Bosna i Hercegovina Putopisne slike i studije 1888.

Među putopisima o našoj zemlji nastalim tokom austrougarske okupacije posebno mjesto pripada putopisu Johanna von Asbotha (Janoš de Ašbot) Bosna i Hercegovina – putopisne slike i studije. Objavljen je najprije u Budimpešti 1887. godine na mađarskom, potom 1888. u Beču na njemačkom, te 1890. u Londonu na engleskom jeziku, da bi se njemačka verzija u reprintu pojavila i 2018. Trebale su proći 133 godine da ova nevjerovatna knjiga bude prevedena i na bosanski jezik, što predstavlja osobiti izdavački i prevodilački kuriozitet. Asbothov putopis trenutno je u pripremi za štampu u izdavačkoj kući Dobra knjiga, a na tržištu će se pojaviti do kraja ove godine. Asbothova putopisna knjiga, kako objašnjava dr. Sead Šemsović u predgovoru bosanskom izdanju, nastala je na brojnim putovanjima kroz Bosnu na kojima je autor bio u četverogodišnjoj pratnji Benjamina Kállayja, austrougarskog ministra finansija, kojem je Bosna i Hercegovina bila povjerena na upravljanje. Nakon prva dva poglavlja, u kojima Asboth čitaocu predočava ulazak željeznice u Bosnu, a potom opisuje i Sarajevo, uslijedit će opširan prohod kroz političku i kulturnu historiju Bosne: Rimski kameni spomenici, Bogumili, Bogumilsko groblje na “Polju nevjernika”, Spomenici turskog doba, Vjerska pitanja i nastava, Imovinsko-pravni odnosi, da bi se potom vratio na Život i življenje u Sarajevu, a onda opisao put kroz značajnija mjesta Bosne i Hercegovine: Goražde, Foču, Rogaticu, Mostar, Vrelo Bune, Bileću, Trebinje, Banju Luku, Jajce, Fojnicu, i knjigu zaključio poglavljem Književni pokreti i narodno pjesništvo. Kao popratni materijal, u knjizi se nalazi, kako je sam Asboth u preopširnom podnaslovu naznačio, “37 cjelostraničnih ilustracija i 175 ilustracija u tekstu”, kao i jedna historijska i tri statističke karte i tabele. “Asboth u svom putopisu Bosna i Hercegovina – putopisne slike i studije kreira cjelovitu sliku o Bosni – Bosna nekada i Bosna danas. Na temelju dotadašnjih historijskih, antropoloških, etnografskih i književnih radova o prošlosti Bosne, s jedne strane, te na temelju vlastitog znanja i bogatog životnog i diplomatskog iskustva, Asboth je sasvim uspješno ostvario zasigurno najbolje sveobuhvatno historijsko-putopisno djelo o Bosni koje je ikada sačinjeno. Literatura koju autor obilato koristi broji oko dvije stotine i pedeset bibliografskih jedinica, te kombinacijom onoga što zna i onoga što vlastitim očima vidi donosi sliku kulturne historije koja neupitno svjedoči milenijsku kontinuiranu opstojnost Bosne”, piše Šemsović. Ovu knjigu s radošću će čitati svi zaljubljenici u Bosnu, njenu historiju i kulturu, njene arhitekstonske spomenike i dramatično srednjovjekovlje. Uz dopuštenje izdavača, magazin Stav u nekoliko će nastavaka objavljivati dijelove Asbothovog putopisa.