Sociologija i filozofija

Izbor Durkheimovih tekstova pod naslovom Sociologija i filozofija, kao što je vidljivo iz Predgovora, napravio je Célestin Bouglé (1870 – 1940), jedan od najznačajnijih ali i najneovisnijih protagonista durkheimovske sociološke škole. Za razliku od drugih pripadnika te škole on je, između ostalog, zanimljiv i po tome što je najviše inzistirao na odnosu filozofije i sociologije u Durkheimovu djelu, odnosu koji je, ma koliko diskurzivno prevladan ili zaboravljen, nedvojbeno konstitutivan za utemeljenje i razumijevanje sociološke znanosti. Bouglé je, vođen tim uvjerenjem, u svoj izbor uključio četiri tematski i problematski reprezentativna Durkheimova rada: Individualne predodžbe i kolektivne predodžbe, Određenje moralne činjenice, Odgovori na prigovore, Vrijednosni sudovi i činjenični sudovi. Imajući na umu osnovnu Bougléovu intenciju mi smo njegovu izboru dodali još dva, čini nam se, dosta reprezentativna teksta: Utemeljenje pozitivizma, iz nezavršenog djela Socijalizam. njegova definicija — njegovi počeci. Saint-Simonovo učenje, i Što bi trebala biti opća sociologija, priopćenje pripremljeno za Prvi talijanski sociološki kongres, održan u Genovi od 22. do 26. listopada 1899. Knjiga Sociologija i filozofija, koja govori o temeljnoj konstitutivnoj važnosti jednog intelektualnog međuodnosa (filozofije i sociologije), dobra je prilika ili konkretan izazov da se iznova ukaže na vodeće ideje Durkheimova znanstveno-sociološkog projekta. Émile Durkheim (1858 – 1917) svjetski je poznat francuski sociolog; on je utemeljitelj francuske sociološke škole. Godine 1893. pokrenuo je Sociološki godišnjak (L’Année sociologique) s kojim su surađivali Célestin Bouglé, Marcel Mauss, Henri Hubert, Robert Hertz, Maurice Halbwachs i mnogi drugi istaknuti sociolozi. Njegova glavna djela su: O podjeli društvenoga rada, Pravila sociološke metode, Samoubojstvo i Elementarni oblici religijskog života.