Karađoz

Prateći jednu banjalučku obitelj u razmaku od sedam stotina godina Lukić daje razvoj grada (ali i Bosne i Hercegovine) i odnose u gradu ali kroz prizmu glavnih junaka čiji se članovi tradicionalno bave uvjetno rečeno kazalištem: u srednjem vijeku, u doba Kraljevine Bosne oni su dvorske lude, dolaskom osmanske vlasti bivaju karađozi (i to im postaje prezime), kao i u austrougarsko doba, da bi u doba Kraljevine Jugoslavije samo pričali viceve jer postepeno atrofira njihov kreativni i pobunjenički gen. Zadnji izdanak obitelji samo piše grafite u Banjaluci 1992. godine u kojpj je počelo etničko čišćenje. Romani su puni stvarnih likova: Hrvoje Vukčić Hrvatinić, Ferhatpaša Sokolović, Omerpaša Latas, Ivan Frano Jukić - dakle povijesnih osoba koje su ostavile svoj trag na grad i Bosnu i Hercegovinu. Nadasve duhovito, elokventno i edukativno za sve one koji ne poznaju tragikomičnu povijest Bosne i Hercegovine i mentalitet Bosanaca...