Detalji
Umijeće socijalnog radnika se sastoji u tome da s korisnikom pokrene proces planiranih promjena, primjenjujući pritom svoja znanja i vještine. Proces planiranih promjena je serija interakcija između korisnika i socijalnog radnika usmjerena na zajednički odabran i dogovoreni cilj. Tijekom posljednjih godina pokazalo se da stavljanje problema u fokus procesa troši od svih njegovih sudionika previše energije i vremena koje bi bilo djelotvornije upotrijebiti za aktiviranje korisnikovih i okolinskih resursa te kreiranje novih perspektiva i rješenja u budućnosti.
IZ RECENZIJA
U knjizi autorica na nadahnut i uvjerljiv način u suvremeni socijalni rad Hrvatske uvodi nove koncepcije, primjerice, samozagovaranje i zagovaranje, protudiskriminacijsku praksu, radikalni socijalni rad i slično. U skladu sa suvremeno koncipiranim sadržajem, knjiga je i suvremeno pisana, što se oglada i u organizaciji samog teksta koji nakon svakog poglavlja ima pitanja koja su poticaj za razmišljanje i raspravu.
Riječ je o prvoj knjizi ovakve vrste u nas, koja uspostavlja nove standarde u stručnoj literaturi u području socijalnog rada. Knjiga po svojoj kvalitete i značaju sadržaja koja se odnosi na proces planiranih promjena neće biti samo vrijedno štivo studentima socijalnog rada, jer je riječ o knjizi koju bi trebao pročitati i koristiti svaki socijalni radnik kao i ostali djelatnici u sustavu socijalne skrbi.
Prof. dr. sc. Marina Ajduković
Nekoliko značajnijih tematskih područja u ovom djelu posebno sadržajno obogaćuju socijalni rad u Hrvatskoj. U prvom redu riječ je o sistemskom pristupu razumijevanju i provođenju socijalnog rada, koji autorica preuzima kao temeljni teorijski i praktični okvir. Iako taj pristup u socijalnom radu nije nov, u ovoj je knjizi prvi put sustavno prikazan u kontekstu socijalnog rada. Autorica kao temeljni postupak u socijalnom radu s pojedincem uvodi pojam proces planiranih promjena, umjesto dosadašnjeg procesa rješavanja problema, čime je ne samo pojmovno naglašena bit novog pristupa socijalnom radu, u kojemu je posebno značajno načelo osnaživanja i sudjelovanja korisnika. Ovo je zapravo knjiga o socijalnom radu koja na vrlo zanimljiv način, uz postavljanje širokog teorijskog okvira i detaljan prikaz konkretnih načina provedbe, odgovara na pitanja što je socijalni rad, kako se provodi i s kojim ciljevima.
Doc. dr. sc. Branka Sladović Franz
Knjiga u sebi sadrži nekoliko bitnih kvaliteta: prije svega to je tekst koji je teorijski i praktično potpuno u skladu sa suvremenim poimanjem socijalnog rada u svijetu. Nadalje, tema koju obrađuje je vrijedna već zbog same činjenice što u Hrvatskoj postoji veliki nedostatak literature s ovog područja, kao i zbog toga što se autorica odlučuje za model pisanja koji kombinira teorijski pogled s praktičnim uputama za rad proizašlim iz konkretnih praktičnih situacija iskusnih socijalnih radnika. Organizacija teksta omogućuje čitatelju ne samo da usvoji vrlo zanimljive informacije iz povijesnih i suvremenih dijelova teorije socijalnog rada nego i da stalno kritički promišlja o njima već tijekom samog čitanja.
Doc. dr. sc. Nino Žganec
IZ SADRŽAJA
- PREDGOVOR
- I. OPĆI DIO
- Povijesni aspekti razvoja socijalnog rada kao profesije
- Počeci socijalnog rada
- Utjecaj rada dobrotvornih organizacija na razvoj socijalnog rada
- Utjecaj maloljetničkog sudstva na razvoj socijalnog rada
- Utjecaj medicine na razvoj socijalnog rada
- Određenja i zadaci socijalnog rada
- Različita određenja socijalnog rada
- Zadaci socijalnog rada
- Je li socijalni rad samo s pojedincem uopće moguć?
- Značaj sistemskog pristupa u socijalnom radu
- Poimanje svijeta prije sistemskog pristupa
- Pojava sistemskog pristupa
- Važnost sistemskog pristupa za praksu socijalnog rada
- Koncepcija rizika i otpornosti u okviru ekološke multisistemske perspektive
- II. VAŽNIJI POJMOVI I TEME U SVUREMENOM SOCIJALNOM RADU
- Značaj pomoći u socijalnom radu
- Važnost resursa u socijalnom radu
- Davanje i primanje pomoći
- Vrijednosti i etika socijalnog rada
- Vrijednosti u socijalnom radu
- Etika socijalnog rada
- Odnos zakona i etike
- Osnovna područja u kojima se pojavljuju etičke dileme u socijalnom radu
- Važnost i uloga komunikacije u socijalnom radu
- Što je komunikacija?
- Složenost komunikacijskog procesa
- Neverbalna komunikacija
- Aktivno slušanje
- Ja-poruke i ti-poruke
- Povratna informacija
- Vrsta pitanja
- Empatičke i ekspresivne komunikacijske vještine u socijalnom radu
- Pozicija ne-znanja
- Monološki i dijaloški razgovor
- Protudiskriminacijska praksa socijalnog rada
- Prepreke za ostvarivanje protudiskriminacijske prakse
- Koncepcije osnaživanja
- Zagovaranje i samozagovaranje
- Zagovaranje
- Samozagovaranje
- III. PROCES PLANIRANIH PROMJENA
- Proces planiranih promjena
- Što je proces planiranih promjena
- Prepreke koje se mogu pojaviti u procesu planiranih promjena
- Važnost pozitivnog odnosa između socijalnog radnika i korisnika u procesu planiranih promjena
- Zašto je važno ulagati u odnos?
- Što može olakšati stvaranje pozitivnog odnosa?
- Uloga supervizije u socijalnom radu
- Faza inicijalnog kontakta
- Tko može započeti proces planiranih promjena?
- Početak intervjua
- Istraživanje korisnikovih želja i potreba
- Faza socijalne procjene
- Faza postavljanja ciljeva
- Definiranje ciljeva
- Prikupljanje podataka
- Faza planiranja i provođenja aktivnosti
- Plan
- Razine pristanka na plan
- Faza evaluacije
- Svrha evaluacije
- Najčešće primjenjivati instrumenti za evaluaciju u socijalnom radu s pojedincem
- Dokumentacija nisu samo papiri
- Faza završavanja procesa planiranih promjena
- IV. IZAZOVI SUVREMENE PRAKSE SOCIJALNOG RADA
- Profesionalizam, birokratizam, radikalizam i/ili osobna predanost
- Kontrola ili skrb?
- Najčešći mitovi o pomagačima i pomoći
- V. ZAKLJUČAK
- U čemu se sastoje promjene na području socijalnog rada?
- Zašto trebamo znanje?
- Perspektiva prakse i obrazovanja socijalnih radnika u budućnosti
- LITERATURA
IZ PREDGOVORA
Kako globalizacija sustavno utječe na sve razine nekog društva (od razine lokalne zajednice do državne razine) tako se mijenjaju obilježja i rasprostranjenost problema kao što su obespravljenost, socijalna isključenost, siromaštvo, izbjeglištvo, invaliditet itd. Od socijalnih se radnika i radnica očekuje ne samo da budu upoznati s novim poteškoćama profesionalne prakse već da, zajedno s korisnicima, istraže postojeće resurse u zajednici i potraže kreativna rješenja.
Iz tih razloga socijalni radnici trebaju sve više voditi računa o tome da budu u tijeku s aktualnim zbivanjima, da se kontinuirano obrazuju te da, koliko je god to moguće, internacionaliziraju svoje obrazovanje. To znači da više nego ikad u povijesti socijalnog rada trebaju razvijati osjetljivost i toleranciju na različitosti i upoznavati te različitosti, prije svega učeći strane jezike, čitajući inozemnu literaturu, razmjenjujući iskustva s kolegama iz drugih sredina, sudjelujući na stručnim i znanstvenim skupovima.
Knjiga je podijeljena u pet tematskih cjelina sa sljedećim naslovima: Opći dio, Važniji pojmovi i teme u suvremenom socijalnom radu, Proces planiranih promjena, Izazovi suvremene prakse socijalnog rada te Zaključak.
U Općem dijelu je ukratko prikazan povijesni razvoj socijalnog rada kao profesije s tri različita aspekta: iskustava dobrotvornih organizacija, maloljetničkog sudstva i medicine. Slije poglavlje u kojemu je, kroz različita određenja socijalnog rada, također moguće dobiti uvid u razvoj ove profesije s posebnim naglaskom na metodološku razinu rada s pojedincem. Na kraju ove cjeline je poglavlje o pojavi sistemskog pristupa i promjenama koje je to donijelo u odnosu prema prijašnjim teorijskim pristupima, značaju sistemskog pristupa za praksu socijalnog rada te koncepciji rizika i otpornosti u okviru ekološke multisistemske perspektive.
Drugi dio se odnosi na utvrđivanje značenja pomoći, vrijednosti i etiku socijalnog rada, komunikaciju, protudiskriminacijsku praksu te važnost zagovaranja i samozagovaranja. Posebno je opženo poglavlje o komunikaciji gdje se obrađuju empatičke i ekspresivne komunikacijske vještine, vrste pitanja, neverbalna komunikacija, povratna informacija kao i neki novi pojmovi u praksi socijalnog rada kao što su monološki i dijaloški razgovor socijalnog radnika i korisnika.
U trećemu dijelu je obrađen proces planiranih promjena prema pojedinim fazama. Ovaj dio počinje osvrtom na važnost pozitivnog odnosa između socijalnih radnika i korisnika a nastavlja se opisom faza: inicijalnog kontakta, socijalne procjene, postavljanja ciljeva, planiranja i provođenja aktivnosti, evaluacije te završavanja procesa planiranih promjena. Navedeni primjeri su proizašli iz prakse socijalnih radnika, uglavnom dugugodišnjih suradnika Studijskog centra socijalnog rada, studenata socijalnog rada i autorice.
Četvrti dio knjige se odnosi na neke aktualne izazove socijalnog rada koji pokrivaju područja različitih modela prakse (profesionalnog, birokratskog te radikalnog odnosno modela osobne predanosti), sukoba kontrole i skrbi te ustaljenih vjerovanja koja se gotovo u vidu mitova pojavljuju i prenose o socijalnom radu i pomagačkim profesijama uopće.
Zaključno se poglavlje sastoji od kratkog pregleda paradigmatskih promjena koje su obilježile praksu, teoriju i obrazovanje socijalnih radnika.