Detalji
Antropogeografska studija Hercegovina sadrži tri studije:
Hercegovina - Jevto Dedijer (1909 god.),
Šuma Površ i Zupci u Hercegovini - Obren Kozić (1903 god.) i
Popovo u Hercegovini;Opis pojedinih naselja - Ljubo Mićević (1938 god.).
Svaka od ove tri knjige ima poseban registar geografskih i porodičnih imena:
Više od knjige
“Kao što u gradovima zapadnog sveta u svakom hotelu na noćnom ormariću obavezno leži Biblija, Hercegovina Jevta Dedijera trebalo bi da stoji kraj uzglavlja svakog Hercegovca. Ona je, naime, mnogo više od knjige - to je naš pokretni zavičaj, naše poreklo, to su naši koreni. Čitajući prezimena hercegovačkih porodica popisanih u ovom delu, kao da čitamo svojevrsnu molitvu zavičaju. Ta knjiga je vodič kroz opasne i zavodljive lavirinte sveta; i ako se ponekad izgubimo u njemu, pronaćićemo se u Hercegovini, a ako se dogodi da kakvom nesrećom promenimo prezime u nekom od vekovnih vrtloga, pronaćićemo se i spasiti na stranicama ove knjige koja je za nas isto tako značajna kao i Gota almanah za evropsko plemstvo.
…I ako ništa ne mognemo da ostavimo svojim naslednicima sem čestitih prezimena (a i to je mnogo), oni će ih proveriti u Hercegovini Jevta Dedijera. Saznaće tako o svojim hrabrim precima, o načinu na koji su živeli i gde su ponikli, o njihovom junaštvu i sirotinji, o tome kada su i kako napuštali Hercegovinu osvajajući daleke svetove, čak i one preko velikog Okeana. …Da je knjiga Jevte Dedijera Hercegovina živa i danas, isto onako kao što je bila živa početkom dvadesetog veka kada se prvi put pojavila, najbolji je dokaz i to da je posle mnogo vremena ponovo izdaju mladi ljudi, dokazujući da još nije sve izgubljeno i da je ovaj veliki naučnik koji je svoje najlepše godine potrošio potucajući se na brdskom konjiću ili pešačeći po hercegovačkim zabitima da bi popisao svete rodoslove, ostavio neku vrstu amaneta koji se danas ispunjava na najbolji mogući način.” (iz predgovora Momo Kapor)