Dostavljamo i u SAD!

Cijena dostave | Vrste plaćanja

+387 35 225 027

point@knjiga.ba

Dobrodošli!

Molimo prijavite se ili napravite svoj profil!

Slika knjizicaProizvoda u bazi

25.516

Facebook slicica

Katalog

Mržnja demokracije

Mržnja demokracije

Kliknite dva puta da vidite sliku u normalnoj rezoluciji

Zoom Out
Zoom In

Više slika


ISBN:

978-953-178-922-6

Ilustracija:

Da - crno-bijelo

Izdavač:

Dostupnost:

do 14 dana

Šifra:

N5053

Broj strana:

127

Težina:

265 g

Cijena:

Dostupnost: Na stanju

28,30 KM
do 14 dana

Kategorije:

Sadržaj:

Temeljna tema knjige Mržnja demokracije Jacquesa Rancièrea, jednog od najznačajnijih suvremenih francuskih filozofa, jest današnji dominantni odnos prema demokraciji. Još donedavno, kreposti demokracije javno su se suprotstavljale totalitarnom užasu dok su revolucionari odbacivali privid tih kreposti u ime stvarne demokracije koja tek treba doći. Dok se neke vlade bave izvozom demokracije oružanim snagama, inteligencija, u svim aspektima privatnog i javnog života, neprestano raspravlja o posmrtnim simptomima demokratskog individualizma i pustošenju egalitarizma koji uništava zajedničke vrijednosti, radi na novom totalitarizmu i dovodi čovječanstvo do samoubojstva.
Da bismo razumjeli tu ideološku mutaciju, nije dovoljno postaviti je u današnju svjetsku vladavinu bogatstva. Treba se vratiti na prvobitni skandal narodnog upravljanja i pohvatati složene odnose između demokracije, politike, republike i zastupanja. Samo je na taj način moguće, nakon donedavnih hladnih ljubavi i današnjih izljeva mržnje, iznova pronaći uvijek novu i prijeteću subverzivnu snagu ideje demokracije.
Jacques Rancière, utjecajni francuski filozof i profesor emeritus na Sveučilištu Paris-VIII, autor je brojnih knjiga o političkoj filozofiji i filozofiji umjetnosti, te je prevođen na niz svjetskih jezika.
Mlada žena koja Francusku ostavlja bez daha pričom o imaginarnoj agresiji; adolescenti koji odbijaju skidati svoj veo u školi; nedostatak društvene sigurnosti; zaposlenici koji protestiraju u korist održanja mirovinskog sustava; vjenčanje homoseksualaca i umjetna oplodnja. Beskorisno je tražiti što je zajedničko događajima tako različite prirode. Pa ipak su nas stotine filozofa ili sociologa, politologa ili psihoanalitičara, novinara ili pisaca zatrpali tim odgovorima u knjizi za knjigom, članku za člankom, u emisiji za emisijom. Svi ti simptomi, kažu nam oni, očituju jednu te istu bolest, sve te posljedice imaju isti uzrok. Ta se bolest zove demokracija, odnosno carstvo beskrajnih želja pojedinaca iz modernog, masovnog društva.
Treba međutim vidjeti po čemu je to prokazivanje jedinstveno. Mržnja demokracije sigurno nije neka novost. Ona je stara kao i sama demokracija zbog jednostavnog razloga: sama njezina riječ izraz je jedne mržnje. Nju su, u antičkoj Grčkoj, najprije izmislili kao uvredu oni koji su u svakom legitimnom poretku bezimene vladavine mnoštva vidjeli propast. Ona je ostala sinonim užasa svim onima koji su mislili da moć pripada onima kojima je namijenjena po rođenju ili se na nju pozivaju zbog svojih kompetencija.
(Izvadak iz knjige)

  • Pismo: Latinica
  • Veličina: 140x210
  • Zemlja porijekla: Hrvatska
  • Stanje: Nova

Detalji

Temeljna tema knjige Mržnja demokracije Jacquesa Rancièrea, jednog od najznačajnijih suvremenih francuskih filozofa, jest današnji dominantni odnos prema demokraciji. Još donedavno, kreposti demokracije javno su se suprotstavljale totalitarnom užasu dok su revolucionari odbacivali privid tih kreposti u ime stvarne demokracije koja tek treba doći. Dok se neke vlade bave izvozom demokracije oružanim snagama, inteligencija, u svim aspektima privatnog i javnog života, neprestano raspravlja o posmrtnim simptomima demokratskog individualizma i pustošenju egalitarizma koji uništava zajedničke vrijednosti, radi na novom totalitarizmu i dovodi čovječanstvo do samoubojstva. Da bismo razumjeli tu ideološku mutaciju, nije dovoljno postaviti je u današnju svjetsku vladavinu bogatstva. Treba se vratiti na prvobitni skandal narodnog upravljanja i pohvatati složene odnose između demokracije, politike, republike i zastupanja. Samo je na taj način moguće, nakon donedavnih hladnih ljubavi i današnjih izljeva mržnje, iznova pronaći uvijek novu i prijeteću subverzivnu snagu ideje demokracije. Jacques Rancière, utjecajni francuski filozof i profesor emeritus na Sveučilištu Paris-VIII, autor je brojnih knjiga o političkoj filozofiji i filozofiji umjetnosti, te je prevođen na niz svjetskih jezika. Mlada žena koja Francusku ostavlja bez daha pričom o imaginarnoj agresiji; adolescenti koji odbijaju skidati svoj veo u školi; nedostatak društvene sigurnosti; zaposlenici koji protestiraju u korist održanja mirovinskog sustava; vjenčanje homoseksualaca i umjetna oplodnja. Beskorisno je tražiti što je zajedničko događajima tako različite prirode. Pa ipak su nas stotine filozofa ili sociologa, politologa ili psihoanalitičara, novinara ili pisaca zatrpali tim odgovorima u knjizi za knjigom, članku za člankom, u emisiji za emisijom. Svi ti simptomi, kažu nam oni, očituju jednu te istu bolest, sve te posljedice imaju isti uzrok. Ta se bolest zove demokracija, odnosno carstvo beskrajnih želja pojedinaca iz modernog, masovnog društva. Treba međutim vidjeti po čemu je to prokazivanje jedinstveno. Mržnja demokracije sigurno nije neka novost. Ona je stara kao i sama demokracija zbog jednostavnog razloga: sama njezina riječ izraz je jedne mržnje. Nju su, u antičkoj Grčkoj, najprije izmislili kao uvredu oni koji su u svakom legitimnom poretku bezimene vladavine mnoštva vidjeli propast. Ona je ostala sinonim užasa svim onima koji su mislili da moć pripada onima kojima je namijenjena po rođenju ili se na nju pozivaju zbog svojih kompetencija. (Izvadak iz knjige)

Dodatne informacije

Izdavač Naklada Ljevak
Preporuka Ne

Tagovi Proizvoda

Koristite razmak za odvajanje oznaka. Koristite jednostruke navodnike (') za fraze

Moja korpa

Nemate proizvoda u svojoj Korpi.

Reklama

Newsletter