R. Michelu poslije pročitanog romana Kuće uz džamiju (1913)

Dodatne informacije

Izdavač Muzej Hercegovine
Preporuka Ne

Tagovi Proizvoda

Koristite razmak za odvajanje oznaka. Koristite jednostruke navodnike (') za fraze

Moja korpa

Nemate proizvoda u svojoj Korpi.

Reklama

Newsletter